DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7-8/1967 str. 75 <-- 75 --> PDF |
oko Sv. Helene kod Pavkovca, Varaždinskih toplica, Križevaca, iz Hrv. Primorja, Vojne Krajine, Like, Krbave, na Velebitu i Velikoj Kapeli. Materija u djelu talila je raspoređena kao u analognim florističkim rodovima, tj. biljne su vrste bile sistematizirane u odgovarajuće porodice i rodove. Za pojedine samonikle biljne vrste naveden je lokalitet, približna karakteristika staništa i mjesec cvatnje, a kod kultiviranih vrsta napomena, da se uzgaja (colitur). Naizivi rodova i porodica doneseni su u hrvatskom jeziku. citcano Sumac6t»ci Iste je godine u Gajevoj tiskari izašao »Syllabus. . .« kao separat, odnosno kao samostalna ´knjižica. »Syllabus« je poslužio svojim autorima, da su 1869. god. potporom Jug. akademije prvi izdali hrvatsku floru, koja je obuhvatila cijelu Trojednicu (Hrvatska, Slavonija i Dalmacija), tj. Flora croatica exlbens stirpes Phanerogaimas et vasculares Cryptogamas, quae in Croatia, Slavonia et Dalmatia sponte crescunt, nee non illas, quae frequentissime coluntur. Dr. Josip Kovačević NEŠTO O ŠUMARSTVU INDIJE Šume Indije veoma su raznovrsne. Bez obzira na slabu šumovitost (22—24"Vo), značenje je šuma u nacionalnoj ekonomici veoma veliko, a isto tako važna je njezina uloga kao klimatska faktor. Nakon oslobođenja Indije od engleske kolonijalne ovisnosti i proglašenja republikom (1950. g.) šumarska se politika korjenito izmijenila. S obzirom na to, što su u zemlja teški klimatski uvjeti s isušivačkim vrućim vjetrovima, periodičkim monsunima, a pored toga i "malen šumski potencijal, sve je to ukazalo na neminovnu potrebu maksimalnog čuvanja šume, «vraćanja pažnje na obnovu i na nova pošuimljivanja. Istovremeno postavljen je zadatak trajnog dobivanja maksimalnog prihoda i najracionalnijeg iskoršćavanja šuma. Od vremena proglašenja nove šumarske politike prošlo je preko 16 godina. Mada je to kratak rok u šumopfivredi, ipak je očit pozitivan napredak. Prije svega treba istaći, da šumarska nadleštva nastoje zainteresirati i privući stanovništvo sadnji stabala duž cesta, pored voda, po međama i po brdima gdje se ne ore. Samo u provinciji Džamu-Kašmir zasadi se godišnje 300 do 400 tisuća stabala pored cesta, a u čitavoj se zemlji zasadi 20 do 25 milijuna. Znatno se proširila i površina ´kultura i prirodnog pomlađivanja šuma. Pri tome je 45|0/o površine kultura zasađeno najvrednijim četinjačama, a od listača sal-om i tikom. Najviše je kultura podignuto u zapadnoj Bengaliji (45®/o svega pošumljavamja u zemlji), a u Džamu-Kašmiru preferirane su kulture četinjača (70V»). Ipak, kulture čine samo V/D cijele šumom pokrivene površine Indije. Radi racionalnijeg iskorišćavanja šuma i dobivanja maksimalne trajale koristi, naročita se pažnja poklanja izradi celuloze i papira (1950/51. proizvedeno je 114 tisuća tona papira i kartona). U celulozno-papirnoj industriji pretežno se iskorišćavala makulatura, krpe, trava »sa´baji« uz druge t^ave i stabljike sladorne trske kao otpadak iz tvornica šećera, a samo 40Vi> se upotrebljavalo drvo. Međutim, već 1960/61. petorostruko je porasla ta proizvodnja (tj. na 350 ttauća tema). Povećao