DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/1967 str. 75     <-- 75 -->        PDF

oko Sv. Helene kod Pavkovca, Varaždinskih
toplica, Križevaca, iz Hrv. Primorja,
Vojne Krajine, Like, Krbave, na Velebitu
i Velikoj Kapeli.


Materija u djelu talila je raspoređena kao
u analognim florističkim rodovima, tj. biljne
su vrste bile sistematizirane u odgovarajuće
porodice i rodove. Za pojedine samonikle
biljne vrste naveden je lokalitet,
približna karakteristika staništa i mjesec
cvatnje, a kod kultiviranih vrsta napomena,
da se uzgaja (colitur). Naizivi rodova i
porodica doneseni su u hrvatskom jeziku.


citcano Sumac6t»ci


Iste je godine u Gajevoj tiskari izašao
»Syllabus. . .« kao separat, odnosno kao
samostalna ´knjižica.


»Syllabus« je poslužio svojim autorima,
da su 1869. god. potporom Jug. akademije
prvi izdali hrvatsku floru, koja je obuhvatila
cijelu Trojednicu (Hrvatska, Slavonija
i Dalmacija), tj. Flora croatica exlbens stirpes
Phanerogaimas et vasculares Cryptogamas,
quae in Croatia, Slavonia et Dalmatia
sponte crescunt, nee non illas, quae frequentissime
coluntur.


Dr. Josip Kovačević


NEŠTO O ŠUMARSTVU INDIJE


Šume Indije veoma su raznovrsne. Bez
obzira na slabu šumovitost (22—24"Vo), značenje
je šuma u nacionalnoj ekonomici veoma
veliko, a isto tako važna je njezina
uloga kao klimatska faktor.


Nakon oslobođenja Indije od engleske
kolonijalne ovisnosti i proglašenja republikom
(1950. g.) šumarska se politika korjenito
izmijenila. S obzirom na to, što su u
zemlja teški klimatski uvjeti s isušivačkim
vrućim vjetrovima, periodičkim monsunima,
a pored toga i "malen šumski potencijal,
sve je to ukazalo na neminovnu potrebu
maksimalnog čuvanja šume, «vraćanja pažnje
na obnovu i na nova pošuimljivanja.
Istovremeno postavljen je zadatak trajnog
dobivanja maksimalnog prihoda i najracionalnijeg
iskoršćavanja šuma.


Od vremena proglašenja nove šumarske
politike prošlo je preko 16 godina. Mada
je to kratak rok u šumopfivredi, ipak je
očit pozitivan napredak. Prije svega treba
istaći, da šumarska nadleštva nastoje zainteresirati
i privući stanovništvo sadnji
stabala duž cesta, pored voda, po međama
i po brdima gdje se ne ore. Samo u provinciji
Džamu-Kašmir zasadi se godišnje
300 do 400 tisuća stabala pored cesta, a u
čitavoj se zemlji zasadi 20 do 25 milijuna.
Znatno se proširila i površina ´kultura i prirodnog
pomlađivanja šuma. Pri tome je
45|0/o površine kultura zasađeno najvrednijim
četinjačama, a od listača sal-om i tikom.
Najviše je kultura podignuto u zapadnoj
Bengaliji (45®/o svega pošumljavamja
u zemlji), a u Džamu-Kašmiru preferirane
su kulture četinjača (70V»). Ipak, kulture


čine samo V/D cijele šumom pokrivene površine
Indije.


Radi racionalnijeg iskorišćavanja šuma i
dobivanja maksimalne trajale koristi, naročita
se pažnja poklanja izradi celuloze i
papira (1950/51. proizvedeno je 114 tisuća
tona papira i kartona). U celulozno-papirnoj
industriji pretežno se iskorišćavala makulatura,
krpe, trava »sa´baji« uz druge
t^ave i stabljike sladorne trske kao otpadak
iz tvornica šećera, a samo 40Vi> se upotrebljavalo
drvo. Međutim, već 1960/61. petorostruko
je porasla ta proizvodnja (tj. na 350
ttauća tema). Povećao se i procenat učešća
drva kao sirovine i zato je postavljen ozbiljan
zadatak snabdijevanja njime pornonute
industrije. Domaća proizvodnja novinskog
papira u ovoj je periodi važan faktor u
ekonomici Indije, jer se do sada sva potreba
pokrivala uvozom, a to je bio težak
teret u privredi zemlje.


