DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 9-10/1967 str. 31 <-- 31 --> PDF |
ist i kolektiv radi, pa i raspodjeljuje osobne dohotke, i u jednoj i u drugoj djelatnosti. Prema tome — ako dobije nešto manje iz djelatnosti proizvodnje drva na panju, odnosno šumsko-kulturnih radova, dobit će nešto više iz djelatnosti iskorišćivanja šuma — i obratno. d) U njihovu okviru šuma ne trpi zbog raskoraka interesa s jedne strane proizvodnje drva na panju, odnosno djelatnosti šumsko-kulturnih radova, a s druge strane djelatnosti iskorišćivanja šuma. A taj raskorak, kako je to općenito poznato, može biti vrlo velik i dosta ga je teško objektivnim kalkulacionim putem smanjiti odnosno eliminirati. Ne trpi zbog tega što ist i kolektiv radi i u jednoj i u drugoj djelatnosti jedinstvenog procesa šumskoga gospodarenja. Te dvije djelatnosti predstavljaju dvije faze tog procesa. Prva je dugoročna pa prelazi okvire interesa sadašnjeg radnog kolektiva, biološka pa prema tome manje u njegovim rukama nego samo iskorišćivanje šuma, i si. e) Plan i obračun po takvim radnim jedinicama povezan je ne samo s pojedinom socijalnom grupom radnika nego i s konkretnim šumama. Zbog toga omogućuje ekonomsko-financijski pregled po šumskim jedinicama koje tretira ili treba tretirati šumsko-gospodarska osnova i šumsko privredni plan (elaborat uređivanja šuma čitavog šumskog privrednog područja). Plan i obračun po takvim radnim jedinicama, ako su one dovoljno male, npr. ako predstavljaju r e v i r e, odnosi se ne samo na grupu radnika nego i na grupu djelatnosti. Ta grupa radnika može redovito neposredno samoupravljati. A ta grupa djelatnosti može se putem radilišta — na kojima se u pravilu vrši po jedn o djelatnost — razmjerno lako »razbiti« na pojedine djelatnosti. Te pak »djelatnosti revira« predstavljaju upravo one »opeke« od kojih se putem djelatnosti (funkcionalno) mogu razmjerno vrlo lako »graditi« odgovarajući podaci »djelatnosti pogona šumarije« (prema tome i »ukupno pogon šumarije«) i »djelatnosti šumsko-privredne organizacije« (prema tome i »ukupno šumsko-privredna organizacija«). Funkcioanalno-socijalne radne jedinice — imaju ove mane , oprečne prednostima teritorijalno-socijalnih radnih jedinica: a) Na njih se ne može prenijeti odnosna vrijednost šume. To stoga, jer njihovi radni kolektivi migriraju preko granica revira, pa i šumarija — tražeći kontinuirano specijalizirano zaposlenje. To im pak ujedno onemogućuje čuvanje samih šuma, odnosno šumskih proizvoda u njima. b) Takvim je radnim jedinicama, tj. grupama radnika, teško osigurati stalnost, tj. kontinuirano zaposlenje u toku čitave godine (trajno zaposlenje). One doduše pogoduju stvaranju specijaliziranog kadra šumskih radnika, prikladnog za znalačku primjenu mehaniziranog rada po pojedinoj djelatnosti. Ali one ne pogoduju održavanju stanovitog broja šumarstvu i nadalje potrebnih radnika- zanatlija. Ti su prikladni naročito za ručne radove. Oni u uvjetima relativne nepomičnosti predmeta rada u šumarstvu mogu odlično koristiti poznate prednosti »mnogomajstorstva« (analogno kao i npr. stanoviti broj inženjera šumarstva općeg profila). Uz to oni znatno olakšavaju kontinuirano zaposljivanje čitavog radnog kolektiva takve radne jedinice u toku godine pri u šumarstvu još uvijek pretežno oštro sezonski naglašenim radovima. Takve radne jedinice također ne pogoduju što boljem skorisćivanju kapaciteta onih strojeva koji služe |