DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1967 str. 69     <-- 69 -->        PDF

Prije svega, za nas je važno saznanje koliko u Nj. DR poklanjaju pažnje
istraživanju tipova šuma i šumskih staništa. Njihova se istraživanja zbog specifičnih
uvjeta razlikuju nešto od naših istraživanja, i to više metodički, nego
li u postavljenom cilju. To nas je još više učvrstilo u uvjerenju da su istraživanja
našeg Instituta na pravom putu te da se savremeno gospodarenje osniva
na tipološkim istraživanjima. Sav uzgojni i uređivački rad u Njemačkoj DF.
bazira se na tim istraživanjima. Oni u svojim istraživanjima ne polaze od biljnih
zajednica, a razlog je nedostatak prirodnih šuma te relativna jednolikost
pedoloških i klimatskih prilika. No, gdje god je to moguće, koriste se prizemnim
rašćem za brže i tačnije određivanje granica stanišnih tipova. Za naše prilike
stvaranje tipova na osnovi staništa bilo bi suviše sporo, komplicirano, a
gdjekada i nemoguće.


Udio aerofotogrametrije u ovim istraživanjima je minimalan i ne bismo
mogli prenijeti nikakva iskustva koja bi za naš Institut i naše šumarstvo bila
od naročite važnosti. Razlog je tome dobra terestrička obrada kojom su državne
šume u Nj. DR već jednom detaljno i sistematski obrađene.


Upotreba aerofotogrametrije imala bi ipak svoje opravdanje, posebno u
istraživanju stanja privatnih šuma. Čini nam se da se aerofotogrametriji ne
poklanja dovoljno pažnje, iako su mogućnosti dobre. Osjeća se izvjesno nepovjerenje
u rezultate mjerenja, što je vjerojatno posljedica premalog iskustva
na tom području.


Još uvijek se pretpostavljaju terestrička mjerenja, pa i ondje gdje bi ih
aerofotogrametrija sigurno mogla zamijeniti. Za sada zračne snimke služe
uglavnom za orijentaciju i eventualnu grubu kontrolu izvršenih radova.


Za nas su međutim, od velike važnosti njihova iskustva u korištenju spektrozonalnog
filma kod procjene šteta od dima, utjecaju đubrenja na rast i
razvoj sastojina i mogućnosti izbora stabala najbržeg rasta. To su, svakako,
vrijedni rezultati koji se mogu i kod nas primijeniti, a što bi nam sigurno
uštedjelo mnogo lutanja na tom području.


Od terestričkih istraživanja i istraživanja fotogrametrije putem jedne
snimke interesantna su i kod nas provediva mjerenja debala i krošanja. Ta
istraživanja u Nj. DR su individualna, no vjerujemo da se zasada ni kod nas
neće upotrebljavati u većem obimu, osim možda za individualna istraživanja
pojedinih naučnih radnika.


Impresionirala nas je precizna i pedatna izrada karata. To, međutim, nije
čudno kada se zna da one služe u isto vrijeme i u katastralne svrhe


Smatramo da njihov način interpretiranja svih topografskih, ekoloških i
šumskogospodarskih podataka na istoj karti nije prikladan, jer su karte prenatrpane
i nepregledne, a to su priznavali i njihovi šumarski stručnjaci. Treba
naglasiti da oni traže put i način kako bi pojednostavnili te karte.


Od radova koji nisu usko vezani uz fotogrametriju za nas je interesantna
cpćedržavna inventarizacija šuma. Njihova iskustva, a posebno varijaciskostatistička
metoda i obrada podataka putem računskih strojeva, bila bi upotrebljiva
i za naše prilike, eventualno uz male preinake.


Nismo se mogli uvjeriti da njihov način utvrđivanja taksacijskih podataka,
specijalnih drvnih masa i prirasta gospodarskih jedinica ima prednosti
pred našim metodama. Dapače, smatramo da su ispod tačnosti i preciznosti
tehničkih mjerenja i kartografije. Vjerujemo i u to da nisu znatno jeftinija od
mjerenja u uređivanju naših šuma. Takav način opravdan je, međutim, zbog