Sirov!W:ka baza novinskog papira su šume
listača, kojih je najviše u Indiji. Ima
ih po čitavoj zemlji (osobito na dekanskoj
visoravni — istočno od Goa-e) osim na zapadnom
primorju. Dalje na sjever, te su
šume po riječnim slivovima Inda i Ganga
gdje je količina godišnjih oborina 700 do
1000 mm. Ali na jugoistoku i dijelom na
centralnom platou Dekana, gdje nema oštrih
godišnjih (i dnevnih) temperaturnih
kolebanja i gdje je njezina srednja veličina
24° C, a srednja vlažnost samo 60Vo, visina
stabala dosiže 23—25 m. U slivu Inda (sjeverni
Pendžab) gdje su znatniji dnevnisezonski temperaturni kontrasti s godišnjim
minimumom od 1,6° C i maksimumom od




ŠUMARSKI LIST 7-8/1967 str. 76     <-- 76 -->        PDF

43° C, visina stabala rijetko premašuje 15


m. Suhe se šume listača odlikuju raznovrsnošću
đendroflore. Tu su veoma cijenjene
vrste: .samdalovina, tik i sal. Za novinski
je papir odabrana »salaji« jer ima dugo
vlakno, a njezine prostrane šume nalaze se
u državi Madhja-Pradeš i zato je tu izgrađena
fabrika novinskog papira.
U toj sirovinskoj bazi vezanoj za tvornicu,
izradu drva vrše privatni poduzetnici
wi ugovor. Pravo na teraiiu šume dobivaju
natjecatelji na licitaciji, koji su dužni dostavljati
tvornici određenu količinu CPIU-
l^´noa drva izrađenog prerna normalnim
tehničkim uvjetima. Cijena se utvrđuje
sporazumom. Kontraktant je dužan tačno
izvršavati propise o sječi, koje određuje
Ministarstvo za šumarstvo.


Sve šumskogospodarske radove, ukliučuiući
i pomlađivanje sječina, vrši država
(kroz Min. za šumarstvo). Isto tako ona
izgrađuie i magistralne ceste za izvoz drva
van sječnih masiva, a ostale putove unutar
tih površina gradi sam kontraktant. Min.
za šumarstvo ne miješa se u tehnološku
stranu eksploatacije, nego pazi samo da se
održe pravila prepisana za sječu.


Crnegorinčih šuma ima u Indiji na prostorima
istočne i zapadne Himalaje, ali strenutno slabo dostupne uslijed pomanjkanja
pogodnih transportnih veza. Tih je šuma
3,5 do 5´:,/c> od čitave šumom pokrivene
površine zemlje. U tim šumama prevladava
primitivan način preborne sječe. U državi
Džamu-Kašmir (gdje je 393/o jelovoemerikovih
šuma) taj se način sastoji u
vađenju stabala sa prs. promj. od 75 cm
naviše. To se provodi tokom 2—3 godine.
da se tek nakon otprilike 30 godina vraća
na istu površinu. Taj je postupak kalkuliran
na trajno i ravnomjerno iakorišćavanje
pri naravnoj obnovi. Prorede se ne vrše
nigdje, čak ni u jednodobnim šumama,
koje su većinom veoma guste. Tanko drvo
nitko ne traži. Takvo gospodarenje u crno


cStcani McućriL ca6opi6i


LESNOE HOZJAJSTVO — Moskva


1-1967. Stoljeće od rođenja G. F. Morozova.
— Melehov LS.: Morozov i njegova
nauka. — Timofeev V.: Uloga
Mcrozova u razvitku Istraživačkih radova
u šumarstvu. — Šumakov V. S.: Tlo
u Morozovljevoj nauci o šumi. — Pavlov


goričnim šumama vodi do prezrelih sastojina
sa stablima trula srca.


