DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1967 str. 75 <-- 75 --> PDF |
oko Sv. Helene kod Pavkovca, Varaždinskih toplica, Križevaca, iz Hrv. Primorja, Vojne Krajine, Like, Krbave, na Velebitu i Velikoj Kapeli. Materija u djelu talila je raspoređena kao u analognim florističkim rodovima, tj. biljne su vrste bile sistematizirane u odgovarajuće porodice i rodove. Za pojedine samonikle biljne vrste naveden je lokalitet, približna karakteristika staništa i mjesec cvatnje, a kod kultiviranih vrsta napomena, da se uzgaja (colitur). Naizivi rodova i porodica doneseni su u hrvatskom jeziku. citcano Sumac6t»ci Iste je godine u Gajevoj tiskari izašao »Syllabus. . .« kao separat, odnosno kao samostalna ´knjižica. »Syllabus« je poslužio svojim autorima, da su 1869. god. potporom Jug. akademije prvi izdali hrvatsku floru, koja je obuhvatila cijelu Trojednicu (Hrvatska, Slavonija i Dalmacija), tj. Flora croatica exlbens stirpes Phanerogaimas et vasculares Cryptogamas, quae in Croatia, Slavonia et Dalmatia sponte crescunt, nee non illas, quae frequentissime coluntur. Dr. Josip Kovačević NEŠTO O ŠUMARSTVU INDIJE Šume Indije veoma su raznovrsne. Bez obzira na slabu šumovitost (22—24"Vo), značenje je šuma u nacionalnoj ekonomici veoma veliko, a isto tako važna je njezina uloga kao klimatska faktor. Nakon oslobođenja Indije od engleske kolonijalne ovisnosti i proglašenja republikom (1950. g.) šumarska se politika korjenito izmijenila. S obzirom na to, što su u zemlja teški klimatski uvjeti s isušivačkim vrućim vjetrovima, periodičkim monsunima, a pored toga i "malen šumski potencijal, sve je to ukazalo na neminovnu potrebu maksimalnog čuvanja šume, «vraćanja pažnje na obnovu i na nova pošuimljivanja. Istovremeno postavljen je zadatak trajnog dobivanja maksimalnog prihoda i najracionalnijeg iskoršćavanja šuma. Od vremena proglašenja nove šumarske politike prošlo je preko 16 godina. Mada je to kratak rok u šumopfivredi, ipak je očit pozitivan napredak. Prije svega treba istaći, da šumarska nadleštva nastoje zainteresirati i privući stanovništvo sadnji stabala duž cesta, pored voda, po međama i po brdima gdje se ne ore. Samo u provinciji Džamu-Kašmir zasadi se godišnje 300 do 400 tisuća stabala pored cesta, a u čitavoj se zemlji zasadi 20 do 25 milijuna. Znatno se proširila i površina ´kultura i prirodnog pomlađivanja šuma. Pri tome je 45|0/o površine kultura zasađeno najvrednijim četinjačama, a od listača sal-om i tikom. Najviše je kultura podignuto u zapadnoj Bengaliji (45®/o svega pošumljavamja u zemlji), a u Džamu-Kašmiru preferirane su kulture četinjača (70V»). Ipak, kulture čine samo V/D cijele šumom pokrivene površine Indije. Radi racionalnijeg iskorišćavanja šuma i dobivanja maksimalne trajale koristi, naročita se pažnja poklanja izradi celuloze i papira (1950/51. proizvedeno je 114 tisuća tona papira i kartona). U celulozno-papirnoj industriji pretežno se iskorišćavala makulatura, krpe, trava »sa´baji« uz druge t^ave i stabljike sladorne trske kao otpadak iz tvornica šećera, a samo 40Vi> se upotrebljavalo drvo. Međutim, već 1960/61. petorostruko je porasla ta proizvodnja (tj. na 350 ttauća tema). Povećao se i procenat učešća drva kao sirovine i zato je postavljen ozbiljan zadatak snabdijevanja njime pornonute industrije. Domaća proizvodnja novinskog papira u ovoj je periodi važan faktor u ekonomici Indije, jer se do sada sva potreba pokrivala uvozom, a to je bio težak teret u privredi zemlje. Sirov!W:ka baza novinskog papira su šume listača, kojih je najviše u Indiji. Ima ih po čitavoj zemlji (osobito na dekanskoj visoravni — istočno od Goa-e) osim na zapadnom primorju. Dalje na sjever, te su šume po riječnim slivovima Inda i Ganga gdje je količina godišnjih oborina 700 do 1000 mm. Ali na jugoistoku i dijelom na centralnom platou Dekana, gdje nema oštrih godišnjih (i dnevnih) temperaturnih kolebanja i gdje je njezina srednja veličina 24° C, a srednja vlažnost samo 60Vo, visina stabala dosiže 23—25 m. U slivu Inda (sjeverni Pendžab) gdje su znatniji dnevnisezonski temperaturni kontrasti s godišnjim minimumom od 1,6° C i maksimumom od |