DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1967 str. 42     <-- 42 -->        PDF

ISTRAŽIVANJE NAJRENTABILNIJEG ŠUMSKO-UREDAJNOG
DEBLJINSKOG STEPENA JELE (ABIES ALBA MILL.)
ZA PILANSKU PRERADU*


Dr ing. UROŠ GOLUBOVIČ


U Jugoslaviji jela (Abies alba Mill.) raste od prirode Ona se u nekim jugoslavenskim
planinskim predjelima (Gorski kotar, Bosna, Crna Gora) nalazi
u optimumu što znači da je jela i jugoslavenski florni element. Zbog toga su
jugoslavenski stručnjaci istraživanjima jele posvećivali značajnu ulogu, pa je
ona u našim granicama višestrano istražena.


U jugoslavenskom šumskom fondu su sa cea 70% zastupljeni lišćari, a sa
30% četinari. U fondu četinara jela je najviše zastupljena.


Potrebe jugoslavenske privrede za drvom četinara, a napose za drvom jele,
su velike. Te potrebe se naročito ogledaju u eksportu jelove piljene grade i to
kako u zemlje Evrope tako i na vanevropske kontinente. Iz tih razloga u Jugoslaviji
je podignuta velika industrija za preradu drva, a i specijalna industrija,
u pojedinim krajevima naše zemlje, za preradu drva četinara.


Kao i cjelokupna jugoslavenska privreda tako i šumarska i drvno industrijska
preduzeća u našoj zemlji rade na temelju računa rentabilnosti. Ovo je
naročito došlo do izražaja u jugoslavenskoj privrednoj reformi koja je započeta
polovinom 1965. godine i čiji proces traje i već odlaže značajne pozitivne
rezultate.


U tom smislu mi smo posljednjih nekoliko godina vršili opsežna istraživanja
u cilju utvrđivanja najrentabilnijeg šumsko-uređajnog debljinskog stepena
jele (Abies alba Mill.) za pilansku preradu, kao i šumsko-uređajnog debljinskog
stepena jele koji predstavlja prag rentabilnosti pri pilanskoj preradi


Sječu jelovih stabala za ova istraživanja smo proveli u prirodnim jelovim
sastojinama Gorskog kotara (slika 1 i 2) Te sastojine su pripadale vapnenastom
matičnom supstratu i II bonitetnom razredu jele. To su preborne jelove sastojine
u kojima je provedena preborna (stablimična) sječa sa intenzitetom od
.18%, a na temelju uređajnih elaborata odnosnog šumskog gospodarstva. Stabla
za sječu doznačila je Šumarija Delnice, koja upravlja šumama, a u doznačene
odjele za sječu mi smo došli po principu slučajnosti. Na površini od cea 60 ha
posječeno je 781 jelovo stablo.


Ta smo stabla razvrstali na temelju prsnih promjera (di,3o m) u 14 šumsko-
uređajnih debljinskih stepena širine 5 cm.


* Kratak izvadak iz đisertacione radnje koji je prikazan u obliku referata na
IV-tom kongresu JUFRO u Münchenu održanom od 3. do 10. IX 1967. godine.


ŠUMARSKI LIST 9-10/1967 str. 43     <-- 43 -->        PDF

Prema propisima JUS-a iz 1955. godine jelovi pilanski trupci počinju od
20 cm srednjeg promjera bez kore i na više. Ti srednji promjeri su zastupljeni
u šumsko-uređajnom debljinskom stepenu jele od 22,5 cm i naviše.


SI. 1. Gospodarska jedinica »Delnice Odjel 35.
Šuma bukve i jele (Fagetum abietetosum Horvat)
Snimio: Dr Golubović


U tabel 1 prikazali smo broj posječenih jelovih stabala po šumsko-uređajnim
debljinskim stepenima.


