DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1967 str. 42     <-- 42 -->        PDF

ISTRAŽIVANJE NAJRENTABILNIJEG ŠUMSKO-UREDAJNOG
DEBLJINSKOG STEPENA JELE (ABIES ALBA MILL.)
ZA PILANSKU PRERADU*


Dr ing. UROŠ GOLUBOVIČ


U Jugoslaviji jela (Abies alba Mill.) raste od prirode Ona se u nekim jugoslavenskim
planinskim predjelima (Gorski kotar, Bosna, Crna Gora) nalazi
u optimumu što znači da je jela i jugoslavenski florni element. Zbog toga su
jugoslavenski stručnjaci istraživanjima jele posvećivali značajnu ulogu, pa je
ona u našim granicama višestrano istražena.


U jugoslavenskom šumskom fondu su sa cea 70% zastupljeni lišćari, a sa
30% četinari. U fondu četinara jela je najviše zastupljena.


Potrebe jugoslavenske privrede za drvom četinara, a napose za drvom jele,
su velike. Te potrebe se naročito ogledaju u eksportu jelove piljene grade i to
kako u zemlje Evrope tako i na vanevropske kontinente. Iz tih razloga u Jugoslaviji
je podignuta velika industrija za preradu drva, a i specijalna industrija,
u pojedinim krajevima naše zemlje, za preradu drva četinara.


Kao i cjelokupna jugoslavenska privreda tako i šumarska i drvno industrijska
preduzeća u našoj zemlji rade na temelju računa rentabilnosti. Ovo je
naročito došlo do izražaja u jugoslavenskoj privrednoj reformi koja je započeta
polovinom 1965. godine i čiji proces traje i već odlaže značajne pozitivne
rezultate.


U tom smislu mi smo posljednjih nekoliko godina vršili opsežna istraživanja
u cilju utvrđivanja najrentabilnijeg šumsko-uređajnog debljinskog stepena
jele (Abies alba Mill.) za pilansku preradu, kao i šumsko-uređajnog debljinskog
stepena jele koji predstavlja prag rentabilnosti pri pilanskoj preradi


Sječu jelovih stabala za ova istraživanja smo proveli u prirodnim jelovim
sastojinama Gorskog kotara (slika 1 i 2) Te sastojine su pripadale vapnenastom
matičnom supstratu i II bonitetnom razredu jele. To su preborne jelove sastojine
u kojima je provedena preborna (stablimična) sječa sa intenzitetom od
.18%, a na temelju uređajnih elaborata odnosnog šumskog gospodarstva. Stabla
za sječu doznačila je Šumarija Delnice, koja upravlja šumama, a u doznačene
odjele za sječu mi smo došli po principu slučajnosti. Na površini od cea 60 ha
posječeno je 781 jelovo stablo.


Ta smo stabla razvrstali na temelju prsnih promjera (di,3o m) u 14 šumsko-
uređajnih debljinskih stepena širine 5 cm.


* Kratak izvadak iz đisertacione radnje koji je prikazan u obliku referata na
IV-tom kongresu JUFRO u Münchenu održanom od 3. do 10. IX 1967. godine.