se i procenat učešća drva kao sirovine i zato je postavljen ozbiljan zadatak snabdijevanja njime pornonute industrije. Domaća proizvodnja novinskog papira u ovoj je periodi važan faktor u ekonomici Indije, jer se do sada sva potreba pokrivala uvozom, a to je bio težak teret u privredi zemlje. Sirov!W:ka baza novinskog papira su šume listača, kojih je najviše u Indiji. Ima ih po čitavoj zemlji (osobito na dekanskoj visoravni — istočno od Goa-e) osim na zapadnom primorju. Dalje na sjever, te su šume po riječnim slivovima Inda i Ganga gdje je količina godišnjih oborina 700 do 1000 mm. Ali na jugoistoku i dijelom na centralnom platou Dekana, gdje nema oštrih godišnjih (i dnevnih) temperaturnih kolebanja i gdje je njezina srednja veličina 24° C, a srednja vlažnost samo 60Vo, visina stabala dosiže 23—25 m. U slivu Inda (sjeverni Pendžab) gdje su znatniji dnevnisezonski temperaturni kontrasti s godišnjim minimumom od 1,6° C i maksimumom od |
ŠUMARSKI LIST 7-8/1967 str. 76 <-- 76 --> PDF |
43° C, visina stabala rijetko premašuje 15 m. Suhe se šume listača odlikuju raznovrsnošću đendroflore. Tu su veoma cijenjene vrste: .samdalovina, tik i sal. Za novinski je papir odabrana »salaji« jer ima dugo vlakno, a njezine prostrane šume nalaze se u državi Madhja-Pradeš i zato je tu izgrađena fabrika novinskog papira. U toj sirovinskoj bazi vezanoj za tvornicu, izradu drva vrše privatni poduzetnici wi ugovor. Pravo na teraiiu šume dobivaju natjecatelji na licitaciji, koji su dužni dostavljati tvornici određenu količinu CPIU- l^´noa drva izrađenog prerna normalnim tehničkim uvjetima. Cijena se utvrđuje sporazumom. Kontraktant je dužan tačno izvršavati propise o sječi, koje određuje Ministarstvo za šumarstvo. Sve šumskogospodarske radove, ukliučuiući i pomlađivanje sječina, vrši država (kroz Min. za šumarstvo). Isto tako ona izgrađuie i magistralne ceste za izvoz drva van sječnih masiva, a ostale putove unutar tih površina gradi sam kontraktant. Min. za šumarstvo ne miješa se u tehnološku stranu eksploatacije, nego pazi samo da se održe pravila prepisana za sječu. Crnegorinčih šuma ima u Indiji na prostorima istočne i zapadne Himalaje, ali strenutno slabo dostupne uslijed pomanjkanja pogodnih transportnih veza. Tih je šuma 3,5 do 5´:,/c> od čitave šumom pokrivene površine zemlje. U tim šumama prevladava primitivan način preborne sječe. U državi Džamu-Kašmir (gdje je 393/o jelovoemerikovih šuma) taj se način sastoji u vađenju stabala sa prs. promj. od 75 cm naviše. To se provodi tokom 2—3 godine. da se tek nakon otprilike 30 godina vraća na istu površinu. Taj je postupak kalkuliran na trajno i ravnomjerno iakorišćavanje pri naravnoj obnovi. Prorede se ne vrše nigdje, čak ni u jednodobnim šumama, koje su većinom veoma guste. Tanko drvo nitko ne traži. Takvo gospodarenje u crno cStcani McućriL ca6opi6i LESNOE HOZJAJSTVO — Moskva 1-1967. Stoljeće od rođenja G. F. Morozova. — Melehov LS.: Morozov i njegova nauka. — Timofeev V.: Uloga Mcrozova u razvitku Istraživačkih radova u šumarstvu. — Šumakov V. S.: Tlo u Morozovljevoj nauci o šumi. — Pavlov goričnim šumama vodi do prezrelih sastojina sa stablima trula srca. Uzroci nedovoljne