DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1967 str. 16     <-- 16 -->        PDF

i na odavno uzgajanim i odomaćenim na ovim lokalitetima vrstama robustom,
marilandicom i serotinom.


Isto tako nije uočena razlika ni kada su u pitanju različiti lokaliteti. Tako
npr. mrazopucine su ustanovljene na plantažama na različitim lokalitetima,
različitom mikroreljefu i nadmorskoj visini, konfiguraciji terena, pedološkom
tipu zemljišta, udaljenosti od postojećih šuma, blizine reka, režimu podzemnih
i plavnih voda i si. Takođc nema razlike ni kada je u pitanju plantaža podignuta
na najoptimalnijem šumskom zemljištu-priobalnom aluvijumu od one podignute
na znatno težem zemljištu, ritskoj crnici, bivšim pašnjacima ili poljoprivrednim
površinama.


Na osnovu usmenih saopštenja šumarskih stručnjaka, u toku ove kritične
godine, mrazopucine su se pojavile na sadnicama topola na širem području
njenog areala u zemlji.


Pojava mrazopucina na sadnicama E. A. topola u plantažama u ovako velikom
intenzitetu, s obzirom na posledice na oštećenim biljkama, kao i s obzirom
na obim radova i veliki ekonomski značaj koji u šumskoj privredi Jugoslavije
ima podizanje plantaža topola, svakako predstavlja zabrinjavajuću pojavu.
Ova zabrinutost proizvođača je tim veća jer se mrazopucine na mladim
sadnicama topole u plantažama nisu javljale ranijih godina i ako se isti ovi
kultivari gaje u našoj zemlji već duži niz godina, a u Baranji intenzivno od
1956 godine ,pa se verovalo da su otporni na niske temperature karakteristične
za ovo područje.


Zato je od osobitog značaja pokušati objasniti ovu pojavu pre svega sa stanovišta
stanja niskih temperatura u kritičnom periodu, upoređujući ih pri tome
sa stanjem temperatura istog perioda jednog dužeg niza godina kada su se
takođe uzgajale plantaže topola, ali se mrazopucine nisu pojavljivale. Ovakva
analiza omogućava pored ostalog i da se približno utvrdi donja granica niskih
temperatura kritična za mlade sadnice topola kod koje dolazi do pojava mrazopucina
u ekološkim uslovima istočne Slavonije, Baranje i Bačke.


Za analizu uticaja klimatskih faktora, iskorišteni su meteorološki podaci
uzeti iz meteorološke stanice »Brestovac-Bilje« i to srednja mesečna temperatura
vazduha, apsolutni minimumi i maksimumi, suma mesečnih temperatura i
broj mraznih i ledenih dana. Analizom je obuhvaćen period mirovanja vegetacije
i to posebno za kritičnu 1963/64 godinu, a posebno za 1960(61; 1961/62;
1962/63 i 1964/65 godinu.


U dijagramu br. 1 prikazano je kretanje srednjih mesečnih temperatura
u osmatranom periodu.


Odmah pada u oči da kretanje krivulje u kritičnom periodu 1963/64 godine
znatno odstupa od pravca kretanja krivulja ostalih godina. Ovo je naročito
karaketristično za novembar, decembar i januar kod kojih su zabeležena
najjača odstupanja.


Tako, dok je oktobar 1963. godine bio nešto hladniji u odnosu na ostale
godine, dotle je novembar bio izrazito topliji, kada je srednja mesečna temperatura
vazduha iznosila čak 17,5° C. Ako se ima u vidu da je ovaj mesec u čitavom
osmatranom periodu imao prosečnu srednju mesečnu temperaturu 9,2° C,
izlazi da je novembar kritične godine bio topliji za prosečno 8,3° C. Istovremeno,
u odnosu na pojedine godine on je još topliji i to: od 1961. za 10,7° C:
od 1962. za 11,5° C; i od 1964. za 10,1° C. Istovremeno, treba naglasiti da je ovaj