DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1967 str. 54 <-- 54 --> PDF |
PRIMJENA AEROFOTOGRAMETRIJE U UREĐIVANJU I TIPOLOGIJI SUMA Dr DRAŽEN CESTAR i ing. VLADIMIR HREN Instuut za šumarska istraživanja Šumarskog fakulteta sveučilišta u Zagrebu (Izvještaj o studijskom putovanju u Njemačkoj DR) 1. UVOD Prema protokolu s XIII zasjedanja Mješovite jugoslavenskc-njemačke komisije za naučno-tehničku suradnju proveli su autori ovog članka tokom mjeseca studenoga 1966. godine 29 dana u Njemačkoj DR. Osnovna tema studijskog putovanja bila je: »Primjena aerofotogrametrije u uređivanju i tipologiji šuma«. Šumarska problematika Njemačke DR slična je našoj te smo stoga, u dogovoru s našim ljubaznim domaćinima — kad god je to bilo moguće — nastojali upoznati i ostale šumarske sektore, a posebno uređivanje šuma. Za vrijeme svoga boravka bili smo gosti Odjela za tehničko uređivanje — Instituta za šumarstvo u Potsdamu (Forstwirtschaftliches Institut Potsdam — Abteilung Technische Einrichtung). i. ; eći dio vremena proboravili smo u samom Potsdamu, gdje srno se upoznali s ladom odjela za tehničko uređivanje, odjela za uređivanje šuma i odjela za ekonomiku. Posjetili smo osim toga još vanjsku ispostavu Insittuta u Potsdamu. šumariju Potsdam i revir Krampnütz. Jedan dan proveli smo u posjetu kod poduzeća VEB Carl Zeiss Jena gdje smo se upoznali s najnovijim fotogrametrijskim i geodetskim instrumentima spomenute tvornice. Jedan dan smo kraj Weimara prisustvovali seminaru iz praktične primjene fotogrametrije u uređivanju šuma. Dva dana bili smo gosti Šumarskog fakulteta u Tharandtu, a dva dana Instituta za šumarstvo Eberswalde — Njemačke Akademije poljoprivrednih nauka. U Eberswaldeu smo uz fotogrametrijski odjel posjetili i odjel za vegetacijska istraživanja. 2. ŠUMARSKE PRILIKE NJEMAČKE DR Njemačka Demokratska Republika ima ukupnu površinu od 107.861 km-, od čega otpada na šume 29.351 km´-, odnosno 27%. Državnih šuma ima oko 19.000 km-, tj. 66%, a privatnih oko 10.000 km2 ili 34%. Utjecajem čovjeka šume su se gotovo potpuno izmijenile. To su, uglavnom, sastojine običnog i crnog bora podignute sadnjom. Prirodne šume (jela, bukva, smreka) pokrivaju uglavnom brdske dijelove jugoistočnog dijela Nj. DR. Privatne šume su također pod upravom države. 400 |