Uzroci nedovoljne obnove jelovo-ornorikovih
šuma raznoliki su i nejednaki za pojedina
područja i ekološke uslove. Najsloženiji
je, i do sada neriješen problem,
kombinacija uzgoja i paše. Stočarstvo igra
bitnu ulogu u ekonomici zemlje. Na sjeveru,
gdje je crnogorica, goje se koze i
ovce, koje za razliku öd krava i bivola,
brste sa zadovoljstvom crnogorični pomladak.
Milijunska stada koza sa kojih se
striže vuna za glasovite kašmirske tkanine,
tokom čitave godine lutaju šumama Pendžaba,
Kašmira i drugih sjevernih država.
Proljećem iza taljenja snijega dok još nisu
trave prekrile ponik jele i omorike, poždere
ga marva, a kasnije ga opet utapka. Ograđivanje
radi obrane od potiranja bilo bi
veoma skupo. Pored toga priječi nicanju
sjemena debela naslaga igličavog šušnja.
Na padinama, gdje se ne zadržavaju Cetine,
ponik je gust.


Obnovi četinjača smeta i to, da se svi
otpaci ostavljaju na sječini. Te su šume na
Himalaji teško dostupne, otežan je transport,
i radi toga se na licu mjesta izrađuje
gotova roba. Kod tog posla više od 20 do
29Vo drva ode na iverje, koje onda pokrije
tlo visokom naslagom na kojoj se 10—15
godina ne pojavljuje ponik, jer klimatski
uvjeti ne pogoduju raspadanju otesanog
triješća.


Danas u gradu Dehra-Dun (pod Himalajom,
250 km sj. od Delhija), gdje je
naučno-istraživački centar Indije, razvila
se kompleksna istraživanja o prirodnom i
umjetnom podizanju šuma, o intenzifikaciji
sumoprivrede, prelaženja ka suvremenijim
metodama eksploatacije šuma i transporta,
iskorišjavanja drva raznih vrsta u celulozno-
papimoj industriji.
(Lesnoe hozjajstvo 5/1967. — T. J. Loginov)


Đ. Knežević


ski J. S.: Morozov u Kamenoj stepi. —
Iz uspomena Morozovljevih učenika. —
A 11 i k o v M. A.: Otpornost topola spram
povremenih poplava. — Zaborovski J.
P.: Treba li sortirati šumsko sjemenje?


2-1967. Rahteenko I. N.: Uzajamni
utjecaj i vitalnost dendroflore u sastojim.




ŠUMARSKI LIST 7-8/1967 str. 77     <-- 77 -->        PDF

— Sevele v J. I.: Efikasan način sjetve
po sječini. — A r e š č e n k o V. D.: Naučna
organizacija rada (NOR) u šumoprivredi. —
B u g a e v V. A.: Pokazatelji produktivnosti
šuma. — Grafo v J. A.: Atraktanti
u borbi sa štetnim kukcima. — Gri s ju k
N. M. — Bul gakova T. E.: Otpornost
topola spram Melampsora alliipopulina-e.
— Cyplakova O. D.: Bolesti topolo va
lišća. — Avramenko I.D.: Pravovremena
prognoza razmnažanja Phalera bucephala
L. — Ivanova Z. V.: Obrađivanje
tla i njega kultura kemijskim sredstvima
(trikloracetat natrija). — T a b a r i n
A. D.: O primjeni gnojiva u šumarstvu
inozemstva.
3-1967. Rysi n L. P.: Uloga korijenske
konkurencije u obnovi šuma, — Stolja ro
v D. P.: Struktura sortknenata dobivenih
pri uzgojnim sječama. — Šavni n A.
G.: Određivanje starosti omorike i jele
prema vanjskim obilježjima. — Gorsk i


P. V.: Istraživanja o dinamici i općoj produktivnosti
sastojina. — Stadnick i G.
V.: Štetnici češera i sjemena omorike ob.
4-1967. U spomen velikom učenjaku. —
J a b 1 o k o v A. S.: Uzgoj zdrave jasike.


