DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1967 str. 67 <-- 67 --> PDF |
pošumljavanja na raznim tipovima teških terena. II Razvoj evropskog šumarstva u periodu 1963—1966. godine, njegova sadašnja situacija i perspektive razmotreni se na osnovu nacionalnih izvještaja zemalj,a-Clanica i informacije sekretarijata Komisije. Iako je, zbog niza specifičnosti u svakoj pojedinoj evropskoj zemlji, teško dati takvu ocjenu stanja evropskog šumarstva koja bi imala opću vrijednost za sve ove zemlje, Komisija je ipak došla do zaključka da su se faktori odgovorni za šumarsku politiku našli, više ili manje u svim zemljama Evrope, pred dva osnovna zadatka: — savladati rastuće teškoće koje stoje na putu ekonomičnijem gospodarenju šumama, i — dati šumarstvu mjesto koje mu pripada u poletnom razvoju korišćenja šuma u neproizvodne, u prvom redu rekreacione, svrhe. Korijeni sadašnjih ekonomskih teškoća koje proživljava šumarstvo leže, po općoj ocjeni, u sve većim troškovima proizvodnje uz neznatan porast cijena šumskih proizvoda. U troškovima proizvodnje, lična primanja rastu brže od ušteda koje se postižu mehanizacijom na sadašnjem stupnju i najčešće predstavljaju i do dvije itrećine ukupnih tnoškiova proizvodnje. Zbog opadanja rentabilnosti, mnoga šumska gospodarstva, naročito privatna, sve se teže odlučuju ha ulaganja u šume i na intenziviranje šumskouzgojnih djelatnosti. Izlaz se najčešće traži u povećanom obimu proizvodnje koja je u protekle četiri godine rasla po prosječnoj stopi od 1.4!% godišnje. Međutim, zbog sve većeg deficita u vanjskoj trgovini na sektoru drveta i zbog visoke cijene koštanja, ograničeno je puno korišćenje bioloških mogućnosti šuma. Kako je, s druge strane, stabilnost cijena kao najsigurnija brana protiv inflacionih tendencija veoma poželjna, jedini mogući izlaz treba tražiti u sniženju troškova proizvodnje putem kompleksne mehanizacije svih faza rada u šumi i u transportu, pri čemu opet treba računati na još veći porast ličnih primanja radnika, ne samo zato što je to opća tendencija, nego i zbog toga što i sama mehanizacija iziskuje sve kvalificiraniju i, prema tome, sve bolje nagrađenu radnu snagu. Pored toga, šumarstvo se mora odlučno orijentirati na udruživanje m,alih proizvođača i na primjenu đubriva, drenaže i selekcije šumskog reprodukcionog materijala u cilju brže i kvalitetnije proizvodnje industrijsko-tehničkog drveta. Komisija je, dakle, konstatirala nezadrživ porast iskorišćavanja šuma za odmor, oporavak i razonodu ljudi, koji je izrastao u kvalitetno novu pojavu. Porast životnog standarda, brz ritam motorizacije, sve dulji godišnji odmori, opća tendencija ka koncentraciji gradskih naselja, sve veća psihička naprezanja i zamor koje nameću savremeni uslovi života i rada u gradovima, — svi ti i drugi elementi snažno podstiču sve veći interes za traženje predaha u slobodnoj prirodi. Turizam je, osim toga, u mnogim evropskim zemljama — naročito u Austriji, Grčkoj, Italiji, Jugoslaviji i Španiji — postao vrlo značajan i rentabilan izvor deviza, a među turističkim uslugama koje se najviše traže, šumama za rekreaciju pripada prvorazredna uloga. Premda je ovo masovno korišćenje šuma za provođenje slobodnog vremena praćeno određenim nepoželjnim posljedicama (povećana opasnost od šumskih požara i si), ono, s druge strane, stvara jednu sasvim novu klimu opće zainteresiranosti stanovništva za šume, a time i većeg razumijevanja javnosti za šumarstvo. Stoga nije bez osnova što je Komisija posvetila iznimno veliku pažnju razmatranju situacije stvorene poletnim razvojem rekreacije u šumi i potreba da se šumarstvo prilagodi ovakvoj situaciji. Komisija je došla do zaključka da će trebati bez oklijevanja poduzeti vrlo ozbiljne studije u cilju iznalaženja rješenja za niz pitanja koja se u nastaloj situaciji nameću, kao što su: — Kako najuspješnije uskladiti proizvodnju sa ostalim, općedruštvenim, funkcijama šume? — U kojoj mjeri korišćenje šuma za neproizvodne namjene pogađa rentabilnost njihovih proizvodnih funkcija? — Kako predviđati potražnju ovog oblika korišćenja šuma? — Kakva su ulaganja potrebna za zadovoljavanje sve većih potreba za odmorom i rekreacijom u šumi? — Kako prilagoditi šumarsku nastavu rekreocionoj ulozi šume? Da bi se mogle poduzeti odgovarajuće mjere kojima bi se šumarstvu omogućilo da odigra ulogu koja mu je u procvatu turizma, gore nabrojena i druga pitanja trebaće izučiti ne samo na nivou svake zemlje nego i na međunarodnom planu. U cilju procjene troškova koji za vlasnike šuma nastaju zbog turističke eksploatacije šuma, trebalo bi izračunati ne samo direktne troškove koje oni snose, nego i gubitke u proizvodnji koji zbog toga nastaju. 333 |