DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1967 str. 29 <-- 29 --> PDF |
sumnje da potpune radne jedinice pokazuju niz prednosti ispred djelomičnih (faznih) radnih jedinica. U šumarstvu dolaze u obzir uglavnom samo potpune radne jedinice. — samo jednu djelatnost (čiste) ili više djelatnosti (mješovite). U osnovni m djelatnostima šumsko-privredne organizacije (djelatnost šumsko- kulturnih radova [proizvodnja drva na panju] i djelatnost iskorišćavanja šuma) mogu se organizirati ili čiste ili mješovite radne jedinice — ovisno i o obliku organizacije šumsko-privredne organizacije — pa ćemo to u ovom napisu detaljnije prodiskutirati. U pomoćni m i sporedni m djelatnostima šumsko- privredne organizacije (transport, održavanje; nabava, prodaja, tehničko- proizvodno rukovođenje, računovodstvo i si.; šumsko sjemenarstvo, šumsko rasadništvo) mogu se također organizirati čiste ili mješovite radne jedinice — ovisno i o njihovoj apsolutnoj i relativnoj veličini i značenju — pa ćemo to u ovom napisu također posebno prodiskutirati. U ostalim , tj. nešumar ski m djelatnostima šumsko-privredne organizacije (poljoprivreda, iskorišćivanje kamena i si.) u tom pogledu problematika je analogna onoj koju smo naveli za pomoćne i sporedne djelatnosti — samo što ovdje redovito nešto više pretežu razlozi u prilog organiziranja čistih radnih jedinica. — određenu teritoriju šumsko-privredne organizacije (teritorijalne ) ili je ne obuhvaćati uopće (a t e r i t o r i j a 1 n e). Prva mogućnost dolazi do izražaja npr. pri djelatnosti šumsko-kulturnih radova, pri djelatnosti iskorišćivanja šuma, odnosno pri šumskom gospodarenju (koje mješovito obuhvaća i djelatnost šumsko-kulturnih radova i djelatnost iskorišćivanja šuma). Prednost teritorijalnih radnih jedinica je da se na njih može prenijeti i vrijednost šume (kao specifičnog sredstva proizvodnje). Stoga taj termin teritorijalnosti nije namijenjen npr. radnoj jedinici transporta, iako i transport može biti u pravilu namijenjen teritoriji čitave šumsko-privredne organizacije ili teritoriji samo npr. jedne šumarije ili npr. jednog revira. Pogotovu on nije namijenjen npr. radnoj jedinici za nabavu, prodaju, šumsko građevinarstvo i si. — grupu radnika (one su uvijek socijalne ) koja se može redovito neposredno samoupravljati (neposredne ) ili koja se može samoupravljati redovito tek posredno, tj. putem njezinih predstavnika (posredne) . Nema sumnje da je redovito neposredno samoupravljanje daleko savršenije i efikasnije, socijalno-ekonomski opravdanije — nego posredno. Odatle možemo odmah zaključiti s toga aspekta o velikoj prednosti neposredne pred posrednom radnom jedinicom. Znanstveno je utvrđeno da radnici preferiraju manje radne kolektive do 25 odnosno 50 radnika. Nije na odmet to imati pred očima pri odvajanju radnih jedinica. Jedan radnik npr. s kamionom ili s motornom pilom, pa ni 2 ili nekolicina radnika, ne čine u pravom smislu riječi radni kolektiv prikladan za neposredno samoupravljanje; stoga takve jedinice, za koje inače može biti prikladno posebno planirati i obračunavati, možemo nazivati »obračunskim mjestima«. Radnici koji npr. sezonski rade na iskorišćivanju šuma ili samo na djelatnosti šumsko-kulturnih radova — u okviru istog revira, međusobno se poznaju, mogu se međusobno ispomagati, kontrolirati, savjetovati, mogu neposredno samoupravljati; ali ne tvore staln e radne kolektive, pa ni radne jedinice, već tvore »obračunske jedinice« ako je za njih inače prikladno posebno planirati i obračunavati. No, radnici koji npr. rade na iskorišćivanju šuma ili samo na djelatnosti šumsko-kulturnih radova — diljem čitave šumsko- privredne organizacije, međusobno se i ne poznaju, ne mogu se međusobno is375 |