DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1967 str. 34     <-- 34 -->        PDF

Iz svega što smo naveli — možemo zaključiti, da u velikoj mjeri
pretežu prednosti teritorijalno-socijalnih radnih jedinica
. Zbog toga smatramo da u sadašnjim uvjetima i u znatnom budućem
razdoblju treba za osnovn e djelatnosti šumsko-privredne organizacije
(šumsko gospodarenje) organizirati teritorijalno-socijalne radne jedinice.
One uostalom potpuno odgovaraju teritorijalnoj organizaciji šumsko-privrednih
organizacija u SR Hrvatskoj, koje se dijele u — šumarije. One će još više
odgovarati teritorijalnoj organizaciji šumsko-privrednih organizacija u SR
Hrvatskoj, koju smo predložili Republičkom sekretarijatu za privredu SR Hrvatske
u našem napisu »Optimalna organizacija optimalno velikih šumsko-privrednih
organizacija u SR Hrvatskoj«. Prema njoj će postojati osim znatno
velikih šumarija i — reviri... Funkcionalno-socijalne radne jedinice uopće ne
odgovaraju takvim teritorijalnim organizacijama; one odgovaraju funkcionalnoj
organizaciji kakva postoji npr. u SR Bosni i Hercegovini — pri golemoj
koncentraciji radova (radilišta) koja je faktično odraz još uvijek znatno ckstenzivnog
šumskog gospodarenja u datim uvjetima... U daljoj budućnosti će radovi
u iskorišćivanju šuma u znatnoj mjeri izgubiti sezonske karakteristike
zbog dobrih šumskih komunikacija, umjetnog pošumljivanja sjecišta iza intenzivnijih
koncentriranijih sječa te lančanosti (kratkoće ciklusa) radova u iskorišćivanju
šuma. Tada će funkcionalno-socijalne radne jedinice za djelatnost
iskorišćivanja šuma moći lakše ostvariti kontinuirano zaposlenje svojim specijaliziranim
kadrovima; no, i tada ostat će već navedene mnoge mane takvih
radnih jedinica. I tada ostat će ipak još uvijek naglašena sezonost šumsko-
kulturnih radova — koja će ometati kontinuirano zaposljivanje specijaliziranih
radnika u funkcionalno-socijalnim radnim jedinicama za djelatnost šumsko-
kulturnih radova.


Optimalna veličina radne jedinice optimalne vrste za osnovne djelatnosti
u šumsko-privrednoj organizaciji


Pošto smo usvojili zaključak, da su najprikladnije za osnovn e djelatnosti
šumsko-privredne organizacije, tj. za šumsko gospodarenje, teritorijalno-
socijalne radne jedinice — preostaje nam da proanaliziramo o kojim se veli činama
takvih jedinica radi: o šumarijama, revirima ili o pojedinim
radilištima?


Nema sumnje da je pojedino radilišt e u mnogo čemu teorijski najprikladnija
teritorijalno-socijalna radna jedinica. Ono je osnovna jedinica realnog
j stimulativnog planiranja u šumarstvu, moguća osnovna jedinica stimulativnog
obračuna u šumarstvu. (Takav obračun može izvršiti njezino rukovodstvo,
uz naknadnu kontrolu od strane računovodstva. Ma da se čini na prvi
pogled nevjerojatnim, nepobitno je dokazano da je lakše izvršiti obračun u
šumsko-privrednoj organizaciji putem relativno mnogih malih jedinica nego
putem relativno malobrojnijih velikih jedinica!). Ono je uz navedeno i osnovna
jedinica u kojoj se može i mora neposredno samoupravljati! Pri tom ipak znatno
smeta što radni kolektiv jednog radilišta u pravilu prestaje postojati pošto
završe radovi na tom radilištu, a na drugom radilištu pak (naročito ako se na
njemu vrši druga djelatnost) uspostavlja se radni kolektiv drugačijeg sastava
(tj. drugi radni kolektiv). Stoga su takav radni kolektiv i takvo radilište u pravilu
prolazne, privremene jedinice... To smeta utoliko, što takav radni kolektiv
radilišta ne može uvijek potpuno iskoristiti na konkretnom radilištu svoju