DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1967 str. 74 <-- 74 --> PDF |
Rezultati suzbijanja gubara u Harcegovind 1965 ´66. g. — Gladan ac N.: Koristi od sporednih šumskih proizvoda. — Rijetko šumsko drveće. — 2 i 1 e n ik o v N.: Organizacija i izvođenje radova na izgradnji i održavanju šumskih kamionskih putova. ZAŠTITA PRIRODE — Beograd 32-1966. Colić D. B.: Problem stanja zemljišta i erozije kod nas. — Vančetovi ć Z : Erozija zemljišta i bujice u Srbiji. HORTIKULTURA — Split 1-1967. Fiskovi ć C.: Problemi zaštite i konzervacije pejzaža i prirode. — Kule novi ć M.: Zaštita pejzaža je životno pitanje našeg vremena. — Perši n V.: Prilog flori i hortikulturi okolice Karlovca. — Znidarči ć M.: Svjetski šumski inventar. — Šili ć Č.: Prilog poznavanju dendrofloire Banja Luke i okolice. 2-1967. — Krsti ć A.: Komunalni rekreativni program kao osniov za planiranje zelenih površina. — Klai ć S.: Hortikulturno pejzažni problem obrade nebodera i njegove okoline. — K i š D.: Principi hortikulturno pejzažne obrade Jadranske magistrale. — Sin obad M.: Deformacije na stablu četinjarskih biljaka roda Pinus, koje nastaju kao posledica obolenja parazitskim gljivicama. PRIRODA — Zagreb 1-1967. Kori ć S. i M.: Stogodišnjica Mendelovih otkrića. — Tadi ć A.: Borovim šumama na jadranskim otocima prijeti opasnost. 2-1967. Suga r I.: Bilješke s botaničke ekskurzije po Maroku. — M a celjski M.: Korist od insekata. 3-1967. Kuša n F.: Zagtita prirode i turizam. — Bevilacqua Lj.: Što je »etiolmam«. ö. K. 7f6i6t&ciLa Štampe SYLLABUS FLORAE CROATICAE ADDITIS DESCRIPTIONIBUS specierum novarum (povodom 110 godišnjice) Ilirski je preporod zahvatio sav naš javni, kulturni i politički život. 24. XI 1841. osniva se Gospodarsko društvo, a već 26. I 1842. izlazi organ ovoga društva: »Priob ćonje člamovom hervatsko-slavonskoga Gospodarskoga društva«, koji, promijenivši nekoliko puta ime, izlazi i danas kao jedan od najstarijih poljoprivrednih listova u Evropi nakon 125 godina pod imenom Gospodarski List. U to je vrijeme Gospodarsko društvo imalo više odsjeka. Tako je postojao i Naravoslovni odsiak, čiji je rad ostavio vidne tragove u hrvatskoj ´kulturi. U okviru rada Naravoslovnog odsjeka organizirano je prikupljanje materijala za »Narodni muzeum «, iz kojega su se razvili uglavnom ostali muzeji u Zagrebu. Naravoslovni odsjek Gospodarskog društva u to je vrijeme bio zapravo preteča Akademije. Naravoslovni odsjek Gospodarskog društva je 3. I 1857. u Gospodarskom listu br. I., str. 6—8 započeo s izdavanjem prve sveukupne flore tadanje Hrvatske (Hrvatska ea Slavonijom), tj. započeo je izlaziti u 11 nastavaka Syllabus Florae Croaticae-Additis Descriptionibus specierum novarum — d.r. Josepho Calas. Schlosser et Luđovico Farkaš Vukotinović plur. societ. erudit scdalibus. »Syllabus. . .« je izlazio u 11 brojeva Gospodarskog lista: 1. 4, 5, 11, 17, 22, 26, 32, 38, 44 i 51. Izlaženje »Syllabusa. . .« objašnjavalo je čitaocima Gospodarskog lista ovai prolog Naravoslovnog odsjeka: »Namjera Naravoslovnog odsjeka je domovinu našu, koliko to sile slabahne još u početku đopuštaiu, u obziru naravoslovncrn istražiti, zbirke sakupliati, međusobnu pođiporu si oodieliti i Narodni muzeum pomnožiti; odsjek će od vremena priobćavati rezultate svoje putem ovog lista; oisnova, polag koje će raditi, priobćit će se doskora obširniije. Početak djelovanja ovovrsnom postavlja se evo sada ovdje sa priotoćenjem flore hrvatske, kako je sada trudom gg. đra J. C. Schlossera i Lj. Vukotiruoviića pronađena. U tom poslu poslužila su se ova gospođa pomoću također g. đra Klinggräfa i c. fcr. majora Sabljara, kojim ovdje hvalu svoju izrazuju. Do sada poznamo bilje navada se samo po imenu s naznačenjem mjesta, gdje rastu, nove vrsti navađaju se sa opisom i novim nazivom.« »Syllabus« je opisan botaničkom latinštinom, pa je tako bio pristupačan svjetskoj javnosti. Građa za ovo djelo prikupljena je |