— Gurevi č I.: Utjecaj podzemnih voda
na šumu. — Š est ako v a V. A: Bakterijska
gnojiva u rasadnicima. — R o d i g i n
N. M.: Mjere u borbi s polijeganjem sadnica.
— Cyme k A. A.: Utjecaj ekonomskih
zakona socijalizma u šumoorivredi. —
V a s i 1 j e v P. V.: Suvremeni problemi
ekonomike šumoprivređe kao nauke.
5-1967. Isamuhamedov M.: Pedesetogodišnjica
velikog Oktobra. — Preobražaj
zemlje. — Popov V. V. i dr.: Iskorišćavanje
(Hippophae rhamnoides L ) vučjeg
trna u borbi s erozijom tala. — P obedinsk
i A. V.: Čišćenje tječina važno
je za šumoprivredu. — Melehov I. S.
i Pinčuk A. M.: O šumarstvu. — Morozoivljevi
dani (O stogodišnjici rođenja). —
Haritonov a N. Z.: Naseljavanje mrava
radi zaštite borika. — Položencev P.


A. iNaumenkoA. T.: Osebujnost strukture
hodnika Dendroctonus micans-a. —
Triši n V. S.: Sazrijevaju pitanja normativno-
istraživačkeg rada po učinku. —
Šumsko bogatstvo i ´njegovo iskorišćavanje
u svijetu. — Dolgolikov V. I.: Osobitost
sabiranja omoriko´vih češera zimom.
— Zagree v V. V.: Određivanje visine
stabala -bilo s koje udaljenosti. — Venck o
E.: Šumarstvo i drvarska industrija Poljske.
6-1967. Molokanov A. N.: Šume kao
pouzdana zaštita slivova. — En j k o v a E.


I. i dr.: Utjecaj fenoloških formi hrasta na
kvalitet hrastika. — Podzorov N. V.:
Uloga šume u zaštiti od prašine. — Hotinsk
i N. A.: Šume daleke prošlosti. —
Svalo v N. N.: Metode sastava tablica
benitetnih razreda. — Paho v V. A. i
Us pe n sk i E. I.: Razmnažanje potkornjaka
na sječinama s omorikovom mladikomi.


REVISTA PADURILOR — Bukurešt


1-1967. Bad e a M.: Prilog pitanju radnih
normi pri radovima na podršci prirodnoj
obnovi šuma.


2-1967. Gav a M.: Razmatranje o umjetnom
čašćenju od grana omorike ob —
Pavele sk u I. M.: Uređivanje šuma i
uzgojni karakter iskorištavanja šuma.


3-1967. Messine s J.: Suzbijanje ereozije
i zagrađivanje bujica. — Amzic a


A : Optimalna gustoća mreže šumskih putova.
— Mil e a D.: O glavnim uzrocima
nesreća pri šumskim radovima.
4-1967. Messin e J.: Zagrađivanje bujica.
— P o p e s c u. Beldie, E n e, D ämäceanu,
Latiš, Ocskay-Clonaru:
Metode za intenzivnu kulturu košaraöke
vrbe. — Mafteianu V.: Uređivanje
šuma u interesu pčelarenja.


5-1967. Tabre a A.: Stalne pokusne
plehe važan su faktor pri istraživanju
dinamike rasta sastojina.


SYLWAN — Varšava


8-1967. Domini k J.: Preliminirani rezultati
pri istraživanju biologije surlaša
Hvlobius piceus-a Deg. i borba s njim. —
Wloczewski T.: Opći principi smjene
sastojina kao baze za poboljšanje uslova
staništa.


9-1967. Mo l en d a T.: Proizvodna integracija
šumojprivrede u svjetlu pretpostavke
dkonomske politike. — Wloczewski
T.: Principi čiste sječe u gnijezdima kao
način za povišenje proizvodnosti šumskih
uslova stantša.


10-1966. Krzysi k F.: Organizacijska i
naučna dostignuća u industriji drva tokom
20 godina (1946—1966). — 2 yt eck i J.:
Komparativna tehničko-ekonomska istraživanja
industrije za obradu drva u Poljskoj
i Jugoslaviji. — Walthe r S.: Fizička i
mehanička svojstva hrasta kitnjaka i lužnjaka
u mješovitoj šumi (Querceto-Pinetum).


11-1966. Milkowska A. i Gorzelak
A.: Utjecaj Atrazina i Simazina na mikrofloru
tla u borbi sa korovom u rasadnicima.
— Dominik T.: Prva korist eko


343




ŠUMARSKI LIST 7-8/1967 str. 79     <-- 79 -->        PDF

Unutrašnje upravljanje pri novom ekonomskom
sistemu. — Švend a A.: Raščlanjivanje
mladih sastojina. — J i ndra-H ruži
k: Mehanizacija eksploatacije šuma u
Švedskoj. — Bac a O.: Transport konja
na radilište.


