DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1967 str. 6 <-- 6 --> PDF |
Drvna masa krupnog drveta (masa iznad 7 cm debljine) utvrđena je na te melju tarifa od Emrovića1) (2). Drvne mase za sredine dobnih razreda (decenije) izravnane su računsko-grafički po metodi Bruce-Schumacher (1) uz pomoć te žina. Kao težine uzete su sume površina pokusnih ploha u svakom pojedinom dobnom razredu. Nakon toga je, na poznati način, utvrđen tečajni godišnji pri rast i prosječni godišnji dobni prirast od ukupne proizvedene mase krupnog drva, zatim postotak prirasta drvne mase. Rezultate dajemo u tabeli 2. Podaci za 130 i 140 godinu na II bonitetu kao i podaci za 90 i 100 godinu na III bonitetu dobiveni su preciznom grafičkom ekstrapolacijom. Napominjemo, da smo tečajni godišnji prirast, utvrđen na gornji, način, kontrolirali i putem bušenja Presslerovim svrdlom i primjenom metode »Tablica postotka prirasta« od Klepca2). Između rezultata dobivenih na različite načme bile su male razlike. Utvrdivši prosječni godišnji dobni prirast ukupno proizvedene drvne mase krupnog drva dana je mogućnost da se odredi apsolutna zrelost, koja je u visokim regularnim šumama definirana onom starošću, u kojoj taj prirast kulminira. Iz podataka tabele 2 izlazi, da apsolutna zrelost ukupne mase krupnog drveta na I i II bonitetu pada u dobni razred od 70 godina a na III bonitetnom razredu od 80 godina kada kulminira prosječni godišnji dobni prirast. Na I bonitetnom razredu nastupa ta zrelost u sastojinama hrasta lužnjaka u starosti od 70 godina, na II bonitetu u starosti od 75 godina, a na III bonitetu u starosti od 80 godina tj. u vremenu kada su tečajni i prosječni prirast jednaki (vidi si. 1). Činjenica je međutim, da za šumsko gospodarstvo nije od interesa samo proizvodnja ukupne mase krupnog drva, nego je danas od još većeg interesa proizvodnja drvne mase najvrednijih sortimenata , a to su: trupci za furnir, kladarke i pilanski trupci I klase. S time u vezi pojavljuje se problem apsolutne zrelosti navedenih sortimenata. Prema tome osim poznavanja apsolutne zrelosti za ukupnu masu krupnog drveta potrebno je poznavati u naprednom šumskom gospodarstvu i tu zrelost. Ovakvo shvaćanje zastupa u Poljskoj i Trampler (13), a mi smo ga iznijeli već ranije prilikom istraživanja apsolutne zrelosti sastojina poljskog jasena (8). Apsolutnu zrelost za naprijed navedene Sortimente utvrdili smo na temelju podataka tabele 2 (ukupne proizvedene drvne mase) i tablica postotnog odnosa sortimenata za hrast lužnjak (11). Drvna masa tih sortimenata dobivena ´) U ovim istraživanjima upotrebili smo za kubiciranje sastojina hrasta lužnjaka tarife od Emrovića, jsr ih upotrebljavaju gotovo sve Sekcije za uređivanje šuma odnosno čitava naša operativa u Posavini. Na temelju njih utvrđena je drvna masa i etat u uređajnim elaboratima — šumsko-gospodarskim osnovama. Međutim potrebno je napomenuti da smo u našim istraživanjima, a naročito kod sastava tabela sortimenata eksploatacije šuma, utvrdili, da te tarife kubiciraju tanka stabla prenisko a jaka stabla previsoko. Drugim riječima da su krivulje drvnih masa koje predstavljaju tarife nešto prestrme. No interesantno je istaći da je po Zavodu za uređivanje šuma Šumarskog fakulteta u Zagrebu kod sastava uređajnog elaborata za fakultetske šume u Lipovljanima (gospodarska jedinica »Josip Kozarac«) kao i ovim istraživanjima utvrđeno, da te tarife primjenjene na sastojine kubiciraju s malim greškama pogotovu kada se radi o srednjedobnim sastojinama, a te su u stvari najjače zastupane u našim nizinskim šumama. 2) Klepac D,. Utvrđivanje prirasta po metodi izvrtaka, Šumarski list br. 11—12, 1955. |