DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1967 str. 31     <-- 31 -->        PDF

ist i kolektiv radi, pa i raspodjeljuje osobne dohotke, i u jednoj i u drugoj
djelatnosti. Prema tome — ako dobije nešto manje iz djelatnosti proizvodnje
drva na panju, odnosno šumsko-kulturnih radova, dobit će nešto više iz djelatnosti
iskorišćivanja šuma — i obratno.


d) U njihovu okviru šuma ne trpi zbog raskoraka interesa s jedne strane
proizvodnje drva na panju, odnosno djelatnosti šumsko-kulturnih radova, a
s druge strane djelatnosti iskorišćivanja šuma. A taj raskorak, kako je to općenito
poznato, može biti vrlo velik i dosta ga je teško objektivnim kalkulacionim
putem smanjiti odnosno eliminirati. Ne trpi zbog tega što ist i kolektiv
radi i u jednoj i u drugoj djelatnosti jedinstvenog procesa šumskoga gospodarenja.
Te dvije djelatnosti predstavljaju dvije faze tog procesa. Prva je dugoročna
pa prelazi okvire interesa sadašnjeg radnog kolektiva, biološka pa prema
tome manje u njegovim rukama nego samo iskorišćivanje šuma, i si.


e) Plan i obračun po takvim radnim jedinicama povezan je ne samo s pojedinom
socijalnom grupom radnika nego i s konkretnim šumama. Zbog toga
omogućuje ekonomsko-financijski pregled po šumskim jedinicama koje tretira
ili treba tretirati šumsko-gospodarska osnova i šumsko privredni plan (elaborat
uređivanja šuma čitavog šumskog privrednog područja). Plan i obračun po takvim
radnim jedinicama, ako su one dovoljno male, npr. ako predstavljaju
r e v i r e, odnosi se ne samo na grupu radnika nego i na grupu djelatnosti.


Ta grupa radnika može redovito neposredno samoupravljati. A ta grupa
djelatnosti može se putem radilišta — na kojima se u pravilu vrši po jedn o
djelatnost — razmjerno lako »razbiti« na pojedine djelatnosti. Te pak »djelatnosti
revira« predstavljaju upravo one »opeke« od kojih se putem djelatnosti
(funkcionalno) mogu razmjerno vrlo lako »graditi« odgovarajući podaci »djelatnosti
pogona šumarije« (prema tome i »ukupno pogon šumarije«) i »djelatnosti
šumsko-privredne organizacije« (prema tome i »ukupno šumsko-privredna
organizacija«).


Funkcioanalno-socijalne radne jedinice — imaju ove mane , oprečne prednostima
teritorijalno-socijalnih radnih jedinica:


a) Na njih se ne može prenijeti odnosna vrijednost šume. To stoga, jer njihovi
radni kolektivi migriraju preko granica revira, pa i šumarija — tražeći
kontinuirano specijalizirano zaposlenje. To im pak ujedno onemogućuje čuvanje
samih šuma, odnosno šumskih proizvoda u njima.


b) Takvim je radnim jedinicama, tj. grupama radnika, teško osigurati stalnost,
tj. kontinuirano zaposlenje u toku čitave godine (trajno zaposlenje). One
doduše pogoduju stvaranju specijaliziranog kadra šumskih radnika, prikladnog
za znalačku primjenu mehaniziranog rada po pojedinoj djelatnosti. Ali one ne
pogoduju održavanju stanovitog broja šumarstvu i nadalje potrebnih radnika-
zanatlija. Ti su prikladni naročito za ručne radove. Oni u uvjetima relativne
nepomičnosti predmeta rada u šumarstvu mogu odlično koristiti poznate prednosti
»mnogomajstorstva« (analogno kao i npr. stanoviti broj inženjera šumarstva
općeg profila). Uz to oni znatno olakšavaju kontinuirano zaposljivanje čitavog
radnog kolektiva takve radne jedinice u toku godine pri u šumarstvu još
uvijek pretežno oštro sezonski naglašenim radovima. Takve radne jedinice također
ne pogoduju što boljem skorisćivanju kapaciteta onih strojeva koji služe