2-1967. Mrače k Z.: Po kakvoj shemi
treba saditi kulture omorike obične. —
Chrous t L.: Racionalizacija čišćenja.


3-1967. Papane k F.: Ekonomični tipovi
šumskih sastojina. — Krečme r V.:
Hidrološka funkcija šuma. — protupožarne
osmatračnice u DRNJ. Đ. K.


Na temelju Pravilnika o dodjeljivanju nagrade najboljim radovima s područja
propagande tehničke kulture u SR Hrvatskoj. Republičko vijeće Narodne tehnike
SR Hrvatske raspisuje


NATJEČAJ


za dodjeljivanje nagrade najboljim radovima s područja propagande tehničke
kulture u SR Hrvatskoj koji su objavljeni u 1967. godini.


U obzir za nagrađivanje dolaze radovi koji su objavljeni u dnevnoj i tjednoj
štampi, periodičnim publikacijama, na radio stanicama ili televiziji, a u kojima se
govori o razvoju, uspjesima i problemima svih vidova tehničke kulture na području
SR Hrvatske.


Novčanim nagradama i diplomama nagrađivat će se:


a) foto ili televizijska reportaža o raznim tehničkim aktivnostima (jedna I nagrada
400 n. dinara, jedna II nagrada 200 n. dinara i jedna III nagrada 100 n. dinara);


b) radovi na temu: Mjesto tehničke kulture proizvođača u procesu provođenja privredne
reforme (jedna I nagrada 400 n. dinara, jedna II nagrada 200 n. dinara
i jedna III nagrada 100 n. dinara);


c) informiranje građana o aktivnostima na području tehničke kulture u SR Hrvatskoj
(jedna I nagrada 400 n. dinara, jedna II nagrada 200 n. dinara i jedna III
nagrada 100 n. dinara);


d) naučni prikaz jednog novog tehnološkog pi"ocesa u proizvodnji privrednih organizacija
iz SR Hrvatske (jedna I nagrada 400 n. dinara, jedna II nagrada 200 n.
dinara i jedna III nagrada 100 n. dinara).


Svaki učesnik može dobiti samo jednu nagradu u pojedinoj kategoriji.


Zainteresirani građani mogu dobiti u Republičkom vijeću Narodne tehnike SR
Hrvatske Pravilnik o dodjeljivanju nagrade za najbolje radove s područja pronagande
tehničke kulture u SR Hrvatskoj.


Radovi koji će se uzeti u obzir za ocjenjivanje moraju biti poslani Republičkom
vijeću Narodne tehnike SR Hrvatske, Zagreb, Dalmatinska ulica 12 najkasnije do


15. XI 1967. godine sa naznakom za koju kategoriju konkuriraju.
Svečano objavljivanje rezultata i dijeljenje nagrada izvršit će se prigodom proslave
Dana Republike — 29. studenog 1967. godine.




ŠUMARSKI LIST 7-8/1967 str. 78     <-- 78 -->        PDF

loških istraživanja mikorize. — Korzeni


o w s k i A. iStarecka D.: Sistematska
istraživanja o otporu drva na rezanje duž
vlakana.
12-1966. Röm p 1 er W.: 150-gođišnjica
šumarskog fakulteta u Tharandtu. — S t aweck
a W.: Uzgajanje topola u Francuskoj
i uvjeti koji pomažu tomu razvitku.


— Walendzik R. J.: Primjena izolopa
u šumarskim istraživanjima. — L a u r o w
Z.: Organizacija i metode upravljanja šumoprivredom
u Jugoslaviji.
1-1967. Wola k J.: Teoretska baza kla


sifikacije šumskih uvjeta staništa.


2-1967. Primjedbe i način iskorišćavanja


sunčane energije u stvaranju etaža u sa-


s toj in am a.


3-1967. Jozefaeiuk J.: Formiranje
reakcije bjelike boira (P. silvestris L.) u
ovisnosti o raznim metodama smolarenja.


