DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1967 str. 9 <-- 9 --> PDF |
me t ti 1-154, 1-262 i druge. Svega je uzgajano 3,618.690 topolovih biljaka što čini 75,35% od ukupno uzgojenih biljaka listača. U Šumskom gospodarstvu Nova Gradiška i u privatnim rasadnicima kod Županje uzgojeno je 405.000 biljaka maklur e Bagremovi h biljaka uzgojeno je razmjerno malo, svega 292.601 biljaka, od toga najviše 200.000 u Šumskom gospodarstvu Slavonski Brod te 54.230 u Šumskom gospodarstvu Zagreb; manje količine tih biljaka uzgojene su u Šumskom gospodarstvu Slav. Požega, Buzet, Zadar, Koprivnica i Karlovac. Od 430.160 biljaka crn e joh e najviše je uzgojeno u Šumskom gospodarstvu Koprivnica (208.000) i Šumskom gospodarstvu Našice (172.000) te Šumskom gospodarstvu Nova Gradiška (50.000). Biljke gledičij e uzgajaju se najviše u privatnim rasadnicima (68.400) te nešto u rasadnicima Šumskog gospodarstva Zagreb (1960) i Karlovac (1000) Biljke drugih listača uzgajane su u manjim količinama. L i p o v e su biljke uzgojene u rasadnicima ŠG N. Gradiška (300), Varaždin (180), Zagreb (12540) i Koprivnica (4750) a biljke divlje g kesten a u rasadnicima N. Gradiška (300), Varaždin (630) i Zagreb (220). Biljke pito mo g orah a uzgajane su u rasadnicima ŠG Osijek (3000), N, Gradiška (600) i Koprivnica (10.000), a biljke crno g orah a samo u rasadniku ŠG Buze t (720). U nekim rasadnicima uzgojene su i razne vrste voćaka. Tako je u rasadnicima na području Zagreba uzgojeno 7940 voćaka . U rasadniku ŠG Bilje uzgojeno je 2000 biljaka divlje trešnje i 1000 krušaka. Od parkovnog grmlja mnogo se uzgaja kalin a (Ligustrum vulgare) i to na području ŠG N. Gradiška (5000), Varaždin (23490). Zadar (300), Šibenik (1240), Zagreb (3960) a osobito u nekoliko privatni h rasadnika (265000). U više se rasadnika proizvelo i mnogo vrsta parkovnog grmlja i drveća . Radi ograničenog prostora ne možemo u ovom članku nabrojiti sve vrste i količine uzgojenih biljaka parkovnog grmlja i drveća. Navesti ćemo samo gospodarstva i naznačiti bro j vrsta , koje su u njihovim rasadnicima i na njihovom području uzgojene. Tako je na području ŠG Osijek uzgojeno 249, Senj 28, Varaždin 133, Zadar 35, Šibenik 84, Split 16, Makarska 19, Dubrovnik 18, Zagreb 237, Slav. Brod 14, Karlovac 10, Jastrebarsko 8, dok je u nekim privatnim rasadnicima uzgojeno oko 34 vrsta raznog parkovnog i ukrasnog grmlja i drveća. Gotovo su sve biljke listača (98,7%) uzgojene u rasadnicima istočno-nizinskog i prigorsko-brdskog područja Hrvatske, dočim se u rasadnicima Hrvatskog Primorja sa Istrom i Dalmaciji nalazi tek 1,3% tih biljaka. U rasadnicima Ličko-Goranskog područja nisu se uopće uzgajale listače. Od ukupno uzgojenih 45,142.570 biljaka četinjač a otpada 22,308.510 (49,42%) na smrekov e biljke, 14,970.330 (33,16%) na razne vrste boro vi h biljaka, 4,560.300 (10,12%) na ari š ev e biljke i 1,932.940 (4,28%) na dug i azi j in e biljke, dok preostalih 1,370.490 biljaka (3,03%) otpada na razne vrste drugih četinjača. Najviše četinjasti h biljaka uzgojeno je u rasadnicima Prigorskog i srednje-brdskog područja Hrvatske (28,946.150), te u Ličko-Goranskom području (14,911.060). 275 |