DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1967 str. 32     <-- 32 -->        PDF

i šumsko-kulturnim radovima i radovima iskorišćivanja šuma pa i radovima
šumskog građevinarstva. Takvi su strojevi naročito traktori, odnosno animalne
zaprege, pa u manjoj mjeri čak i motorne pile.


c) U njihovu okviru stimulativna unutrašnja raspodjela osobnih dohodaka
trpi zbog nesigurnosti financijske (i materijalne) granice s jedne strane proizvodnje
drva na panju, odnosno šumsko-kulturnih djelatnosti, a s druge strane
djelatnosti iskorišćivanja šuma. To stoga što je pri njima svaka djelatnost u
rukama posebnog, odvojenog radnog kolektiva druge radne jedinice.


d) U njihovu okviru šuma redovito trpi zbog raskoraka interesa s jedne
strane proizvodnje drva na panju, odnosno djelatnosti šumsko-kulturnih radova,
a s druge strane djelatnosti iskorišćivanja šuma — jer je svaka djelatnost
u rukama posebnog, odvojenog radnog kolektiva druge radne jedinice.


e) Plan i obračun po takvim radnim jedinicama nije povezan uopće s konkretnim
šumama, ni sa elaboratima službe uređivanja šuma. Plan i obračun
po takvim radnim jedinicama — ako se one odnose na radne kolektive koji
rade diljem čitave šumsko-privredne organizacije — ne pruža navedene »opeke
« (barem ne pruža u samom obračunu) iz kojih bi se mogli »graditi« odnosni
podaci za pojedini revir, pogon šumarije — već samo za čitavu šumsko-privrednu
organizaciju. Zbog toga takve radne jedinice ne omogućuju ekonomsko-
financijski pregled po teritorijalno-organizacionim jedinicama šumsko-privredne
organizacije ni pregled jednostavne uzročno-posljedične povezanosti rezultata
poslovanja sa stanjem područnih teritorij alno-šumskih jedinica šumsko-
privredne organizacije. To su znatne mane takvih radnih jedinica. Analogne
mane, s obzirom na revire, imaju i takve radne jedinice kojih bi radni kolektivi
radili diljem pojedinih šumarijskih pogona (to je teško ostvarivo, jer šumarijski
pogoni redovito ne mogu osigurati trajno zaposlenje takvim specijaliziranim
radnim kolektivima). Te mane takve radne jedinice nivoa šumskc-
privredne organizacije i nivoa šumarijskih pogona mogle bi savladati jedino
ako bi svoju djelatnost »razbile« na pojedina radilišt a te djelatnosti, ili
barem na revir e radilišta te djelatnosti.


Teritorijalno-socijalne radne jedinice — imaju ove mane :


a) Naročito ako su premalene po teritoriju (revir), mogle bi postati smetnja
potpunom mogućem iskorišćivanju kapaciteta onih oruđa za rad koja imaju
veći godišnji kapacitet (kamion, motorne dizalice, transportne žičare, agregati
za mehaničku obradbu tla i si.). Tome je lako doskočiti time — da se takvo
oruđe za rad dodijeli posebnoj funkcionalno-socijalnoj radnoj jedinici nadležnoj
za pomoćnu djelatnost transporta odnosno mehanizacije. Ili ako to oruđe
za rad ostaje u nadležnosti teritorijalno-socijalne radne jedinice — takvo oruđe
ona može sama kontinuirano koristiti za svoje područje i putem vršenja stranih
usluga drugim radnim jedinicama u šumsko-privrednoj organizaciji pa i
drugim radnim organizacijama. Pri tome bitno je da teritorijalno-socijalna
radna jedinica najbolje odgovara vršenju osnovni h djelatnosti šumsko-
privredne organizacije (šumskom gospodarenju) a da pri tom to ne plati slabijim
iskorišćivanjem opreme većeg kapaciteta. S druge pak strane — oprema
na području manjeg teritorija, pri jednakim ostalim uvjetima, manje dangubi
prilikom dolaska na samo radilište nego pri funkcionalno-socijalnoj radnoj je


378