DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1967 str. 69 <-- 69 --> PDF |
gazdovanja u pravom smislu riječi i posebno u vidu regionalizacije ciljeva gazdovanja. Po ocjeni Komisije, ideje gospodarenja šumama su skoro u svim zemljama Evrope u progresivnom razvoju, što je bez sumnje olakšano sve intenzivnijom razmjenom iskustava između zemalja i velikim napretkom u oblasti korišćenja novih tehničkih sredstava. S druge strane, međutim, ove pozitivne tendencije nailaze u mnogim zemljama na smetnje zbog toga što, prvo, osnove šumarske politike nisu još revidirane na način kojim bi se vodilo računa o perspektivama, novim mogućnostima i problemima u vezi sa najnovijim kretanjima proizvodnje, potrošnje i prometa drveta u Evropi, i , drugo, što šumarske politike nisu dovoljno definirane u smislu ciljeva koje treba ostvariti u sektoru šumarstva. Formulacija ovih ciljeva povlači za sobom određeni broj odluka koje treba da se donesu izvan oblasti šumarstva, jer zadiru u pitanja kao što su: — do koje mjere je proizvodnja drveta sama sebi cilj, ; — koliko šumarske djelatnosti treba da služe poljoprivredi i podupiru ekonomiku poljoprivrednih gospodarstava?; — kakva je visina troškova društvenog karaktera koje je zajednica spremna da snosi u vezi sa zaštitnim i rekreacionim funkcijama šuma, itd? Mada je na vladama zemalja da ovakve odluke donose, organi odgovorni za šumarstvo su ti koji moraju raspolagati svim informacijama potrebnim za njihovo donošenje. Naglašavajući važnost raspolaganja svim ovim obavještenjima, Komisija je posebno ocijenila kao veoma korisno da se pristupi ponovnoj dubljoj procjeni budućih mogućnosti snabdijevanja Evrope drvetom. U tom cilju ona je stavila u zadatak Sekretarijatu: a) u pogledu proizvodnih aspekata gazdovanja šumama, — da pripremi prethodni izvještaj o izgledima potrošnje drveta u Evropi, uspoređujući stvarne mogućnosti sadašnje potrošnje sa onima koje su bile predviđene u novoj studiji o bilansima drveta u Evropi; — da od zemalja-članica pokuša pribaviti revidirane i sređene podatke koji bi sadržavali procjenu budućih mogućnosti snabdijevanja drvetom kao i raspoložive podatke o troškovima proizvodnje na osnovu kojih bi se ova predviđanja mogla realistički ocijeniti, i da pripremi analitički izvještaj koji se zasniva na svim tim procjenama, i — da ove izvještaje potom stavi na raspolaganje vladama-članicama po mogućnosti prije konca 1968. podine; nakon što ovi izvještaji budu gotovi, bila bi sazvana Radna grupa za gospodarenje šumama. b) u pogledu društvenih aspekata gazdovanja šumama, ako Odjeljenje za šume, i šumske proizvode FAO raspolaže potrebnim sredstvima, da organizira studijsko putovanje ili sastanak u obliku simpozija radi analize finansijskih i ekonomskih efekata rastuće potražnje šuma za rekreaciju u odnosu na gospodarenje šumama i da prouči tehnička usavršavanja koja bi trebalo unijeti u metode gospodarenja i u silvikulturnu praksu da bi se postigao maksimum globalnih koristi od proizvodnje i usluga koje se realiziraju u šumi. IV Komisaja je takođe s naročitom pažnjom razmotrila organizaciono-kadrovske probleme u ostvarivanju nacionalne šumarske politike. Iako svijesna da u ovim pitanjima ne postoje zajednički obrasci primjenjivi na različite ekonomske, društvene i političke strukture kakve postoje u Evropi, Komisija je ipak došla do zaključka da bi institucionalni mehanizam, kakav je potreban razvoju šumarstva, morao da u svim zemljama odgovara nekim osnovnim zahtjevima, kao: da obezbijedi saradnju između vladinih organa i orivrednih faktora zainteresiranih za korišćenje šumskih proizvoda i da olakša pravilno sagledavanje potreba šumarstva prilikom donošenja odluka u oblasti privrednog sistema. Pri tome, pored nacionalnih šumarskih službi, vrlo značajnu ulogu u kreiranju šumarske politike i njenom oživotvorenju mogu da odigraju razna udruženja proizvođača, savjeti za drvo, komore i druge stručno-privredne asocijacije na sektoru proizvodnje i prerade drveta. U diskusiji o ovim pitanjima, posebnu težinu su imali problemi koordiniranog planiranja razvoja šumarstva i drvne industrije, zatim problemi iz kompleksa mjera koje treba poduzimati u cilju oovećanja rentabiliteta šumskih gospodarstava i zadovoljavanja sve većih potreba društva za blagodatima koje mu šume pružaju. Uočavajući potrebu efikasnije saradnje između šumarstva i drvne industrije, jednako na sektoru planiranja razvoja kao i na operativnom planu, a sve u cilju optimalnog korišćenja šumskih resursa, Komisija je pridala izuzetan značaj međusobnoj razmjeni obavještenja i iskustava 335 |