DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1967 str. 65 <-- 65 --> PDF |
Sastojinski tip se opisuje na primjer: Rb — čista sastojina, RbM — čista sastojina s dijelom primiješanih vrsta, Mb — stablimična mješovita sastojina, P1F — preborna ili femel sastojina, Mtw — srednja šuma, itd. Stadijski razvoji su: ponik, pomladak, koljik, letvici, odrasla sastojina. Vitalitet se ocjenjuje: vrlo vitalan, vitalan, slabo vitalan i kunjajući (kümmernd). Oblici smjese su: stablimična; hrpasta do 3 ara; grupimična 4—10 ara, gnjezdasta 11—50 ara; skupinasta preko 50 ara. Socijalni položaj je: predrasla stabla, stabla glavne sastojine, suvladajuća stabla i potisnuta stabla. Gospodarska knjiga ima oblik koji je prikazan u prilogu. Na osnovi gospodarske knjige izrađuju se sumarne tabele: debljinskih razreda, dobnih razreda, cilja produkcije, sastojinskih tipova, obnove sastojina, njege šuma, orezivanja, smolarenja i šumskih šteta. « Jedan uređivač mora godišnje obraditi 2—3 gospodarske jedinice (2.000— 3.000 ha). Uređivač nije u mogućnosti da kontrolira provođenje svojih zamisli i da vidi rezultate svojih smjernica, osim na privatnoj osnovi. Objektivnost se nastoji postići intenzivnom kontrolom radova, čestim savjetovanjima i kontrolnim knjigama kojima se prati razvoj sastojina. Iznad svega, jednoobraznost se postiže preciznim uputstvima za rad koja su razrađena prema posebnim propisima. Teži se za tim da stavovi kod uređivanja i određivanja cilja gospodarenja budu unaprijed tačno definirani. Uređivač je izvršilac kolektivne detaljno obrađene metodike. Drvna masa mjeri se za cijelu površinu šuma Nj. DR svake godine sistemom mreže primjernih ploha (Grossrauminventur). Za čitavu površinu Nj. DR postavlja se oko 700 proba. Mnogo gušćom mrežom primjernih ploha utvrđuje se drvna masa gospodarskih jedinica. Preko cijele gospodarske jedinice načini se mreža kvadrata, veličine 100 X 100 m. Prema homogenosti sastojina, veličini šuma i namjeni određuje se broj ploha. Razmak među plohama u smjeru istok—zapad je uvijek 150 m. U smjeru sjever—jug taj je razmak — kod istraživačkih radova 200 m (1 proba na 3 ha); — kod mjerenja sastojina I—II bon. 300 m (1 proba na 4,5 ha); — u svim ostalim šumama 400 m (1 proba na 6 ha). Izgled mreže za istraživački rad prikazan je na si. 4. U smjeru sjever—jug uzimaju se redovi izmjenično. Ukoliko mjesto primjerne plohe padne na rub šume, mora se pomaknuti u sastojinu tako da od ruba bude udaljena 25 m. Na izabranom mjestu uzimaju se podaci »varijabilnom« ili »kutnom« metodom, isto tako kod inventure na velikim površinama kao i kod utvrđivanja drvne mase gospodarskih jedinica. 411 |