DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7-8/1967 str. 76 <-- 76 --> PDF |
43° C, visina stabala rijetko premašuje 15 m. Suhe se šume listača odlikuju raznovrsnošću đendroflore. Tu su veoma cijenjene vrste: .samdalovina, tik i sal. Za novinski je papir odabrana »salaji« jer ima dugo vlakno, a njezine prostrane šume nalaze se u državi Madhja-Pradeš i zato je tu izgrađena fabrika novinskog papira. U toj sirovinskoj bazi vezanoj za tvornicu, izradu drva vrše privatni poduzetnici wi ugovor. Pravo na teraiiu šume dobivaju natjecatelji na licitaciji, koji su dužni dostavljati tvornici određenu količinu CPIU- l^´noa drva izrađenog prerna normalnim tehničkim uvjetima. Cijena se utvrđuje sporazumom. Kontraktant je dužan tačno izvršavati propise o sječi, koje određuje Ministarstvo za šumarstvo. Sve šumskogospodarske radove, ukliučuiući i pomlađivanje sječina, vrši država (kroz Min. za šumarstvo). Isto tako ona izgrađuie i magistralne ceste za izvoz drva van sječnih masiva, a ostale putove unutar tih površina gradi sam kontraktant. Min. za šumarstvo ne miješa se u tehnološku stranu eksploatacije, nego pazi samo da se održe pravila prepisana za sječu. Crnegorinčih šuma ima u Indiji na prostorima istočne i zapadne Himalaje, ali strenutno slabo dostupne uslijed pomanjkanja pogodnih transportnih veza. Tih je šuma 3,5 do 5´:,/c> od čitave šumom pokrivene površine zemlje. U tim šumama prevladava primitivan način preborne sječe. U državi Džamu-Kašmir (gdje je 393/o jelovoemerikovih šuma) taj se način sastoji u vađenju stabala sa prs. promj. od 75 cm naviše. To se provodi tokom 2—3 godine. da se tek nakon otprilike 30 godina vraća na istu površinu. Taj je postupak kalkuliran na trajno i ravnomjerno iakorišćavanje pri naravnoj obnovi. Prorede se ne vrše nigdje, čak ni u jednodobnim šumama, koje su većinom veoma guste. Tanko drvo nitko ne traži. Takvo gospodarenje u crno cStcani McućriL ca6opi6i LESNOE HOZJAJSTVO — Moskva 1-1967. Stoljeće od rođenja G. F. Morozova. — Melehov LS.: Morozov i njegova nauka. — Timofeev V.: Uloga Mcrozova u razvitku Istraživačkih radova u šumarstvu. — Šumakov V. S.: Tlo u Morozovljevoj nauci o šumi. — Pavlov goričnim šumama vodi do prezrelih sastojina sa stablima trula srca. Uzroci nedovoljne obnove jelovo-ornorikovih šuma raznoliki su i nejednaki za pojedina područja i ekološke uslove. Najsloženiji je, i do sada neriješen problem, kombinacija uzgoja i paše. Stočarstvo igra bitnu ulogu u ekonomici zemlje. Na sjeveru, gdje je crnogorica, goje se koze i ovce, koje za razliku öd krava i bivola, brste sa zadovoljstvom crnogorični pomladak. Milijunska stada koza sa kojih se striže vuna za glasovite kašmirske tkanine, tokom čitave godine lutaju šumama Pendžaba, Kašmira i drugih sjevernih država. Proljećem iza taljenja snijega dok još nisu trave prekrile ponik jele i omorike, poždere ga marva, a kasnije ga opet utapka. Ograđivanje radi obrane od potiranja bilo bi veoma skupo. Pored toga priječi nicanju sjemena debela naslaga igličavog šušnja. Na padinama, gdje se ne zadržavaju Cetine, ponik je gust. Obnovi četinjača smeta i to, da se svi otpaci ostavljaju na sječini. Te su šume na Himalaji teško dostupne, otežan je transport, i radi toga se na licu mjesta izrađuje gotova roba. Kod tog posla više od 20 do 29Vo drva ode na iverje, koje onda pokrije tlo visokom naslagom na kojoj se 10—15 godina ne pojavljuje ponik, jer klimatski uvjeti ne pogoduju raspadanju otesanog triješća. Danas u gradu Dehra-Dun (pod Himalajom, 250 km sj. od Delhija), gdje je naučno-istraživački centar Indije, razvila se kompleksna istraživanja o prirodnom i umjetnom podizanju šuma, o intenzifikaciji sumoprivrede, prelaženja ka suvremenijim metodama eksploatacije šuma i transporta, iskorišjavanja drva raznih vrsta u celulozno- papimoj industriji. (Lesnoe hozjajstvo 5/1967. — T. J. Loginov) Đ. Knežević ski J. S.: Morozov u Kamenoj stepi. — Iz uspomena Morozovljevih učenika. — A 11 i k o v M. A.: Otpornost topola spram povremenih poplava. — Zaborovski J. P.: Treba li sortirati šumsko sjemenje? 2-1967. Rahteenko I. N.: Uzajamni utjecaj i vitalnost dendroflore u sastojim. |