DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/1967 str. 80     <-- 80 -->        PDF

efekte/log


PROF. DR BRANKO MAKSlC


Pod konac 1966. umro je u 55. godini
života prof, dr Branko M a k s i ć, redovni
profesor Prirodoslovno-matematičkog fakulteta
u Zagrebu, predstojnik Geofizičkog
zavoda, direktor Geofizičkog instituta
i direktor Instituta za fiziku atmosfere i
kozmičku fiziku JAZU, dopisni član Jugoslavenske
akademije, uredniik naučne publikacije
JAZU »Rasprave«, glavni urednik
»Zbornika za meteorološke i hidrometeorološke
radove«, predsjednik Komisije
za astrogeonauke Saveznog Savjeta za koordinaciju
naučnog rada itd. Preranom
smrću prof. Maksića, Šumarski fakultet izgubio
je nastavnika iz Meteorologije i klimatologije,
a Zavod za uzgajanje šuma svog
odličnog suradnika.


Prof. Maksić rođen je 1909. g. u Zagrebu,
gdje je diplomirao iz teoretske matematike
na Filozofskom fakultetu 1933. g.
Kao mladi profesor matematike i fizike radio
ej na gimnaziji, i to 2 godine u Visokom
i 5 godina u Bitolju. Od jeseni 1941.
bio je asistent u Geofizičkom zavodu. Kad
je 1947. g. osnovan Prirodoslovno-matematiöki
Fakultet, postao je asistent-nastavnik
iz Geofizike s meteorologijom. G. 1953. postigao
je naučni stepen doktora fizičkih
nauka. Nakon toga postao je sveučilišni
docent, 1956. g. izvanredni, a 1961. g. redovni
sveučilišni profesor. Od 1955. bio je
predstojnik Geofizičkog zavoda. G. 1959. postavljen
je za direktora Instituta za fiziku
atmosfere i kozmičku fiziku JAZJU. Od
1960. bio je direktor Geofizičkog instituta,
a od 1953. pročelnik Fizičke sekcije JAZU.


Naučni i stručni radovi prof. Maksić a
zadiru u razna meteorološka područja. Bavio
se problemom zračne vlage, temperaturom
mokrog termometra, psihrometrijskim
tablicama i teorijom higrografa. Proučavao
je i redukciju tlaka zraka na morsku
razinu. Izučavao je klimatske osobine
kalničkog prigorja, kao i klimu Krša. U
zadnje vrijeme posebnu je pažnju obratio
problemu numeričke prognoze vremena.


Prof. Maksi ć napustio je velik broj
naučnih i stručnih radova. Oni su objavljeni
u doa-naćim i stranim publikacijama.
Poznat je kao autor srednjoškolskih udž


benika iz fizike kao i suradnik raznih enciklopedija.
Kao suradnik Šumarske enciklopedije
napisao je zanimljiv članak »Klima
Krša«.


Pored naučne i stručne aktivnosti bio je
važan i nastavni rad prof. Maksića.
Kao nastavnik na Šumarskom fakultetu
znatno je doprinio izobrazbi naših studenata
iz oblasti meteorologije i klimatologije.
Organizirao je i uspješno izvodio postdiplomsku
nastavu iz oblasti mikroklimatologije.


Organizatorska sposobnost prof. Mak sića
bila je vrlo velika. Prerana smrt
omela je njegova nastojanja da se prošire
mikroklimatska istraživanja i u našim šumama.
Prekinula je naše kombinacije da
se zajedničkim snagama organiziraju mikroklimatske
stanice i otpočnu u njima sakupljati
podaci iz naših šuma.


Prerana smrt prof. Maksić a velik je
gubitak u našoj meteorološkoj i klimatološkoj,
a odatle i u šumarskoj struci. I u našim
redovima zadržat ćemo stoga prof.
Maksić a u trajnom i ugodnom sjećanju.


Važniji radovi prof, đr B. Maksića


a) Naučni radovi


1. O pouzdanosti mjerenja vlage pomoću
psihrometra. Hidrometeorološki glasnik
SHMZ, Beograd, 1949., br. 1—2, str. 9—26;
2. O reduciranoj temperaturi mokrog termometra
i njenoj primjeni. Glasnik matematičko-
fizički i astronomski, Ser. 2. tom
4, no 3, Zagreb, 1949., str. 113—126;
3. Mikrometeorološka stanica za fitocenološka
ispitivanja. Priručnik za tipološko
istraživanje i kartiranje vegetacije, Dio 3..
Zagreb, 1950., str. 208—227;
4. Prilog teoriji i primjeni gradijentskog
vjetra. Rasprave i studije SUHS, br. 3,
Beograd, 1951., str. 1—20.
5. Atmosferska vlaga u specijalnim uvjetima
i njeno mjerenje. Doktorska disertacija,
PMF, Zagreb, 1952.;
6. Die dynamische Erklärung und synoptische
Verwetung der extrem niedrigen
Feuchtigkeitsgrade, die an Höhenstation