DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1967 str. 4 <-- 4 --> PDF |
Površina na kojoj su provedena istraživanja odnosno snimanja iznosi 4.815,67 ha. Za istraživanje su uzeti cijeli odjeli odnosno odsjeci koji sadrže čiste ili mješovite sastojine hrasta lužnjaka, poljskog jasena, nizinskog brijesta itd. Od odjela odnosno odsjeka s mješovitim sastojinama došli su u obzir samo oni, u kojima je hrast lužnjak zastupan s najmanje 0,8 u ukupnoj drvnoj masi sastojina. Otpale su sve sastojine u istraživanim gospodarskim jedinicama s manjim omjerom smjese. Kod izbora sastojina pazilo se osim toga da su dobro obrasle. Ova su istraživanj aprovedena na I., II. i III. bonitetnom razredu staništa hrasta lužnjaka. Bonitetni razredi su utvrđeni na temelju tarifa (»tabela drvnih: masa«) od Emrovića (2) na ovaj način. Sve sastojine koje su kubicirane po 10, 11 i 12 tarifi uzeto je da sačinjavanju I bonitetni razred staništa. Sastojine koje su kubicirane po 7, 8 i 9 tarifi da čine II bonitetni razred, a sastojine kubicirane po 4, 5 i 6 tarifi III. bonitetni razred staništa. Niže tarife i bonitetni razredi nisu došli do izražaja u istraživanim objektima. Pojedini bonitetni razredi staništa bili su zastupani u istraživanoj površini ovako: Bonitetni razred staništa I II III Ukupno Površina ha 2.244,54 1.980,56 590,57 4.815,67 U postotku 46,01 41,13 12,26 100,00 Istraživanjima su bile obuhvaćene četiri biljne zajednice i to: 1) tipična poplavna šuma hrasta lužnjaka sa šašem (Querceto-Genistetum elatae Horv. 1938, subas. caricetosum remotae), 2) šuma hrasta lužnjaka i brizoidnog šaša (Querceto-Genistetum elatae Horv. 1938, caricetosum brizoides), 3) vlažna šuma hrasta lužnjaka s običnim grabom (Querceto-Genistetum elatae Horv. 1938, subas. carpinetosum betuli Glav. 1961) i 4) šuma hrasta lužnjaka i običnog graba s bodljikavom veprinom (Querceto- Carpinetum croaticum Horv. 1938, subas, ruscetosum acuti). Ističemo da istraživanja nisu provođena razlučeno po tim biljnim zajednicama. Uzrok tome leži u činjenici, da su neke od tih zajednica po površini male, a po masi i kvaliteti gotovo iste, a osim toga su manjkali i pojedini dobni razredi za neke.zajednice Kao baza za istraživanje uzeti su bonitetni razredi staništa hrasta lužnjaka, što je sa gospodarskog stajališta u ovom slučaju najbolje. Metoda rada u istraživanjima bila je ova: Na bazi novo sastavljenih uređajnih elaborata na terenu su pregledom utvrđene sastojine koje dolaze u obzir za istraživanje. Za istraživanje nisu došle u obzir sastojine »normalnog stanja« na malim površinama, jer je cilj ovih istraživanja, da se utvrdi sadanje stvarno stanje i sadanja stvarna apsolutna zrelost u sastojinama hrasta lužnjaka U izbranim sastojinama polagane su primjerne (pokusne) pruge (plohe). Da rad bude što objektivniji pruge su prije polaganja nacrtane na karti i prenesene na teren. Širina pruga iznosila je 10 metara. U šumama kombinata »Spačva« u sastojinama starijima od 80 godina mjereni su prsni promjeri svih stabala. |