obnove jelovo-ornorikovih šuma raznoliki su i nejednaki za pojedina područja i ekološke uslove. Najsloženiji je, i do sada neriješen problem, kombinacija uzgoja i paše. Stočarstvo igra bitnu ulogu u ekonomici zemlje. Na sjeveru, gdje je crnogorica, goje se koze i ovce, koje za razliku öd krava i bivola, brste sa zadovoljstvom crnogorični pomladak. Milijunska stada koza sa kojih se striže vuna za glasovite kašmirske tkanine, tokom čitave godine lutaju šumama Pendžaba, Kašmira i drugih sjevernih država. Proljećem iza taljenja snijega dok još nisu trave prekrile ponik jele i omorike, poždere ga marva, a kasnije ga opet utapka. Ograđivanje radi obrane od potiranja bilo bi veoma skupo. Pored toga priječi nicanju sjemena debela naslaga igličavog šušnja. Na padinama, gdje se ne zadržavaju Cetine, ponik je gust. Obnovi četinjača smeta i to, da se svi otpaci ostavljaju na sječini. Te su šume na Himalaji teško dostupne, otežan je transport, i radi toga se na licu mjesta izrađuje gotova roba. Kod tog posla više od 20 do 29Vo drva ode na iverje, koje onda pokrije tlo visokom naslagom na kojoj se 10—15 godina ne pojavljuje ponik, jer klimatski uvjeti ne pogoduju raspadanju otesanog triješća. Danas u gradu Dehra-Dun (pod Himalajom, 250 km sj. od Delhija), gdje je naučno-istraživački centar Indije, razvila se kompleksna istraživanja o prirodnom i umjetnom podizanju šuma, o intenzifikaciji sumoprivrede, prelaženja ka suvremenijim metodama eksploatacije šuma i transporta, iskorišjavanja drva raznih vrsta u celulozno- papimoj industriji. (Lesnoe hozjajstvo 5/1967. — T. J. Loginov) Đ. Knežević ski J. S.: Morozov u Kamenoj stepi. — Iz uspomena Morozovljevih učenika. — A 11 i k o v M. A.: Otpornost topola spram povremenih poplava. — Zaborovski J. P.: Treba li sortirati šumsko sjemenje? 2-1967. Rahteenko I. N.: Uzajamni utjecaj i vitalnost dendroflore u sastojim. |
ŠUMARSKI LIST 7-8/1967 str. 77 <-- 77 --> PDF |
— Sevele v J. I.: Efikasan način sjetve po sječini. — A r e š č e n k o V. D.: Naučna organizacija rada (NOR) u šumoprivredi. — B u g a e v V. A.: Pokazatelji produktivnosti šuma. — Grafo v J. A.: Atraktanti u borbi sa štetnim kukcima. — Gri s ju k N. M. — Bul gakova T. E.: Otpornost topola spram Melampsora alliipopulina-e. — Cyplakova O. D.: Bolesti topolo va lišća. — Avramenko I.D.: Pravovremena prognoza razmnažanja Phalera bucephala L. — Ivanova Z. V.: Obrađivanje tla i njega kultura kemijskim sredstvima (trikloracetat natrija). — T a b a r i n A. D.: O primjeni gnojiva u šumarstvu inozemstva. 3-1967. Rysi n L. P.: Uloga korijenske konkurencije u obnovi šuma, — Stolja ro v D. P.: Struktura sortknenata dobivenih pri uzgojnim sječama. — Šavni n A. G.: Određivanje starosti omorike i jele prema vanjskim obilježjima. — Gorsk i P. V.: Istraživanja o dinamici i općoj produktivnosti sastojina. — Stadnick i G. V.: Štetnici češera i sjemena omorike ob. 4-1967. U spomen velikom učenjaku. — J a b 1 o k o v A. S.: Uzgoj zdrave jasike. — Gurevi č I.: Utjecaj podzemnih voda na šumu. — Š est ako v a V. A: Bakterijska gnojiva u rasadnicima. — R o d i g i n N. M.: Mjere u borbi s polijeganjem sadnica. — Cyme k A. A.: Utjecaj ekonomskih zakona socijalizma u šumoorivredi. — V a s i 1 j e v P. V.: Suvremeni problemi ekonomike šumoprivređe kao nauke. 