DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1967 str. 71 <-- 71 --> PDF |
Potrebne sirovine izračunavaju se, polazeći od obima proizvodnje, pomoću niza konverzionih koeficijenata koji se utvrđuju posebno za svaku zemlju i za svaki proizvod (na primjer: 2 kubna metra oblovine za 1 kubni metar rezane građe), a zatim se kalkulira vrijednost ovih sirovina postavno tvornica. Prethodna predviđanja potrošnje za 1975. i 1985. godinu utvrđuju se na osnovu potrošnje po stanovniku u baznom periodu (prosjek 1961—1963), u funkciji procijenjenog porasta stanovništva i dohotka u 1975. i 1985. godini. Oslanjajući se na ova predviđanja nacionalne potrošnje, ispituje se proizvodni potencijal. Ako se pokaže malo vjerovatnim da se ostvari predviđeni obim proizvodnje, smanjuje se predviđena potrošnja. Naprotiv, ako su proizvodne mogućnosti već od ocijenjene potrošnje, izučava se mogućnost izvoza. Na kraju, za 1975. i 1985. godinu ocjenjuju se potrošnja, izvoz, proizvodnja i uvoz za svaki proizvod od drveta i onda se, kako je naprijed izloženo, kalkuliraju odgovarajuće potrebe na sirovinama i njihova vrijednost. Zatim se izračunava vrijednost proizvodnje, uvoza i izvoza za bazni period, kao i za 1975. i 1985. godinu. Na taj način dobiva se niz podataka o vrijednosti proizvodnje i sirovinama koje se koriste u drvnoj industriji zemlje. Polazeći od tih osnovnih podataka, računa se ukupna vrijednost izvoza, uvoza i očekivana brutovrijednost proizvodnje za čitavu oblast šumarstva i za oblast drvne industrije, čime se omogućava sagledavanje mjesta šumarstva u sklonu nacionalne privrede. Završna statistička etapa- sastoji se u računanju potrebne ekspanzije proizvodnje za svaku granu drvne industrije i procjeni kapitala koje treba uložiti da bi se ovi ekspanzija postigla. Polazeći od procjene potrebnih ulaganja i očekivanog efekta u bruto-proizvodu, izračunava se odnos između kapitala i proizvoda, a to ie bitan pokazatelj za privredno-planske komisije. Na taj način dobiva se cjeloviti niz međusobno saglasnih podataka o proizvodnu, potrošnji, prometu i investicijama u oblasti šumarstva i drvne industrije posmatrane zemlje, na osnovu kojih je moguće predviđati političke mjere koje treba poduzeti da se i ostvari program indi-^ ciran u planu. A upravo taj posao je veoma delikatan za FAO, a ponekad i obeshrabrujući. FAO, razumije se, ne može diktirati nekoj zemlii šta ona treba da radi, ali ona može reći, na primjer, da će, prema obavještenjima kojima raspolaže, stanovništvu te VI Komisija je zatim pretresla Program rađa Odjeljenja za šume i šumske proizvode FAO i izrazila svoje zadovoljstvo sa općom orijentacijom rada Odjeljenja i sa do sada postignutim rezultatima, naročito u radu na projektima razvoja šumarskih djelatnosti u nerazvijenim zemljama. Komisija je, isto tako, zauzela stav da je potrebno da joj se omogući da izrazi svoje mišljenje o programu rada Odjeljenja prije nego ovaj bude podnesen Konferenciji FAO. Živa diskusija vođena je po tački dnevnog reda »Naredni zadaci Evropske komisije za šumarstvo«. Podržan je stav Evropske komisije za poljoprivredu da se ukine Regionalna konferencija FAO za Evropu. Izraženo je nezadovoljstvo zbog činjenice da u programu rada i u budžetu FAO za 1968/69. godinu nije predviđeno nijedno zasjedanje Komisije za šumarstvo u tom periodu. Međutim, pokazalo se mogućim da se zajedno sa Komitetom za drvo Evropske ekonomske komisije, koji treba da se sastane u jesen 1968. godine, pretresu dosadašnji rezultati ponovne procjene trendova drveta. Iz diskusije o najpovoljnijoj periodičnosti sastanaka Komisije proizašao je zaključak da se slijedeće zasjedanje održi 1970. godine i poslije toga redovno jednom u dvije godine i da se ta predviđanja ulje od obrade podataka koji su potrebni svakom organu odgovornom za nacionalno planiranje u cilju pravilne ocjene potreba u oblasti šumarstva i drvne industrije. U diskusiji o ovom poduhvatu FAO, Komisija je izrazila potrebu saradnje između FAO i nacionalnih organa odgovornih za privredno planiranje. Ujedno, Komisija je zatražila da se nizovi obrazaca koji čine sastavni dio metodologije Svjetskog indikativnog plana pošalju svim zemljama- članicama i da se što prije objavi detaljniji prikaz same metodologije. zemlje trebati toliko i toliko papira, rezane građe, iverastih ploča, itd., da izgleda vrlo vjerovatno (ili potpuno nemoguće, itd.) da će ta zemlja proizvesti toliku i toliku količinu ili dio svojih potreba, da će zbog toga biti potrebno toliko i toliko investirati u prirodne šume ili podići toliko i toliko hektara zasada četinara, što će toliko i toliko koštati. Nadležni nacionalni organi moći će onda predviđeti obim potrebnih ulaganja u drvnu industriju u periodu do 1975. i u toku slijedećih deset godina. Prema tome, pretenzije FAO ne idu da 337 |