DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 9-10/1967 str. 69 <-- 69 --> PDF |
Prije svega, za nas je važno saznanje koliko u Nj. DR poklanjaju pažnje istraživanju tipova šuma i šumskih staništa. Njihova se istraživanja zbog specifičnih uvjeta razlikuju nešto od naših istraživanja, i to više metodički, nego li u postavljenom cilju. To nas je još više učvrstilo u uvjerenju da su istraživanja našeg Instituta na pravom putu te da se savremeno gospodarenje osniva na tipološkim istraživanjima. Sav uzgojni i uređivački rad u Njemačkoj DF. bazira se na tim istraživanjima. Oni u svojim istraživanjima ne polaze od biljnih zajednica, a razlog je nedostatak prirodnih šuma te relativna jednolikost pedoloških i klimatskih prilika. No, gdje god je to moguće, koriste se prizemnim rašćem za brže i tačnije određivanje granica stanišnih tipova. Za naše prilike stvaranje tipova na osnovi staništa bilo bi suviše sporo, komplicirano, a gdjekada i nemoguće. Udio aerofotogrametrije u ovim istraživanjima je minimalan i ne bismo mogli prenijeti nikakva iskustva koja bi za naš Institut i naše šumarstvo bila od naročite važnosti. Razlog je tome dobra terestrička obrada kojom su državne šume u Nj. DR već jednom detaljno i sistematski obrađene. Upotreba aerofotogrametrije imala bi ipak svoje opravdanje, posebno u istraživanju stanja privatnih šuma. Čini nam se da se aerofotogrametriji ne poklanja dovoljno pažnje, iako su mogućnosti dobre. Osjeća se izvjesno nepovjerenje u rezultate mjerenja, što je vjerojatno posljedica premalog iskustva na tom području. Još uvijek se pretpostavljaju terestrička mjerenja, pa i ondje gdje bi ih aerofotogrametrija sigurno mogla zamijeniti. Za sada zračne snimke služe uglavnom za orijentaciju i eventualnu grubu kontrolu izvršenih radova. Za nas su međutim, od velike važnosti njihova iskustva u korištenju spektrozonalnog filma kod procjene šteta od dima, utjecaju đubrenja na rast i razvoj sastojina i mogućnosti izbora stabala najbržeg rasta. To su, svakako, vrijedni rezultati koji se mogu i kod nas primijeniti, a što bi nam sigurno uštedjelo mnogo lutanja na tom području. Od terestričkih istraživanja i istraživanja fotogrametrije putem jedne snimke interesantna su i kod nas provediva mjerenja debala i krošanja. Ta istraživanja u Nj. DR su individualna, no vjerujemo da se zasada ni kod nas neće upotrebljavati u većem obimu, osim možda za individualna istraživanja pojedinih naučnih radnika. Impresionirala nas je precizna i pedatna izrada karata. To, međutim, nije čudno kada se zna da one služe u isto vrijeme i u katastralne svrhe Smatramo da njihov način interpretiranja svih topografskih, ekoloških i šumskogospodarskih podataka na istoj karti nije prikladan, jer su karte prenatrpane i nepregledne, a to su priznavali i njihovi šumarski stručnjaci. Treba naglasiti da oni traže put i način kako bi pojednostavnili te karte. Od radova koji nisu usko vezani uz fotogrametriju za nas je interesantna cpćedržavna inventarizacija šuma. Njihova iskustva, a posebno varijaciskostatistička metoda i obrada podataka putem računskih strojeva, bila bi upotrebljiva i za naše prilike, eventualno uz male preinake. Nismo se mogli uvjeriti da njihov način utvrđivanja taksacijskih podataka, specijalnih drvnih masa i prirasta gospodarskih jedinica ima prednosti pred našim metodama. Dapače, smatramo da su ispod tačnosti i preciznosti tehničkih mjerenja i kartografije. Vjerujemo i u to da nisu znatno jeftinija od mjerenja u uređivanju naših šuma. Takav način opravdan je, međutim, zbog |