5-1967. Isamuhamedov M.: Pedesetogodišnjica velikog Oktobra. — Preobražaj zemlje. — Popov V. V. i dr.: Iskorišćavanje (Hippophae rhamnoides L ) vučjeg trna u borbi s erozijom tala. — P obedinsk i A. V.: Čišćenje tječina važno je za šumoprivredu. — Melehov I. S. i Pinčuk A. M.: O šumarstvu. — Morozoivljevi dani (O stogodišnjici rođenja). — Haritonov a N. Z.: Naseljavanje mrava radi zaštite borika. — Položencev P. A. iNaumenkoA. T.: Osebujnost strukture hodnika Dendroctonus micans-a. — Triši n V. S.: Sazrijevaju pitanja normativno- istraživačkeg rada po učinku. — Šumsko bogatstvo i ´njegovo iskorišćavanje u svijetu. — Dolgolikov V. I.: Osobitost sabiranja omoriko´vih češera zimom. — Zagree v V. V.: Određivanje visine stabala -bilo s koje udaljenosti. — Venck o E.: Šumarstvo i drvarska industrija Poljske. 6-1967. Molokanov A. N.: Šume kao pouzdana zaštita slivova. — En j k o v a E. I. i dr.: Utjecaj fenoloških formi hrasta na kvalitet hrastika. — Podzorov N. V.: Uloga šume u zaštiti od prašine. — Hotinsk i N. A.: Šume daleke prošlosti. — Svalo v N. N.: Metode sastava tablica benitetnih razreda. — Paho v V. A. i Us pe n sk i E. I.: Razmnažanje potkornjaka na sječinama s omorikovom mladikomi. REVISTA PADURILOR — Bukurešt 1-1967. Bad e a M.: Prilog pitanju radnih normi pri radovima na podršci prirodnoj obnovi šuma. 2-1967. Gav a M.: Razmatranje o umjetnom čašćenju od grana omorike ob — Pavele sk u I. M.: Uređivanje šuma i uzgojni karakter iskorištavanja šuma. 3-1967. Messine s J.: Suzbijanje ereozije i zagrađivanje bujica. — Amzic a A : Optimalna gustoća mreže šumskih putova. — Mil e a D.: O glavnim uzrocima nesreća pri šumskim radovima. 4-1967. Messin e J.: Zagrađivanje bujica. — P o p e s c u. Beldie, E n e, D ämäceanu, Latiš, Ocskay-Clonaru: Metode za intenzivnu kulturu košaraöke vrbe. — Mafteianu V.: Uređivanje šuma u interesu pčelarenja. 5-1967. Tabre a A.: Stalne pokusne plehe važan su faktor pri istraživanju dinamike rasta sastojina. SYLWAN — Varšava 8-1967. Domini k J.: Preliminirani rezultati pri istraživanju biologije surlaša Hvlobius piceus-a Deg. i borba s njim. — Wloczewski T.: Opći principi smjene sastojina kao baze za poboljšanje uslova staništa. 9-1967. Mo l en d a T.: Proizvodna integracija šumojprivrede u svjetlu pretpostavke dkonomske politike. — Wloczewski T.: Principi čiste sječe u gnijezdima kao način za povišenje proizvodnosti šumskih uslova stantša. 10-1966. Krzysi k F.: Organizacijska i naučna dostignuća u industriji drva tokom 20 godina (1946—1966). — 2 yt eck i J.: Komparativna tehničko-ekonomska istraživanja industrije za obradu drva u Poljskoj i Jugoslaviji. — Walthe r S.: Fizička i mehanička svojstva hrasta kitnjaka i lužnjaka u mješovitoj šumi (Querceto-Pinetum). 11-1966. Milkowska A. i Gorzelak A.: Utjecaj Atrazina i Simazina na mikrofloru tla u borbi sa korovom u rasadnicima. — Dominik T.: Prva korist eko 343 |
ŠUMARSKI LIST 7-8/1967 str. 79 <-- 79 --> PDF |
