DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1967 str. 70 <-- 70 --> PDF |
na nacionalnom i međunarodnom nivou, u kojoj bi sudjelovali šumarstvo i industrija za preradu drveta, a koja može samo da doprinese izučavanju institucionalnih uslova za pravilnu koordinaciju u planiranju razvoja ovih dviju djelatnosti. Data je sugestija da se organizira i jedan međunarodni s´kup o ovim pitanjima, kako bi se omogućilo šumarskim organima da dođu do boljih saznanja o budućim potrebama na industrijskom drvetu, a industrijalcima da sa više razumijevanja sagledaju mogućnosti i granice šumske proizvoddnje kao i sve veću važnost društvenih funkcija šume. Saradnja između šumarstva i drvoprerađivačke industrije na operativnom planu ocijenjena je kao korisna u svakom pogledu za jednu i za drugu stranu, jer drvnoj industriji olakšava redovno i dugoročno snabdijevanje sirovinama uz odgovarajuće usklađivanje cijena, a šumski proizvođači su posebno zainteresirani za efikasniju industriju, sposobnu da učini rentabilnim investicije u sektoru proizvodnje drveta. Pored niza tehno-ekonomskih mjera kojima bi se favorizirala modernizacija prerađivačkih kapaciteta, sugerirane su i druge, kao: dugoročni ugovorni odnosi između komplementarnih partnera, subvencije za podizanje šumskjo- industrijskih kombinata, pa čak i mjere državne kontrole nad prometom tehničkog drveta kao sredstvo da se onemogući rad postrojenja sa zastarjelom opremom, itd. Raspravljajući probleme iz oblasti stručnog školstva i obrazovanja uopće, Komisija je insistirala na odgovornijoj i preciznije definiranoj kadrovskoj politici u svakoj zemlji. Zbog relativnog zaostajanja šumarstva u odnosu na napredak zabilježen u drugim naučnim i tehnološkim sektorima posebno je naglašena važnost utvrđivanja potrebnog broja stručnih kadrova, kvalifikacija koje se zahtijevaju od ovih i mogućnosti koje im se pružaju, kao i suštinskog poboljšanja sadržaja šumarske nastave, koja treba da se odlučno prilagodi naučnom i tehničkom napretku. Šumarski stručnjaci treba, osim toga, da steknu određena znanja u materiji ekonometrije i planiranja. U tom pogledu potrebno je imati u vidu da upotreba elektronskih računara (ordinatora) u izradi i revizijama šumskoprivrednih osnova povlači za sobom radikalne promjene u dosadašnjim kadrovskim strukturama i treba očekivati da će se to u velikoj mjeri odraziti na obim i sastav potrebnih kadrovskih efektiva u oblasti šumarstva. Komisija se saglasila da se ova pitanja brižljivo izuče u tijesnoj saradnji sa Sa vjetodavnim komitetom FAO za šumarsku nastavu, pa je u tom cilju sugerirala da se organizira seminar na kojemu bi se okupili specijalisti za kadrovska pitanja i šumarsku nastavu iz svih evropskih zemalja- članica. Sto se tiče posebno pitanja potrebnih kadrovskih efektiva, Komisija je pozvala FAO da nastavi započete studije o ovom pitanju i predložila da ono bude predmet jedne od tačaka dnevnog reda narednog, XIV. zasjedanja Komisije. V Na zasjedanju je razmotrena informacija Sekretarijata Komisije koja se odnosi no Učešće šumarstva u Svjetskom indikativnom planu. Kako ovaj plan spada u red »najdelikatnijih i najvažnijih radova koje je FAO ikada poduzela« (prema riječima njenog generalnog direktora), ovdje se u osnovnim linijama iznosi sadržaj ove informacije. Dva osnovna cilja ovog Plana su da, prvo, olakša reorganizaciju poljoprivredne proizvodnje u nizu zemalja da bi se svijet oslobodio gladi, i, drugo, da utvrdi načine maksimalnog korišćenja poljoprivrednog potencijala radi favoriziranja privrednog razvoja nerazvijenih zemalja. Kako je pak privredni napredak prvorazredni cilj svih zemalja, planovi povećanja proizvodnje ostaće uvijek relativno zanemareni ako ne postanu sastavni dio planova razvitka u cjelini. Budući da šume daju vrlo mali doprinos proizvodnji hrane, Svjetski indikativni plan je za šumarstvo interesantan prije svega zbog unapređivanja ekonomskog razvoja, pa aktivnost Odjeljenja za šume i šumske proizvode FAO u vezi sa ovim planom ima za cilj da obezbijedi optimalno korišćenje šumskih potencijala u razvoju privrede uopće, a naročito u nedovoljno razvijenim zemljama. Zbog svog indikativnog karaktera, ovaj plan, u primjeni na šumarstvo, ima za cilj da samo indicira pravce djelovanja kojima se obezbjeđuje privredni razvitak, jer, razumije se, FAO ne izrađuje nacionalne planove. A pošto se politika utvrđuje na nacionalnom, a ne na regionalnom nivou, metodološka radna jedinica je zemlja. Za svaku promatranu zemlju najprije se prikupljaju svi najtačniji raspoloživi podaci o proizvodnji, uvozu, izvozu glavnih proizvoda od drveta (kojih ima 21) za 1961, 1962 i 1963. godinu i za daljni rad uzima se kao osnovica prosjek podataka za ove tri godine. Potrošnja svakog od ovih proizvoda jednaka je zbroju proizvodnje i uvoza umanjenom za izvoz. |