— M i c z e w B.: Sjemenske baze u bugarskim
šumama.
LESNICKY ČASOPIS — Prag


9-1966. Tesar ž V.: Početni efekti sumpornog
dioksida na omorikove srednjodobne
sastojine. — Si ma «čik F.: Primjena
ultravioletnog svjetla kod laboratorijskog
ispitivanja klijavosti borova djemena. —
Korsun j F.: Tablice prihoda i prirasta
za johu.


10-1966. C i ž e k-J aržaba č-Š k o p e k:
Tehnički razvoj bujičarstva. — Zeleny Jaržabač
: Utjecaj vrbovih sastojina na
protjecanje vode koritom rijeka. — F e rda
J.: Utjecaj nivoa podzemnih voda na
rast i razvitak šumskih vrsta drveća.


11-1966. Cifr a J.: Prijedlog metode za
određivanje kvaliteta drvne proizvodnje. —
C e r v i n k o v a-T e m m 1 o v a: Određivanje
unutrašnje trulosti na dubećim stablima.


12-1966. Mraz-Sika: Pedološke i rizološke
osnove za uzgoj topolovih lignikultura
na smeđim aluvijalnim tlima.


1-1967. Šmelk o Š.: Odnos između prirasta
drvne mase i drvne mase omorike ob.
u jednodomnim sastojinama. — Vysko t
M.: Šesti međunarodni šumarski kongres
u Španiji.


2-1967. Dressler M : perspektive povišenja
efektivnosti lakih šumskih žičara
za privlačenje drva. — Petržiček V.:
Prilog pitanju proizvodnosti jednoručnih
lančanih pila sa pogonom benzinskog motora.


3-1967. Papane k F.: Izbor vrsta drveća
i izmjera drvne produkcije. — Stolarži
k R.: Poredba raznih tehnika gno


jenja šumskih sastojina. — Tich y V.:
Kvantitativno i kvalitativno povišenje gustoće
ptičje populacije u šumi. — Vysko t
M.: Portugalska šumoprivreda i biologija
šume.


4-1967. Vincen t G.: Genetika i produkcija
šumskih vrsta drveća. — Selekcija
u šumskim sastojinama i njezine genetičke
osnove. — Kanto r J.: Prilog ka studiju
nekih nasljednih svojstava jele.


GORSKO STOPANSTVO — Sofija


9-1966. Đako v M.: O rekonstrukciji
malovrijednih panjača. — Flor o v R.:
Klimatske analogije i introdukcija zelene
duglasije. — Trifono v T.: Proizvodna
praksa i zadaci fotogrametrije u uređivanju
šuma. — Pee v H.: Rezultati zimovanja
nekih stranih vrsta drveća.


10-1966. II i e v-D ono v-Pe tr o v: Rast
crnogoričnih kultura na bukovim staništima
— Petko v P.: Klasifikacija staništa
erodiranih tala. — Kole v N.: Pokus sa
kalemljenjem pupa crnogorice.


11-1966. D a m j a n o v A.: Obnova hrastom
nekih šuma panjača i pretvorba u visoke.
— Harbaliev G.: Gubitak vremena
na prijevoz šumskih radnika do radilišta.
— Peše v N.: Naše iskustvo sa
lipovim sadnicama.


12-1966. Uzunov-Marin: Pomaganje
prirodnoj obnovi sastojina omorike, ob. —
Beljako v P.: Utjecaj krošanja stabala
Pinus hamata na prirast. — Kocev a J.:
Detoljinski prirast nekih vrsta drveća tokom
vegetacijske periode. — Runev-N kolov
: Određivanje troškova šumskih
kultura.


1-1967. Iliev-Sm ilovski: Stanje bugarskih
šuma krajem 1965. g. — Š a p č a no
v I.: Proučavanje izmjene vode raznih
vrsta drveća.


2-1967. II i e v-Pe tr o v: Tačnost i ekonomski
efekat metoda izračunavanja tekućeg
prirasta. — A n d o n o v A.: O problemu
rasta i prirasta mješovitih sastojina
omorike, jele i bukve. — Naumov Z.:
Neophodna je jedinstvena naučna klasifikacija
erodiranih tala. — Hengs t E.:
Problemi i metode istraživanja u oblasti
rasta i prirasta šuma.


LESNICKA PR ACE — Prag


1-1967. Hruzi k L.: Novi ekonomski
sistem u šumoprivredi. — Eupric h J.: