DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1967 str. 63 <-- 63 --> PDF |
Ovi pogoni izgrađivani su bez neke veće i ozbiljne dokumentacije po pitanju lokacije, kapaciteta, procesa proizvodnje, asortimana i plasmana gotovih proizvoda, jer je bila konjuktura, a i tadanji instrumenti pogodovali su odnosno favorizirali su finalnu proizvodnju. Nastupanjem privredne reforme i njenih novih instrumenata, situacija se osjetno izmijenila, ukinuti su primovi, vrijednost dolara povećana, što je osjetno uticalo na poskupljenje sirovine i repromaterijala, a cijene gotovih proizvoda su ostale pod kontrolom cijena uz minimalnu povišicu od 5—6%. Sve ovo imalo je za posljedicu da se danas ti pogoni sa svojom proizvodnjom veoma teško uklapaju u cijene na vanjskom tržištu. Prema završnim računima za 1966. finalni pogoni drvno industrijskih poduzeća ostvarili su osjetne gubitke tako da su neke privredne organizacije doveli u gubitak Radi ilustracije navest ćemo podatke o gubicima pojedinih polufinalnih i finalnih pogona po drvno industrijskim poduzećima. Kod DIP-a Delnice ostvario je gubitak pogon iverica u iznosu od 1,347.000 n. d Kod DIK-a Ravna Gora gubitak je ostvarila novo opremljena tvornica namještaja u iznosu od 3,016.000 n. d. Kod DIP-a Čabar gubitak su ostvarili finalni pogoni komadnog namještaja u Čabru i Tršću u iznosu od 1,631.000 n. d Kod DIP-a »Rade Šupić« Rijeka ostvarili su gubitke slijedeći pogoni: pogon skija — gubitak od 2,670.000 n. d pogon šperploča 932.000 n. d pogon radio-kutija 845.000 n. d tokarija, galanterija i ostalo 3,088.000 n. d Ovako veliki gubici polufinalnih i finalnih pogona DIP-a »Rade Šupić« doveli su ovo poduzeće u veoma tešku situaciju, tako da je početkom 1967. ovo poduzeća došlo pod prinudnu upravu, a postoji mogućnost da do konca godine dođe i u likvidaciju, ukoliko Skupština općine Rijeka ;z svojih fondova za zajedničke rezerve ne pokrije dio gubitka ovog velikog poduzeća. U 1966 godini Šumsko gospodarstvo Delnice upošljavalo je prosječno 2.004 radnika i ostvarilo je ukupan prihod u iznosu od 63 miliona novih dinara ili 31.462 nova dinara po jednom zaposlenom radniku, što je za 6,4% više od ostvarenja u 1965 godini. Drvna industrija na području Gorskog kotara u 1966 godini prosječno je zapošljavala 4.185 radnika i ostvarila je ukupan prihod od 121,676.000 novih dinara ili 29.075 novih dinara po jednom zaposlenom radniku, što je za cea 18% više od ostvarenja u 1965. godini. Djelovanjem novih instrumenata privredne reforme obaveze prema zajednici su izmijenjene. Ta izmjena je pogodovala šumarstvu tako, da je šumarstvo u 1965 godini dalo zajednici 8% ostvarenog netto produkta, a nakon novih instrumenata svega 6% od ostvarenog netto produkta. Međutim, kod drvno industrijskih poduzeća je obratan slučaj. Do donošenja novih instrumenata privredne reforme davanja zajednici iznosila su 12%, a nakon donošenja novih instrumenata ova davanja popela su se na 16% od ostvarenog netto produkta. Ako ovome dodamo prilično veliko poskupljenje sirovina, a naročito repromaterijala i usluga, onda nam je mnogo jasnija slika ostvarenja dohotka pojedinih drvno industrijskih poduzeća pa i samog šumarstva. Šumsko gospodarstvo ostvarilo je dohodak u 1966 godini u iznosu od 32,495.000 novih dinara ili po jednom prosječno zaposlenom radniku 16.210 329 |