Unutrašnje upravljanje pri novom ekonomskom sistemu. — Švend a A.: Raščlanjivanje mladih sastojina. — J i ndra-H ruži k: Mehanizacija eksploatacije šuma u Švedskoj. — Bac a O.: Transport konja na radilište. 2-1967. Mrače k Z.: Po kakvoj shemi treba saditi kulture omorike obične. — Chrous t L.: Racionalizacija čišćenja. 3-1967. Papane k F.: Ekonomični tipovi šumskih sastojina. — Krečme r V.: Hidrološka funkcija šuma. — protupožarne osmatračnice u DRNJ. Đ. K. Na temelju Pravilnika o dodjeljivanju nagrade najboljim radovima s područja propagande tehničke kulture u SR Hrvatskoj. Republičko vijeće Narodne tehnike SR Hrvatske raspisuje NATJEČAJ za dodjeljivanje nagrade najboljim radovima s područja propagande tehničke kulture u SR Hrvatskoj koji su objavljeni u 1967. godini. U obzir za nagrađivanje dolaze radovi koji su objavljeni u dnevnoj i tjednoj štampi, periodičnim publikacijama, na radio stanicama ili televiziji, a u kojima se govori o razvoju, uspjesima i problemima svih vidova tehničke kulture na području SR Hrvatske. Novčanim nagradama i diplomama nagrađivat će se: a) foto ili televizijska reportaža o raznim tehničkim aktivnostima (jedna I nagrada 400 n. dinara, jedna II nagrada 200 n. dinara i jedna III nagrada 100 n. dinara); b) radovi na temu: Mjesto tehničke kulture proizvođača u procesu provođenja privredne reforme (jedna I nagrada 400 n. dinara, jedna II nagrada 200 n. dinara i jedna III nagrada 100 n. dinara); c) informiranje građana o aktivnostima na području tehničke kulture u SR Hrvatskoj (jedna I nagrada 400 n. dinara, jedna II nagrada 200 n. dinara i jedna III nagrada 100 n. dinara); d) naučni prikaz jednog novog tehnološkog pi"ocesa u proizvodnji privrednih organizacija iz SR Hrvatske (jedna I nagrada 400 n. dinara, jedna II nagrada 200 n. dinara i jedna III nagrada 100 n. dinara). Svaki učesnik može dobiti samo jednu nagradu u pojedinoj kategoriji. Zainteresirani građani mogu dobiti u Republičkom vijeću Narodne tehnike SR Hrvatske Pravilnik o dodjeljivanju nagrade za najbolje radove s područja pronagande tehničke kulture u SR Hrvatskoj. Radovi koji će se uzeti u obzir za ocjenjivanje moraju biti poslani Republičkom vijeću Narodne tehnike SR Hrvatske, Zagreb, Dalmatinska ulica 12 najkasnije do 15. XI 1967. godine sa naznakom za koju kategoriju konkuriraju. Svečano objavljivanje rezultata i dijeljenje nagrada izvršit će se prigodom proslave Dana Republike — 29. studenog 1967. godine. |
ŠUMARSKI LIST 7-8/1967 str. 78 <-- 78 --> PDF |
loških istraživanja mikorize. — Korzeni o w s k i A. iStarecka D.: Sistematska istraživanja o otporu drva na rezanje duž vlakana. 12-1966. Röm p 1 er W.: 150-gođišnjica šumarskog fakulteta u Tharandtu. — S t aweck a W.: Uzgajanje topola u Francuskoj i uvjeti koji pomažu tomu razvitku. — Walendzik R. J.: Primjena izolopa u šumarskim istraživanjima. — L a u r o w Z.: Organizacija i metode upravljanja šumoprivredom u Jugoslaviji. 1-1967. Wola k J.: Teoretska baza kla sifikacije šumskih uvjeta staništa. 