Tabela 1


Broj posječenih jelovih stabala po šumsko-uređajnim debljinskim stepenima


Sumsko-uređajni
debljinski 22,5 27,5 32,5 37,5 42,5 47,5 52,5 57,5 62,5 67,5 72,5 77,5 82,5 87,5 Ukupno
.siepen — cm
Broj posječenih
jelovih 34 30 48 43 57 64 115 102 119 73 60 25 4 7 781
stabala




ŠUMARSKI LIST 9-10/1967 str. 44     <-- 44 -->        PDF

Iz navedenih posječenih jelovih stabala izrađeno je, prema JUS-u 1955.
godine, 3.839 jelovih pilanskih trupaca sa ukupnom drvnom masom od 2.149,92
rrr.


S/. 2 St/rtSKO GOSPODARSTVO DELU/CE


ŠUMARIJA DELUICe
Goep jedinica Delnice
Odje/i SS i g? Legenda:


Granica šumarije


— Granica gosp. jedinice
Ceste i pvfevz


SI. 2.


Ti trupci su bili zastupljeni po šumsko-uređajnim đebljinskim stepenima
kao u tabeli 2.
Tabela 2


Broj pilanskih trupaca po šumsko-uređajnim đebljinskim stepenima jelovih stabala


Šumsko-uređajni
debljinski 22,5 27,5 32,5 37,5 42,5 47,5 52,5 57,5 62,5 67,5 72,5 77,5 82,5 S7,5 Ukupno
stepen — cm
Broj pilanskih
trupaca 16 36 105 138 222 275 566 588 744 464 409 183 34 59 3.839


390




ŠUMARSKI LIST 9-10/1967 str. 45     <-- 45 -->        PDF

U ukupnoj drvnoj masi pilanskih trupaca (2.149,92 m3) zastupljene su bile
u postotcima kvalitetne klase (prema JUS-u iz 1955. god.) kao u tabeli 3.


Tabela 3
Postotni odnosi kvalitetnih klasa u ukupnoj drvnoj masi pilanskih trupaca


Ukupna drvna masa Od toga otpada na kvalitetne : klase:
pilanskih trupaca K (kladarke) I II III Ukupno


3


m2.149,92 0 5,31 7,24 87,45 100


Po šumsko-uređajnim debljinskim stepenima postotni odnosi pilanskih
trupaca bili su zastupljeni kao u tabeli 4.


Tabela 4


Postotni odnosi pilanskih trupaca po kvalitetnim klasama i Šumsko-uređajnim
debljinskim stepenima


Šumsko-uređajni dc-I II III
blinjski stepeni — cm i0/o


22,5 — — 100
27,5 — — 100
32,5 — 5,54 94,46
37,5 — 3,85 96,15
42,5 0,35 3,62 96,03
47,5 1,05 5,11 93,84
52,5 4,46 5,66 89,83
57,5 4,55 6,88 88,57
62,5 7,05 5,94 87,01
67.5 8,46 6,90 84,64
72,5 4,31 11,71 83,93
77,5 5,97 6,55 87,43
82,5 13,87 8,76 77,37
87,5 2,70 20,87 76,43


Sa ovakvom kvalitetnom strukturom pilanskih trupaca po šumsko-uređajnim
debljinskim stepenima ušli smo u tehnološki proces preradi u drvno-industrijskom
poduzeću Delnice. Zahvaljujući specijalnom načinu obilježavanja —
organizaciju rada smo proveli tako da smo pilanske trupce iz pojedinih šumsko-
uređajnih debljinskih stepena posebno preradili. Kada su trupci prerađeni
utvrdili smo postotak iskorištenja pilanskih trupaca po šumsko-uređajnim debljinskim
stepenima kao što smo prikazali u tabeli 5. i na slici 3.




ŠUMARSKI LIST 9-10/1967 str. 46     <-- 46 -->        PDF

Tabela 5


Postotak iskorištenja jelovih pilanskih trupaca na pilani po šumsko-uređajnim


đebljinskim stepenima
Sumsko-uređajni
debljinski 22,5 27,5 32,5 37,5 42,5 47,5 52,5 57,5 62,5 67,5 72 5 77,5 82,5 87,5 Prostepen
— cm sjek
Postotak
iskorištenja 72,90 72,95 72,98 73,15 73.50 74,00 74,40 74,90 75,60 76,30 76,60 76,80 76,92 77,00 75,45
na pilani j


Od iskorištene drvne mase otpalo je na okrajčene piljenice komercijalnih
dužina (dužine 3 — 6 m) 90,91%, na okrajčene kratke piljenice (dužine 1 — 2,75
m) i kratice (dužine 0,50 — 90 m) 9,02%, a na letve 0,07%.


