DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1967 str. 39 <-- 39 --> PDF |
razraditi u Pravilniku o unutrašnjoj raspodjeli u šumsko-privrednoj organizaciji. Ako pojedine službe imaju dovoljno radnika (20-ak), možemo ih smatrat; štabnim radnim jedinicama, u kojima se može redovito neposredno samoupravljati. Ako su pak neke službe radnicima maiobrojnije, možemo ih udružiti u posebne štabne radne jedinice, odnosno možemo sve štabove udružiti u jednu posebnu štabnu radnu jedinicu; tim radnim jedinicama može se također redovito neposredno samoupravljati. Svaki štab pak može predstavljati posebnu obračunsku jedinicu, koja se također može redovito neposredno samoupravljati. Pri centrali šumsko-privredne organizacije nalaze se, odnosno mogu se nalaziti, još i servis i (za uređivanje šuma, za šumski transport, održavanje i mehanizaciju, za šumsko građevinarstvo ,centar za izobrazbu šumskih radnika). U njima je u načelu moguće redovito neposredno samoupravljanje. Svaki od tih servisa može predstavljati posebnu radnu jedinicu. Za šumski transport, održavanje i mehanizaciju dali smo već naprijed obrazloženje; iz njega proizlazi da servis za te djelatnosti kao radna jedinica može ući u pogonsku grupaciju takvih radnih jedinica koje djeluju na području šumsko-privredne organizacije. Tom pogonskom grupacijom može se redovno posredno samoupravljati. Servis za uređivanje šuma rijetko će trebati obuhvaćati više obračunskih jedinica i obračunskih mjesta. Prema broju radnika, taj servis treba imati status radne jedinice, s redovitim neposrednim samoupravljanjem. Unutrašnja raspodjela osobnih dohodaka u toj jedinici treba ovisiti o trošenju faktora rada na tom, mjestu i o količini, kvaliteti i ažurnosti njezinih usluga. Mjerenje tih usluga treba detaljno obraditi u Pravilniku o raspodjeli u šumsko-privrednoj organizaciji. Te usluge, iako predstavljaju misaoni temelj šumskoga gospodarenja (izražen u obliku perspektivnog planiranja šumskoga gospodarenja) i dugoročnu kontrolu trajnosti šumskoga gospodarenja (na šumskom privrednom području), često ograničuju interese same šumsko-privredne organizacije u korist društva (i budućih ljudskih generacija). Pored toga, pošto su već odobrene odnosne osnove koje predlaže ta služba, one dopunski ne utječu naknadno na uspjeh poslovanja u tekućoj godini u djelatnostima šumskoga gospodarenja. Zbog toga, ni količina, ni kvaliteta, ni ažurnost usluga službe uređivanja šuma u šumsko-privrednoj organizaciji — nisu proporcionalni godišnjem uspjehu šumskoga gospodarenja u područnim šumarijskim pogonima. Zbog te činjenice često se prakticiralo, da je služba uređivanja šuma bila organizirana izvan same šumsko-privredne organizacije (npr. centralno za čitavu soc. republiku [SRH] ili neku regiju [Rijeka, Split]). Loša strana takve organizacije pokazuje se u tome, što ona tada ne vodi dugoročnu evidenciju ostvarivanja propisa odnosnih osnova (putem tzv. privrednih knjiga), teže izvršava naknadne velike i male revizije tih osnova, ne zrači štabnim savjetovanjem vrhovnih rukovodilaca i organa samoupravljanja šumsko-privredne organizacije. Servis za šumsko građevinarstvo, ako ima veliki obujam rada, moći će se kao radna jedinica dijeliti na pojedine građevinske objekte kao obračunska mjesta. Na njima će se moći redovno neposredno samoupravljati a u toj radnoj jedinici moći će se redovno posredno samoupravljati. Centar za izobrazbu šumskih radnika redovito će predstavljati radnu jedinicu, koja se ne će dijeliti na obračunske jedinice i obračunska mjesta, a kojom će se redovno neposredno samoupravljati. 385 |