DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1967 str. 73 <-- 73 --> PDF |
— izmjeren prirast je manji za 4,5´% odn. 12,5»/o — ušteda kod premjeravanja stabala iznosi za loše radne okolnosti 20B/o odn. 35!l/<>, za najbolje okolnosti 21´% odn. 37»/». S prelazom ;na višu taksacijsku granicu može se radna grupa fod 1 vođe odn. zapisničara i 2 mjeritelja promjera) povećati na 3 pa i 4 mjeritelja jer je u sastojim broj stabala određenih za promjera van je manji. Pisac je i te odnose obračunao. Takvim se postupkom još više poveća ušteda na troškovima promjeravanja stabala. Ukupna ušteda iznosi, dakle, kod povišenja talks, granice od 10 na 15 cm za 20—32^/o (oko 2510/»), odnosno kod taks. granice 20 cm 35—4Ö"/o (oko 40»/»). K tome treba dodati i druge uštede (računski radovi i dr.). Od te uštede treba odbiti troškove ocjene ili procjene drvne zalihe tanjih stabala (od 10—15 cm odn, 10—20 cm). Za taj rad pisac dokumentirano preporuča po tri postupka: za šume koje su već bile uređene odn. inventarizirane po deblj. razredima i za neuređene; za dokumentiranje određenih pokazatelja služi se i poznatom metodom relaskopiranja po Bitterlichu. Uštede koje bi se tom metodom dobile mogu se prvenstveno upotrijebiti za produbljivanje drugih radova uređivanja koji se zbog velikih troškova promjeravanja stabala nisu mogli potpunije obaviti i za nove radove; na primjer, obračun sortimenata, računi ekonomike gospodarenja. U raznim oblicima prebornih i njima sličnih šuma Hrvatske gdje su se razvile dvoje (bu) bu-je slojne sastojime (npr. ili ) sa bu (je) je-bu vrlo velikim brojem stabala u donjem sloju, u takvim šumama mogli bi se navedenim povišenjem taksacijslke granice troškovi promjeravanja stabala veoma sniziti. Ako se prihvati zahtjev da se, zbog bolje primjene načela gospodarenja, sastojine sličnih sastava i staništa uređajno akumuliraju u proizvodne skupove, mogle bi se za pojedine skupove sastojina odrediti različite visine taksacijske granice. J. Safar ŠUMARSTVO — Beograd 3/4-1967. Jovanović B. iTucović A.: Neka zapažanja o Fagus oirientalis Lip. u istočnoj Srbiji. — Zubovi ć J.: Inventarisanje u šumarstvu. — Jevti ć Lj.: Pokušaj da se ustanovi stvarna površina sliva koja utiče na pojavu maksimalnih voda kod bujičnih tokova. — M i h a i 1 o- v i ć M. i P o t r e b i ć M.: Kinema tika rezanja brusnog zrna i ugao brušenja kod cilindričnih brusilica. — Jevti ć M.: Kako tretirati izđanačke šume u fazi konverzije. GOZDARSKI VESTNIK — Ljubljana 5´6-1967. Co kl M.: Donja taksac. granica izmjere sastojina i njezin utjecaj na troškove i tačnost mjerenja. — Kervin a Lj.: Preventivne mjere u zaštiti drva od napada kućne strižibube (Hylotrupes bajulus). — Bleiweis S.: Vilinski konjici — korisni kukci u šumskoj biocenozi. — Čelik J.: Neka proizvodno ekonomska pitanja pri izgradnji i održavanju šumskih cesta. — Deanković A.: Cedar (C. ribani) u jugoslavenskom primorju. BILTEN POSL. UDR. S. P. ORG. Zagreb 5-1967. Šuleintić F.: Noirmiiranje rada u šumskoj proizvodnji. — Nov a ko v i ć M.: Šumska gospodarstva na radu u Švicarskoj. — Plan sječa u 1967. g. — Opa tičk i S: Mogućnost primjene živinih i ultravioletnih sijalica u borbi protiv šumskih štetnika. — Vajd a Z.: Biologija jasenove pipe. — A n d r o i ć M.: Proučavanje efikasnosti mjera za ´suzbijanje borova četnjaka. 6-1967. Albreh t R.: Zašto sam predložio izmjenu nekih odredaba Ustava? — Dva ekstremna mišljenja o radnim jedinicama. — Sav. p r i v. komora: Analiza poslovnih rezultata radnih organizacija šumarstva Jugoslavije 1966. LES — Ljubljana 4/6-1967. Zume r L : Kako se ostvaruju srednjoročne prognoze studija o razvitku šumarstva i drvarske industrije u Evropi? — Slovni´k M.: O izboru pogodnih testera za puni gater. — Pristavec P.: Brušenje profiliranih izrađevina iz masivnog drva i pravilan izbor materijala i strojeva za brušenje. — Tur k Z : Export namještaja nikako ne počinje s prodajom. ŠUMARSKI GLASNIK — Sarajevo 1/4-1967. Gl ig i ć M.: Šuma. — P eh a r J.: Važnost pravog naziva radnog mjesta čuvara šuma. — Radne zajednice čuvanja i uzgoja šuma u uslovima raspodjele. — Ko s a ć S.: Upotreba gabiona kod šumskokulturnih radova. - - Ćemalović M.: 339 |