DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/1967 str. 64     <-- 64 -->        PDF

novih dinara, dok su drvno industrijska poduzeća u istom razdoblju ostvarila
dohodak u iznosu od 36,563.000 novih dinara ili po jednom prosječno zaposlenom
radniku svega 8.758 novih dinara. Uslijed ovako ostvarenih dohodaka
kako u šumarstvu, tako i u drvno industrijskim poduzećima, prosječni netto
osobni dohoci radnika kretali su se:


U Šumskom gospodarstvu Delnice prosječni mjesečni netto osobni dohoci
po 1 zaposlenom radniku u 1965 godini ostvaren je sa 602 n. d, dok je u 1966
godini ostvaren u iznosu od 836 n. d ili za 32% veći od onog u 1965 godini.


U Drvno industrijskom poduzeću Delnice prosječni mjesečni netto osobni
dohodak po 1 zaposlenom radniku u 1965. iznosio je 521 n. d, dok je u 1966.
ostvaren u iznosu od 709 n. d ili sa 36% povišenja u odnosu na 1965.


U Drvno industrijskom kombinatu Ravna Gora prosječni mjesečni nettn
osobni dohodak po 1 zaposlenom radniku u 1965. iznosio je 431 n. d, dok je
u 1966. ostvaren sa svega 472 n. d ili za 10% veći od ostvarenja u 1965.


U Drvno industrijskom poduzeću Čabar ostvaren je u 1965. prosječni mjesečni
netto oscbni dohodak po 1 zaposlenom radniku u iznosu od 480 n. d, dok
je u 1966. ostvaren sa 678 n. d ili sa povišenjem od 41%.


U Drvno industrijskom poduzeću »Jela« Delnice mjesečni netto osobni
dohodak po 1 radniku iznosio je u 1965. 490 n. d, dok je u 1966. porastao na
518 n. d ili za sevga 6% u odnosu na 1965.


U Drvno industrijskom poduzeću »Rade Šupić« Rijeka isplaćen je prosječni
mjesečni netto osobni dohodak po 1 zaposlenom radniku u 19G5. svega u
iznosu od 386 n. d, dok je u 1966. taj iznos porastao na svega 476,60 n. d.


Iz ovih podataka jasno se vidi da drvna industrija po prosječnim mjesečnim
netto osobnim dohocima po 1 zaposlenom radniku u 1966 stoji na najnižoj
stepenici platne ljestvice privrede Jugoslavije.


Ako pak usporedimo ekonomičnost rada između Šumskog gospodarstva i
pojedinih drvno industrijskih poduzeća, onda vidimo da je na 1 n. d ukupnog
prihod utrošilo Šumsko gospodarstvo Delnice u 1965. 0,38 n. d, a u 1966. 0,31


n. d. Drvno industrijsko poduzeće Delnice za 1 n. d ukupnog prihoda utrošilo
je u 1965. 0,50 n. d, a u 1966. 0,57 n. d. DIK Ravna Gora utrošio je u 1965. 0,55
n. d, a u 1966. 0,61 n. d. DIP Čabar utrošio je u 1965. 0,57 a u 1966. 0,61 n. d.
DIP »Jela« Delnice utrošio je u 1965. 0,55 a u 1966. 0,62 n. d, dok je DIP »Rade
Šupić« u 1965. utrošio 0,64 a u 1966. je trošio 0,75 n. d.
Iz ovih podataka jasno se vidi da je kod Šumskog gospodarstva uslijed
novih instrumenata ekonomičnost rada nešto porasla, dok kod drvno indu
strijskih poduzeća ta ekonomičnost pada po prosječnom indeksu od 113.


Situacija u šumarstvu i drvnoj industriji, prema podacima sa kojima raspolažemo
za I kvartal 1967. nije ništa povoljnija osim kod DIK-a Ravna Gora,
ostala drvno industrijska poduzeća ostvaruju i nadalje gubitke u finalnoj proizvodnji
a naročito u onoj, odnosno u onim artiklima, koji su namijenjeni izvozu
na zapadno tržište. Pored gubitaka koje ostvaruju poduzeća prilikom
realizacije svojih artikala osjeća se tendencija porasta zaliha gotovih proizvoda,
što će također negativno utjecati na konačni uspjeh poduzeća u 1967
godini. Također se osjeća sve manja zainteresiranost šumskih gospodarstva i
drvno industrijskih poduzeća za izvoz, uslijed niskih izvoznih cijena, tako da
je u protekla četiri mjeseca 1967. drvna industrija izvršila svega 21,4% od planiranog
izvoza za 1967., dok je Šumsko gospodarstvo Delnice izvršilo svega
25,9% od zacrtanog plana izvoza za 1967. godinu.


330