St 3 Postotak normalne okrajčene graotc (%iskorišćenja)
od drvne mase pilaris A-tn trupaca


U ukupnoj drvnoj masi okrajčenih piljenica komercijalnih dužina bile su,
prema JUS-u iz 1955. godine, zastupljene kvalitetne klase i debljine piljene
građe po šumsko-uređajnim đebljinskim stepenima ielovih stabala kao u tabeli
6 i na slikama 4 i 5.




ŠUMARSKI LIST 9-10/1967 str. 47     <-- 47 -->        PDF

— CPC
— / i laća
-
//k/asa
0 Masa
/Vklasa
— V klata
%.


»3,6 2JrS iit. 37.S 42,5 *T,S Ls,S 5y;5 62,5 67,5 ´/7,5 77,5 S2.S 975 cm


SI. 4 Postotak ČPČ, /,//, ///, Vi V-te t/ase od drvne
mase okrajčenih dasaka (pityenica)
Aomerctjat/;:/) di/žina


Tabela 6
Postotni odnosi kvalitetnih klasa okrajčenih piljenica komercijalnih dužina
po šumsko-uređajmm đebljinskim stepenima jele


Sumsko-ure -
đajni debij in.
stepeni — cm
Kvalitetne
CPC
klaseI
okrajčenih piljenica
II
io/o
komercijalnih dužina
III IV
(3—6 m)
V
22,5 — 1,00 1,20 14.00 69,20 14,60
27,5 — 1,32 2,54 11,46 72,94 11,71
32,5 0,05 1,60 2,96 11,52 75,73 8.14
37,5 0,11 1,72 3,06 14,94 74.90 5,27
42,5 0,17 2,10 4.19 18,08 71,16 4,30
47,5
52,5
0,26
0,76
2,62
3,31
4,63
5,27
20,56
22,67
68,06
64,21
3.87
3,78
57,5 1,24 4.01 6,43 22,86 61,68 3,78
62,5 1,75 4,84 7,30 22,33 59,68 4,10
67,5
72,5
2,11
2,70
5,25
5.36
7,93
8.44
21,72
21.00
58,50
57,42
4.49
5,08
77,5 3,21 5.35 8.40 20,51 56,77 5,73
82,5 3,85 5.30 7,27 20.23 57,S5 6,00
87,5 4,77 4,55 6,23 19,63 57,98 6,84
393




ŠUMARSKI LIST 9-10/1967 str. 48     <-- 48 -->        PDF

Prosječne vrijednosti po 1 m3 jelove normalne okrajčene građe ili srednje
kvalitetne brojeve koji rezultiraju iz navedene kvalitetne i debljinske strukture
po šumsko-uređajnim debljinskim stepenima (tabela 6 i slike 4 i 5), te
limitiranih jediničnih cijena za jugoslavensko tržište — prikazujemo u tabeli 7
i na slici 6.


Postotak dasaka (pii/enicajoddrvne
mase oirajčene rezane gradeiamercijatnit) dvžina


deötjina. /3mm


de6(/ina 24/nm


de6(/:7ia 2Smrn


_. ale6ljin

— deöt/tna 4Smm
37S 276 12.S 3%S *Ji 4?5 S?S S7$ L?,<> 67.$ "?.´ 77* &.S *%& Cm


SI. S Postotni odnosi oArajčenin đasaiafpii/enica)


Momercijalni/) dužina po dedi/inama




ŠUMARSKI LIST 9-10/1967 str. 49     <-- 49 -->        PDF

Tabela 7


Prosječne vrijednosti (srednji kvalitetni brojevi) 1 m´ jelove normalne
okrajčene građe po šumsko-uređajnim debljinskim stepenima jele


Sumsko-uređajni
debljinski 22,5 27,5 32,5 37,5 42,5 47,5 52,5 57,5 62,5 67,5 72,5 77,5 82,5 87,5
stepeni — cm
Prosječne
vrijednosti 29,440 29,515 29,595 29,695 29,820 30,000 30,255 30,525 30,600 30,600 30,580 30,550 30,510 30,470
po 1 mVdin.


