DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 9-10/1967 str. 34 <-- 34 --> PDF |
Iz svega što smo naveli — možemo zaključiti, da u velikoj mjeri pretežu prednosti teritorijalno-socijalnih radnih jedinica . Zbog toga smatramo da u sadašnjim uvjetima i u znatnom budućem razdoblju treba za osnovn e djelatnosti šumsko-privredne organizacije (šumsko gospodarenje) organizirati teritorijalno-socijalne radne jedinice. One uostalom potpuno odgovaraju teritorijalnoj organizaciji šumsko-privrednih organizacija u SR Hrvatskoj, koje se dijele u — šumarije. One će još više odgovarati teritorijalnoj organizaciji šumsko-privrednih organizacija u SR Hrvatskoj, koju smo predložili Republičkom sekretarijatu za privredu SR Hrvatske u našem napisu »Optimalna organizacija optimalno velikih šumsko-privrednih organizacija u SR Hrvatskoj«. Prema njoj će postojati osim znatno velikih šumarija i — reviri... Funkcionalno-socijalne radne jedinice uopće ne odgovaraju takvim teritorijalnim organizacijama; one odgovaraju funkcionalnoj organizaciji kakva postoji npr. u SR Bosni i Hercegovini — pri golemoj koncentraciji radova (radilišta) koja je faktično odraz još uvijek znatno ckstenzivnog šumskog gospodarenja u datim uvjetima... U daljoj budućnosti će radovi u iskorišćivanju šuma u znatnoj mjeri izgubiti sezonske karakteristike zbog dobrih šumskih komunikacija, umjetnog pošumljivanja sjecišta iza intenzivnijih koncentriranijih sječa te lančanosti (kratkoće ciklusa) radova u iskorišćivanju šuma. Tada će funkcionalno-socijalne radne jedinice za djelatnost iskorišćivanja šuma moći lakše ostvariti kontinuirano zaposlenje svojim specijaliziranim kadrovima; no, i tada ostat će već navedene mnoge mane takvih radnih jedinica. I tada ostat će ipak još uvijek naglašena sezonost šumsko- kulturnih radova — koja će ometati kontinuirano zaposljivanje specijaliziranih radnika u funkcionalno-socijalnim radnim jedinicama za djelatnost šumsko- kulturnih radova. Optimalna veličina radne jedinice optimalne vrste za osnovne djelatnosti u šumsko-privrednoj organizaciji Pošto smo usvojili zaključak, da su najprikladnije za osnovn e djelatnosti šumsko-privredne organizacije, tj. za šumsko gospodarenje, teritorijalno- socijalne radne jedinice — preostaje nam da proanaliziramo o kojim se veli činama takvih jedinica radi: o šumarijama, revirima ili o pojedinim radilištima? Nema sumnje da je pojedino radilišt e u mnogo čemu teorijski najprikladnija teritorijalno-socijalna radna jedinica. Ono je osnovna jedinica realnog j stimulativnog planiranja u šumarstvu, moguća osnovna jedinica stimulativnog obračuna u šumarstvu. (Takav obračun može izvršiti njezino rukovodstvo, uz naknadnu kontrolu od strane računovodstva. Ma da se čini na prvi pogled nevjerojatnim, nepobitno je dokazano da je lakše izvršiti obračun u šumsko-privrednoj organizaciji putem relativno mnogih malih jedinica nego putem relativno malobrojnijih velikih jedinica!). Ono je uz navedeno i osnovna jedinica u kojoj se može i mora neposredno samoupravljati! Pri tom ipak znatno smeta što radni kolektiv jednog radilišta u pravilu prestaje postojati pošto završe radovi na tom radilištu, a na drugom radilištu pak (naročito ako se na njemu vrši druga djelatnost) uspostavlja se radni kolektiv drugačijeg sastava (tj. drugi radni kolektiv). Stoga su takav radni kolektiv i takvo radilište u pravilu prolazne, privremene jedinice... To smeta utoliko, što takav radni kolektiv radilišta ne može uvijek potpuno iskoristiti na konkretnom radilištu svoju |