DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1967 str. 54     <-- 54 -->        PDF

PRIMJENA AEROFOTOGRAMETRIJE U UREĐIVANJU
I TIPOLOGIJI SUMA


Dr DRAŽEN CESTAR i ing. VLADIMIR HREN


Instuut za šumarska istraživanja Šumarskog fakulteta sveučilišta u Zagrebu


(Izvještaj o studijskom putovanju u Njemačkoj DR)


1. UVOD
Prema protokolu s XIII zasjedanja Mješovite jugoslavenskc-njemačke komisije
za naučno-tehničku suradnju proveli su autori ovog članka tokom mjeseca
studenoga 1966. godine 29 dana u Njemačkoj DR. Osnovna tema studijskog
putovanja bila je: »Primjena aerofotogrametrije u uređivanju i tipologiji
šuma«.


Šumarska problematika Njemačke DR slična je našoj te smo stoga, u dogovoru
s našim ljubaznim domaćinima — kad god je to bilo moguće — nastojali
upoznati i ostale šumarske sektore, a posebno uređivanje šuma.


Za vrijeme svoga boravka bili smo gosti Odjela za tehničko uređivanje —
Instituta za šumarstvo u Potsdamu (Forstwirtschaftliches Institut Potsdam —
Abteilung Technische Einrichtung).


i. ; eći dio vremena proboravili smo u samom Potsdamu, gdje srno se
upoznali s ladom odjela za tehničko uređivanje, odjela za uređivanje šuma i
odjela za ekonomiku. Posjetili smo osim toga još vanjsku ispostavu Insittuta u
Potsdamu. šumariju Potsdam i revir Krampnütz.
Jedan dan proveli smo u posjetu kod poduzeća VEB Carl Zeiss Jena gdje
smo se upoznali s najnovijim fotogrametrijskim i geodetskim instrumentima
spomenute tvornice.


Jedan dan smo kraj Weimara prisustvovali seminaru iz praktične primjene
fotogrametrije u uređivanju šuma.


Dva dana bili smo gosti Šumarskog fakulteta u Tharandtu, a dva dana
Instituta za šumarstvo Eberswalde — Njemačke Akademije poljoprivrednih
nauka. U Eberswaldeu smo uz fotogrametrijski odjel posjetili i odjel za vegetacijska
istraživanja.


2. ŠUMARSKE PRILIKE NJEMAČKE DR
Njemačka Demokratska Republika ima ukupnu površinu od 107.861 km-,
od čega otpada na šume 29.351 km´-, odnosno 27%. Državnih šuma ima oko


19.000 km-, tj. 66%, a privatnih oko 10.000 km2 ili 34%. Utjecajem čovjeka
šume su se gotovo potpuno izmijenile. To su, uglavnom, sastojine običnog i crnog
bora podignute sadnjom. Prirodne šume (jela, bukva, smreka) pokrivaju
uglavnom brdske dijelove jugoistočnog dijela Nj. DR. Privatne šume su također
pod upravom države.
400