°^


22,5 27S 32,5 27.S *?s 47,5 S2.5 S7,S 62,5 CZS 72,5 77,5 63,5 aZS C7T}


drvne mase normalne oJtrajčenegrade


Na temelju izvršenog kronometriranja osnovno-tehnološkog vremena na
primarnim i operativnog vremena na sekundarnim radnim strojevima pogona
u tehnološkom procesu proizvodnje i nakon što smo ta vremena varijacionostatistički
obračunali — iskalkulirali smo stvarnu cijenu koštanja po 1 m3šumsko-uređajnim debljinskim stepenima koju prikazujemo u tabeli 8 i na
slici 7.




ŠUMARSKI LIST 9-10/1967 str. 50     <-- 50 -->        PDF

Tabela 8
Cijena koštanja jelove normalne okrajčene građe po 1 m3 i šumsko-uređajnim
debljinskim stepenima


šumsko-uređajni
dcblinski 22,5 27,5 32,5 37,5 42,5 47,5 52,5 57,5 62,5 67,5 72,5 77,5 82,5 87,5
stepeni — cm
Cijena
koštanja 33.793 25.356 21.874 20.061 18 989 18.338 17.969 17.75! 17.5S5 17.477 17.509 17.598 17.716 17.873
po 1 m3 din


31,5 3%S 42,5 4-/,f S1,S S7,f C2,s e7,S KS 7S* K* S7,s


SI. 7 Cijena koštanja po 7mVdtin. jelover>
ormains o&rajčene tjracte


Kada smo cijenu koštanja po 1 m3 jelove normalne okrajčene građe odbili
od prosječnih vrijednosti ili srednjih kvalitetnih brojeva po 1 m3 i šumskouređajnim
debljinskim stepenima prikazanih u tabeli 7 i na slici 6 onda smc
dobili razliku u realizaciji ili dobiti po 1 m3 jelove normalne okrajčene građe
koju prikazujemo u tabeli 9.




ŠUMARSKI LIST 9-10/1967 str. 51     <-- 51 -->        PDF

Tabela 9


Razlika u realizaciji ili dobiti po 1 ms jelove normalne okrajčene građe
i šumsko-uređajnim đebljinskim stepenima
Šumsko-urećajni
dcbljinski 22,5 27,5 32,5 37,5 42,5 47,5 52,5 57,5 62,5 67,5 72,5 77,5 82,5 87,5
stepeni — cm
Razlika u realizaciji
(dobil) -4.353 4.159 7.721 9.631 10.831 11.662 12.286 12.771 13.015 13.123 13.071 12.952 12.794 12.592
po 1 m´/din


Iz tabele 9 se vidi da se najveća dobit stvara u šumsko-uređajnom debljinskom
stepenu jele od 67,5 cm (jelova stabla od 65 — 70 cm u prsnoj visini), a
ona rezultira iz najvećeg srednjeg kvalitetnog broja i najmanje cijene koštanja
po 1 m3 jelove normalne okrajčene građe u tom šumsko-uređajnom debljinskom
stepenu.


%


nit KS 32,5 37lS 425 47.5 52,5 SV6 €2,5 675 72.5 775 S2S ff^S cm


St. a PostotaAf rer>tali/r,ostl po äi/snsfo(/
rectajnim c?e6(/i/7s#S/n stepenima


Ako se navedene dobiti u tabeli 9 stave u odnosu prema cijeni koštanja
(tabela 8 i slika 7) onda se dobivaju postoci rentabilnosti po šumsko-uređajnim
đebljinskim stepenima koje prikazujemo u tabeli 10 i na slici 8.




