DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7-8/1967 str. 80 <-- 80 --> PDF |
efekte/log PROF. DR BRANKO MAKSlC Pod konac 1966. umro je u 55. godini života prof, dr Branko M a k s i ć, redovni profesor Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu, predstojnik Geofizičkog zavoda, direktor Geofizičkog instituta i direktor Instituta za fiziku atmosfere i kozmičku fiziku JAZU, dopisni član Jugoslavenske akademije, uredniik naučne publikacije JAZU »Rasprave«, glavni urednik »Zbornika za meteorološke i hidrometeorološke radove«, predsjednik Komisije za astrogeonauke Saveznog Savjeta za koordinaciju naučnog rada itd. Preranom smrću prof. Maksića, Šumarski fakultet izgubio je nastavnika iz Meteorologije i klimatologije, a Zavod za uzgajanje šuma svog odličnog suradnika. Prof. Maksić rođen je 1909. g. u Zagrebu, gdje je diplomirao iz teoretske matematike na Filozofskom fakultetu 1933. g. Kao mladi profesor matematike i fizike radio ej na gimnaziji, i to 2 godine u Visokom i 5 godina u Bitolju. Od jeseni 1941. bio je asistent u Geofizičkom zavodu. Kad je 1947. g. osnovan Prirodoslovno-matematiöki Fakultet, postao je asistent-nastavnik iz Geofizike s meteorologijom. G. 1953. postigao je naučni stepen doktora fizičkih nauka. Nakon toga postao je sveučilišni docent, 1956. g. izvanredni, a 1961. g. redovni sveučilišni profesor. Od 1955. bio je predstojnik Geofizičkog zavoda. G. 1959. postavljen je za direktora Instituta za fiziku atmosfere i kozmičku fiziku JAZJU. Od 1960. bio je direktor Geofizičkog instituta, a od 1953. pročelnik Fizičke sekcije JAZU. Naučni i stručni radovi prof. Maksić a zadiru u razna meteorološka područja. Bavio se problemom zračne vlage, temperaturom mokrog termometra, psihrometrijskim tablicama i teorijom higrografa. Proučavao je i redukciju tlaka zraka na morsku razinu. Izučavao je klimatske osobine kalničkog prigorja, kao i klimu Krša. U zadnje vrijeme posebnu je pažnju obratio problemu numeričke prognoze vremena. Prof. Maksi ć napustio je velik broj naučnih i stručnih radova. Oni su objavljeni u doa-naćim i stranim publikacijama. Poznat je kao autor srednjoškolskih udž benika iz fizike kao i suradnik raznih enciklopedija. Kao suradnik Šumarske enciklopedije napisao je zanimljiv članak »Klima Krša«. Pored naučne i stručne aktivnosti bio je važan i nastavni rad prof. Maksića. Kao nastavnik na Šumarskom fakultetu znatno je doprinio izobrazbi naših studenata iz oblasti meteorologije i klimatologije. Organizirao je i uspješno izvodio postdiplomsku nastavu iz oblasti mikroklimatologije. Organizatorska sposobnost prof. Mak sića bila je vrlo velika. Prerana smrt omela je njegova nastojanja da se prošire mikroklimatska istraživanja i u našim šumama. Prekinula je naše kombinacije da se zajedničkim snagama organiziraju mikroklimatske stanice i otpočnu u njima sakupljati podaci iz naših šuma. Prerana smrt prof. Maksić a velik je gubitak u našoj meteorološkoj i klimatološkoj, a odatle i u šumarskoj struci. I u našim redovima zadržat ćemo stoga prof. Maksić a u trajnom i ugodnom sjećanju. Važniji radovi prof, đr B. Maksića a) Naučni radovi 1. O pouzdanosti mjerenja vlage pomoću psihrometra. Hidrometeorološki glasnik SHMZ, Beograd, 1949., br. 1—2, str. 9—26; 2. O reduciranoj temperaturi mokrog termometra i njenoj primjeni. Glasnik matematičko- fizički i astronomski, Ser. 2. tom 4, no 3, Zagreb, 1949., str. 113—126; 3. Mikrometeorološka stanica za fitocenološka ispitivanja. Priručnik za tipološko istraživanje i kartiranje vegetacije, Dio 3.. Zagreb, 1950., str. 208—227; 4. Prilog teoriji i primjeni gradijentskog vjetra. Rasprave i studije SUHS, br. 3, Beograd, 1951., str. 1—20. 5. Atmosferska vlaga u specijalnim uvjetima i njeno mjerenje. Doktorska disertacija, PMF, Zagreb, 1952.; 6. Die dynamische Erklärung und synoptische Verwetung der extrem niedrigen Feuchtigkeitsgrade, die an Höhenstation |