DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/1967 str. 76     <-- 76 -->        PDF

43° C, visina stabala rijetko premašuje 15


m. Suhe se šume listača odlikuju raznovrsnošću
đendroflore. Tu su veoma cijenjene
vrste: .samdalovina, tik i sal. Za novinski
je papir odabrana »salaji« jer ima dugo
vlakno, a njezine prostrane šume nalaze se
u državi Madhja-Pradeš i zato je tu izgrađena
fabrika novinskog papira.
U toj sirovinskoj bazi vezanoj za tvornicu,
izradu drva vrše privatni poduzetnici
wi ugovor. Pravo na teraiiu šume dobivaju
natjecatelji na licitaciji, koji su dužni dostavljati
tvornici određenu količinu CPIU-
l^´noa drva izrađenog prerna normalnim
tehničkim uvjetima. Cijena se utvrđuje
sporazumom. Kontraktant je dužan tačno
izvršavati propise o sječi, koje određuje
Ministarstvo za šumarstvo.


Sve šumskogospodarske radove, ukliučuiući
i pomlađivanje sječina, vrši država
(kroz Min. za šumarstvo). Isto tako ona
izgrađuie i magistralne ceste za izvoz drva
van sječnih masiva, a ostale putove unutar
tih površina gradi sam kontraktant. Min.
za šumarstvo ne miješa se u tehnološku
stranu eksploatacije, nego pazi samo da se
održe pravila prepisana za sječu.


Crnegorinčih šuma ima u Indiji na prostorima
istočne i zapadne Himalaje, ali strenutno slabo dostupne uslijed pomanjkanja
pogodnih transportnih veza. Tih je šuma
3,5 do 5´:,/c> od čitave šumom pokrivene
površine zemlje. U tim šumama prevladava
primitivan način preborne sječe. U državi
Džamu-Kašmir (gdje je 393/o jelovoemerikovih
šuma) taj se način sastoji u
vađenju stabala sa prs. promj. od 75 cm
naviše. To se provodi tokom 2—3 godine.
da se tek nakon otprilike 30 godina vraća
na istu površinu. Taj je postupak kalkuliran
na trajno i ravnomjerno iakorišćavanje
pri naravnoj obnovi. Prorede se ne vrše
nigdje, čak ni u jednodobnim šumama,
koje su većinom veoma guste. Tanko drvo
nitko ne traži. Takvo gospodarenje u crno


cStcani McućriL ca6opi6i


LESNOE HOZJAJSTVO — Moskva


1-1967. Stoljeće od rođenja G. F. Morozova.
— Melehov LS.: Morozov i njegova
nauka. — Timofeev V.: Uloga
Mcrozova u razvitku Istraživačkih radova
u šumarstvu. — Šumakov V. S.: Tlo
u Morozovljevoj nauci o šumi. — Pavlov


goričnim šumama vodi do prezrelih sastojina
sa stablima trula srca.


Uzroci nedovoljne obnove jelovo-ornorikovih
šuma raznoliki su i nejednaki za pojedina
područja i ekološke uslove. Najsloženiji
je, i do sada neriješen problem,
kombinacija uzgoja i paše. Stočarstvo igra
bitnu ulogu u ekonomici zemlje. Na sjeveru,
gdje je crnogorica, goje se koze i
ovce, koje za razliku öd krava i bivola,
brste sa zadovoljstvom crnogorični pomladak.
Milijunska stada koza sa kojih se
striže vuna za glasovite kašmirske tkanine,
tokom čitave godine lutaju šumama Pendžaba,
Kašmira i drugih sjevernih država.
Proljećem iza taljenja snijega dok još nisu
trave prekrile ponik jele i omorike, poždere
ga marva, a kasnije ga opet utapka. Ograđivanje
radi obrane od potiranja bilo bi
veoma skupo. Pored toga priječi nicanju
sjemena debela naslaga igličavog šušnja.
Na padinama, gdje se ne zadržavaju Cetine,
ponik je gust.


Obnovi četinjača smeta i to, da se svi
otpaci ostavljaju na sječini. Te su šume na
Himalaji teško dostupne, otežan je transport,
i radi toga se na licu mjesta izrađuje
gotova roba. Kod tog posla više od 20 do
29Vo drva ode na iverje, koje onda pokrije
tlo visokom naslagom na kojoj se 10—15
godina ne pojavljuje ponik, jer klimatski
uvjeti ne pogoduju raspadanju otesanog
triješća.


Danas u gradu Dehra-Dun (pod Himalajom,
250 km sj. od Delhija), gdje je
naučno-istraživački centar Indije, razvila
se kompleksna istraživanja o prirodnom i
umjetnom podizanju šuma, o intenzifikaciji
sumoprivrede, prelaženja ka suvremenijim
metodama eksploatacije šuma i transporta,
iskorišjavanja drva raznih vrsta u celulozno-
papimoj industriji.
(Lesnoe hozjajstvo 5/1967. — T. J. Loginov)


Đ. Knežević


ski J. S.: Morozov u Kamenoj stepi. —
Iz uspomena Morozovljevih učenika. —
A 11 i k o v M. A.: Otpornost topola spram
povremenih poplava. — Zaborovski J.
P.: Treba li sortirati šumsko sjemenje?


2-1967. Rahteenko I. N.: Uzajamni
utjecaj i vitalnost dendroflore u sastojim.