DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 9-10/1967 str. 32 <-- 32 --> PDF |
i šumsko-kulturnim radovima i radovima iskorišćivanja šuma pa i radovima šumskog građevinarstva. Takvi su strojevi naročito traktori, odnosno animalne zaprege, pa u manjoj mjeri čak i motorne pile. c) U njihovu okviru stimulativna unutrašnja raspodjela osobnih dohodaka trpi zbog nesigurnosti financijske (i materijalne) granice s jedne strane proizvodnje drva na panju, odnosno šumsko-kulturnih djelatnosti, a s druge strane djelatnosti iskorišćivanja šuma. To stoga što je pri njima svaka djelatnost u rukama posebnog, odvojenog radnog kolektiva druge radne jedinice. d) U njihovu okviru šuma redovito trpi zbog raskoraka interesa s jedne strane proizvodnje drva na panju, odnosno djelatnosti šumsko-kulturnih radova, a s druge strane djelatnosti iskorišćivanja šuma — jer je svaka djelatnost u rukama posebnog, odvojenog radnog kolektiva druge radne jedinice. e) Plan i obračun po takvim radnim jedinicama nije povezan uopće s konkretnim šumama, ni sa elaboratima službe uređivanja šuma. Plan i obračun po takvim radnim jedinicama — ako se one odnose na radne kolektive koji rade diljem čitave šumsko-privredne organizacije — ne pruža navedene »opeke « (barem ne pruža u samom obračunu) iz kojih bi se mogli »graditi« odnosni podaci za pojedini revir, pogon šumarije — već samo za čitavu šumsko-privrednu organizaciju. Zbog toga takve radne jedinice ne omogućuju ekonomsko- financijski pregled po teritorijalno-organizacionim jedinicama šumsko-privredne organizacije ni pregled jednostavne uzročno-posljedične povezanosti rezultata poslovanja sa stanjem područnih teritorij alno-šumskih jedinica šumsko- privredne organizacije. To su znatne mane takvih radnih jedinica. Analogne mane, s obzirom na revire, imaju i takve radne jedinice kojih bi radni kolektivi radili diljem pojedinih šumarijskih pogona (to je teško ostvarivo, jer šumarijski pogoni redovito ne mogu osigurati trajno zaposlenje takvim specijaliziranim radnim kolektivima). Te mane takve radne jedinice nivoa šumskc- privredne organizacije i nivoa šumarijskih pogona mogle bi savladati jedino ako bi svoju djelatnost »razbile« na pojedina radilišt a te djelatnosti, ili barem na revir e radilišta te djelatnosti. Teritorijalno-socijalne radne jedinice — imaju ove mane : a) Naročito ako su premalene po teritoriju (revir), mogle bi postati smetnja potpunom mogućem iskorišćivanju kapaciteta onih oruđa za rad koja imaju veći godišnji kapacitet (kamion, motorne dizalice, transportne žičare, agregati za mehaničku obradbu tla i si.). Tome je lako doskočiti time — da se takvo oruđe za rad dodijeli posebnoj funkcionalno-socijalnoj radnoj jedinici nadležnoj za pomoćnu djelatnost transporta odnosno mehanizacije. Ili ako to oruđe za rad ostaje u nadležnosti teritorijalno-socijalne radne jedinice — takvo oruđe ona može sama kontinuirano koristiti za svoje područje i putem vršenja stranih usluga drugim radnim jedinicama u šumsko-privrednoj organizaciji pa i drugim radnim organizacijama. Pri tome bitno je da teritorijalno-socijalna radna jedinica najbolje odgovara vršenju osnovni h djelatnosti šumsko- privredne organizacije (šumskom gospodarenju) a da pri tom to ne plati slabijim iskorišćivanjem opreme većeg kapaciteta. S druge pak strane — oprema na području manjeg teritorija, pri jednakim ostalim uvjetima, manje dangubi prilikom dolaska na samo radilište nego pri funkcionalno-socijalnoj radnoj je 378 |