ŠUMARSKI LIST 9-10/1967 str. 52     <-- 52 -->        PDF

Tabela 10


Postoci rentabilnosti po šumsko-uredajnim đebljinskim stepenima


šumsko-uređaj


ni debljinski 22,5 27,5 32,5 37,5 42,5 47,5 52,5 57,5 62,5 67,5 72,5 77,5 82,5 87,5


stepeni — cm


Postoci


rentabilnosti —12,88 16,40 35,29 48,00 57,04 63,60 68,37 71,93 74,02 75,09 74,65 73,60 72,22 70,43


Kako se iz podataka prikazanih u tabeli 10 i na slici 8 vidi najrentabilniji


šumsko-uređajni debljinski stepen jele (Abies alba Mill.) za pilansku preradu


je debljinski stepen od 67,5 cm, a šumsko-uređajni debljinski stepen od 27,5


cm predstavlja prag rentabilnosti pri pilanskoj preradi.


Pilanski trupci izrađeni iz jelovih stabala koja na temelju prsnog promjera


pripadaju šumsko-uređajnom debljinskom stepenu od 22,5 cm ne rentiraju se


za pilansku preradu u jugoslavenskim uvjetima proizvodnje i načina prerade.


AN INVESTIGATION INTO THE MOST PROFITABLE MANAGEMENT
DIAMETER SUB-CLAS OF SILVER FIR (Abies alba Mill.)
FOR SAWMILL CONVERSION


Summary


In Yugoslavia Silver Fir (Abies alba Mill.) is an autochthonous forest tree
species and to the technological process of Firwood conversion.
Yugoslav specialists ascribe a specific importance to investigations of the Fir
species and to the technological process of Firwood conversion.


In Tables 1 and 2 is given the number of Fir trees and the number of sawlogs
distributed over management diameter sub-classes taken into consideration for these
investigations. From the Tables it is visible that we had at our disposal 14 management
diameter sub-classes of 5 cm. width (from 22.5 to 87.5 cm.).


In Tables 3 and 4 is represented the quality structure of Fir sawlogs in total
and according to the management diameter sub-classes.


In Table 5 is shown the percentage of utilization of Fir logs in the sawmill.
This percentage increases with the higher management sub-classes.


In the management sub-class of 22.5 cm. the utilization percentage in the sawmill
amounts to 72.90, and in the sub-class of 87.5 cm to 77.00.


In Table 6 is represented the quality structure of Fir sawn timber according
to the management sub-classes, and in Table 7 the mean quality numbers (average
values) per 1 cu.m. of Fir sawn timber.


The mean quality numbers are the function of the quality and the unit (limited)
prices per 1 cu.m. of Fir sawn timber. They increase with the higher management
diameter sub-classes and culminate in the 62.5 and 67.5 cm. diameter sub-classes,
after which they display a tcdcncy of slow decrease.


In table 8 are presented the cost prices per 1 cu.m. and management diameter
sub-classes calculated on the ground of the basic-technological time (in the process
of production) which was measured and statistically processed.


The highest cost price per 1 cu.m. of Fir sawn timber is in the 22.5 cm. management
diameter sub-class, and it amounts_ to 33,793 old dinars, and the smallest
in the 67.5 cm. diameter sub-class, where it amounts to 17,477 old dinars per 1 cu.m.
of Fir sawn timber.


In Table 9 is presented the profit per 1 cu.m. of Fir sawn timber and by the
management diameter sub-classes. The highest profit is yielded by the 67.5 cm.
management diameter sub-class, and it amounts to 13,123 old dinars.




ŠUMARSKI LIST 9-10/1967 str. 53     <-- 53 -->        PDF

In Table 10 is illustrated the percentage of rentability by the management diameter
sub-classes, and, as can be seen from the Table, this percentage is highest —
according to the Yugoslav conditions of production — in the 67.5-cm. management
diameter sub-class. It is 75.09. Accordingly, this management diameter sub-class is
the most profitable for the sawmill conversion, while the 22.5-cm. sub-class is below
the threshold of rentability for our conditions of production, and therefore we should
not work up sawhogs from Fir trees belonging to this management diameter subclass
because there would be no rentability in such production.