DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/1967 str. 8     <-- 8 -->        PDF

vatni rasadnici Dugalić Marka, Dretvić Ivana, Dretvić Benedikta, Dretvić Antuna,
Jovanovac Dure i Jovanovac Antuna (Županja, selo Gradište — 6 ras.),
Vodna zajednica »Česma—Glogovnica« (Bjelovar), Vodna zajednica »Odra—
Lomnica« (Velika Gorica), OPH »Mirkovec« (Začretje), »Radinost« (Zagreb),
Jankomir (Zagreb), »Perivoj« (Zagreb), »Flora« (Zagreb), Željeznički rasadnik
Klara (Zagreb), Arboretum »Opeka« (Vinica), »Vodna zajednica Koprivnica«
»Parkovi« (Varaždin), Vodna zajednica »Međimurje« (Čakovec 2 ras.), »Josip
Kozarac« (Karlovac), »Zelenilo« (Karlovac), »Parkovi i plaže« (Opatija), »Parkovi
i nasadi« (Rijeka), »Put« (Pula), PIK »Labin—Jadran« (Novigrad), »Jedinstvo
« (Umag), »Maraska« (Zadar, 2 ras.), »Zelenila« (Šibenik), Parkovi i
nasadi (Split), »Vinogradar« (Vis), »Ustanova za šumarstvo« (Dubrovnik).


Nizinsko područje istočne Hrvatske ima 47 rasadnika sa površinom od
187,31 ha, što iznosi 30,41% od ukupne površine rasadnika. Prosječna veličina
rasadnika ovog područja iznosi 3,98 ha.


Većina šumskih rasadnika (120) sa najvećom površinom (358,71) nalaze se
u prigorskom i srednje-brdskom području Hrvatske. Površina tih rasadnika
zaprema 58,25% tj. preko polovice površine svih rasadnika. Rasadnici ovog područja
imaju prosječnu površinu od 2,99 ha.


Površina 12 rasadnika područja Ličko-goranskog iznosi 32,06 ha tj. 5,20%.
Njihova je prosječna površina 2,67 ha.


Područje Hrvatskog Primorja i Istre ima na površini od 24,02 ha svega 17
rasadnika, koji obuhvaćaju tek 3,9%) od ukupne rasadničke površine. Prosječna
površina tih rasadnika ima 1,4 ha.


Razmjerno najmanje šumskih rasadnika nalazi se u dalmatinskom području
Hrvatske. Na velikim prostranstvima ove kopnene i otočne gotovo obešumljene
oblasti krša podržavamo danas svega 15 rasadnika sa površinom od
samo 13,73 ha, što čini tek 2,23% od ukupne površine svih naših rasadnika. Ti
rasadnici imaju i najmanju prosječnu površinu tj. 0,91 ha.


BROJ I VRSTA BILJAKA ŠUMSKOG DRVEĆA
U ŠUMSKIM RASADNICIMA


Iz tabelarnog pregleda vidimo i to, da je u svih 211 šumskih rasadnika na
površini od 615,83 ha u god. 1966 uzgojeno 4,802.700 biljaka listača te 45,142.570
biljaka četinjača ili svega 49,945.270 biljaka šumskog drveća. Prema tome od
ukupnog broja uzgojenih biljaka otpada 9,62% na listače a 90,38% na četinjače.


Nemamo dovoljno prostora da iznesemo detaljne brojčane podatke o količini
i starosti biljaka pojedinih vrsta drveća, koje su u pojedinim šumskim
rasadnicima uzgojene. Navesti ćemo tek one zanimljive i karakteristične podatke
za pojedina šumska gospodarstva. Tako je na pr. od listača uzgajano u
Šumskim gospodarstvima Zagreb, Slav. Brod i Karlovac te Jugoslavenskom
institutu za četinjače u Jastrebarskom 310.670 jasenovi h i 61.380 javo rovi
h biljaka.


Gotovo u svim šumskim gospodarstvima izuzev gospodarstva Požega, Buzet,
Sinj, Šibenik, Split, Dubrovnik, Delnice, Gospić i Ogulin te Jug. instituta
za četinjače u Jastrebarskom uzgajaju se topol e pretežno klona 1-214. Od
raznih drugih vrsta topola uzgajaju se Populus Robust a, P. Jaco


274