DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1967 str. 63 <-- 63 --> PDF |
Kartiranje staništa vrši se u skladu s uputstvima IUFRO. S kartiranjem staništa započelo se 1951. godine i do sada su dovršene državne šume. Rad se obavlja sistematski. Načini se mreža tačaka, ovisno o reljefu. Na svakih 1—3 ha uzima se uzorak, a na svakih 20—50 ha otvara se pedološka jama. Jamo su duboke do 2 m, a buši se još do dubine od 4 m ili do temeljne vode. Zadaća istraživanja je: 1. određivanje staništa ili diagnoza; 2. stvaranje stanišnih jedinica; 3. stvaranje stanišnog geografskog reda; 4. obrada podataka za šumsko gospodarske potrebe. Cilj stanišne diagnoze je da upozna sadašnje i potencijalne snage produkcije, kao i utjecaj vrsta drveća, melioracija i gnojenja na tlo. Važno pomoćno diagnostičko sredstvo jesu biljne zajednice: prirodne (potencijalne) za procjenu potencijalne snage produkcije i aktualne za procjenu aktualne snage produkcije. Osnova za stvaranje stanišnih tipova su stanišni oblici i tlo. Temeljna jedinica stanišnog stepenovanja je stanišni oblik. On je opisan stabilnim svojstvima tla (oblik tla) i stanišnom klimom (mezo- i mikroklima). Stanišni oblici s jednakim šumskogospodarskim vrijednostima, ocijenjeni prije svega prema prirodnoj vegetaciji, obuhvaćeni su u grupe stanišnih oblika. Najmanja površina kartiranja je 1 hektar. Na kartiranju staništa radi 60 stručnjaka u 9 brigada. Prije, dok još nisu bile uređene državne šume, radilo je na tim radovima oko 150 stručnjaka. Sa sadašnjim brojem stručnjaka nadaju se da će do 1975. godine iskartirati i sve privatne šume. Teže za tim da 1/4 broja istraživača ostane trajno u Institutu, a da se ostali nakon 3—4 godine vraćaju u praksu. Istraživači su diplomirani šumarski inžinjeri (rjeđe šumarski inžinjeri), doškolovani tokom 4 tjedna u Institutu. U radu sudjeluju i pomoćni procjenjivači sa 6 tjedana specijalizacije. Radi se u grupama od 3—7 stručnjaka (brigade). Brigade u pravilu rade 2 godine na jednom terenu da bi mogle obuhvatiti sve godišnje promjene. Jedan stručnjak za kartiranje staništa obradi godišnje oko 2.000 ha. Cijena obrade jednog hektara iznosi 27—30 NDin. Još prije nekoliko godina obrada jednog hektara iznosila je 45—55 NDin. Nažalost zbog nepovoljnih prilika (kasna jesen kad su već obustavljeni gotovo svi terenski radovi) nismo imali prilike vidjeti rad takvih brigada na terenu. Rad stručnjaka uređivača ima tri etape: pretpripreme, terenski rad i obrada podataka. U pretpripremama uređivać je dužan da sebi osigura sve podloge za rad: karte, dosadašnje podatke o masi, prirastu, načinu gospodarenja i si. Zatim sa svojim pretpostavljenima kao i sa šumskim gospodarstvima (i šumarijama) raspravlja osnovne linije gospodarenja. Na kraju je dužan da načini detaljan plan radne snage, materijalnih sredstava i novčanih potreba. Terenski dio obuhvaća obilazak revira zajedno s revirnikom. Tom prilikom vrši se korekcija gospodarske podjele, označavaju se potrebne izmjere i vrši opis sastojina. Taksacijski podaci (broj stabala, srednji promjer, temeljnica, srednja visina, drvna masa itd.) ocjenjuju se okularno, ali se ti podaci |