2-1967. Primjedbe i način iskorišćavanja sunčane energije u stvaranju etaža u sa- s toj in am a. 3-1967. Jozefaeiuk J.: Formiranje reakcije bjelike boira (P. silvestris L.) u ovisnosti o raznim metodama smolarenja. — M i c z e w B.: Sjemenske baze u bugarskim šumama. LESNICKY ČASOPIS — Prag 9-1966. Tesar ž V.: Početni efekti sumpornog dioksida na omorikove srednjodobne sastojine. — Si ma «čik F.: Primjena ultravioletnog svjetla kod laboratorijskog ispitivanja klijavosti borova djemena. — Korsun j F.: Tablice prihoda i prirasta za johu. 10-1966. C i ž e k-J aržaba č-Š k o p e k: Tehnički razvoj bujičarstva. — Zeleny Jaržabač : Utjecaj vrbovih sastojina na protjecanje vode koritom rijeka. — F e rda J.: Utjecaj nivoa podzemnih voda na rast i razvitak šumskih vrsta drveća. 11-1966. Cifr a J.: Prijedlog metode za određivanje kvaliteta drvne proizvodnje. — C e r v i n k o v a-T e m m 1 o v a: Određivanje unutrašnje trulosti na dubećim stablima. 12-1966. Mraz-Sika: Pedološke i rizološke osnove za uzgoj topolovih lignikultura na smeđim aluvijalnim tlima. 1-1967. Šmelk o Š.: Odnos između prirasta drvne mase i drvne mase omorike ob. u jednodomnim sastojinama. — Vysko t M.: Šesti međunarodni šumarski kongres u Španiji. 2-1967. Dressler M : perspektive povišenja efektivnosti lakih šumskih žičara za privlačenje drva. — Petržiček V.: Prilog pitanju proizvodnosti jednoručnih lančanih pila sa pogonom benzinskog motora. 3-1967. Papane k F.: Izbor vrsta drveća i izmjera drvne produkcije. — Stolarži k R.: Poredba raznih tehnika gno jenja šumskih sastojina. — Tich y V.: Kvantitativno i kvalitativno povišenje gustoće ptičje populacije u šumi. — Vysko t M.: Portugalska šumoprivreda i biologija šume. 4-1967. Vincen t G.: Genetika i produkcija šumskih vrsta drveća. — Selekcija u šumskim sastojinama i njezine genetičke osnove. — Kanto r J.: Prilog ka studiju nekih nasljednih svojstava jele. GORSKO STOPANSTVO — Sofija 9-1966. Đako v M.: O rekonstrukciji malovrijednih panjača. — Flor o v R.: Klimatske analogije i introdukcija zelene duglasije. — Trifono v T.: Proizvodna praksa i zadaci fotogrametrije u uređivanju šuma. — Pee v H.: Rezultati zimovanja nekih stranih vrsta drveća. 10-1966. II i e v-D ono v-Pe tr o v: Rast crnogoričnih kultura na bukovim staništima — Petko v P.: Klasifikacija staništa erodiranih tala. — Kole v N.: Pokus sa kalemljenjem pupa crnogorice. 11-1966. D a m j a n o v A.: Obnova hrastom nekih šuma panjača i pretvorba u visoke. — Harbaliev G.: Gubitak vremena na prijevoz šumskih radnika do radilišta. — Peše v N.: Naše iskustvo sa lipovim sadnicama. 12-1966. Uzunov-Marin: Pomaganje prirodnoj obnovi sastojina omorike, ob. — Beljako v P.: Utjecaj krošanja stabala Pinus hamata na prirast. — Kocev a J.: Detoljinski prirast nekih vrsta drveća tokom vegetacijske periode. — Runev-N kolov : Određivanje troškova šumskih kultura. 1-1967. Iliev-Sm ilovski: Stanje bugarskih šuma krajem 1965. g. — Š a p č a no v I.: Proučavanje izmjene vode raznih vrsta drveća. 2-1967. II i e v-Pe tr o v: Tačnost i ekonomski efekat metoda izračunavanja tekućeg prirasta. — A n d o n o v A.: O problemu rasta i prirasta mješovitih sastojina omorike, jele i bukve. — Naumov Z.: Neophodna je jedinstvena naučna klasifikacija erodiranih tala. — Hengs t E.: Problemi i metode istraživanja u oblasti rasta i prirasta šuma. LESNICKA PR ACE — Prag 1-1967. Hruzi k L.: Novi ekonomski sistem u šumoprivredi. — Eupric h J.: |