DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1967 str. 60 <-- 60 --> PDF |
dručju općine Delnice i Čabar iznosio cea 620.000 m3 što bi ujedno bio i etat. Proizlazi da se povećanje proizvodnje drvne mase u društvenim šumama kreće u prosjeku od 1,5 do 2 puta. Povećana proizvodnja može se postići jedino ulaganjem u postojeće sastojine, te pretvaranjem pan´ača i degradiranih šuma u vrednije sastojine, a zato postoje slijedeće mogućnosti: — Uspostavljanje normalnog stanja u prirodnim sastojinama; — izmjena postojeće vegetacije unašanjem novih vrsta drveća; — unašanje četinjača zbog povećanja njihova udjela u drvnoj zalihi. Unutrašnie razdjeljenje šuma kod primjena tipološke rajonizacije morati će se dijelom mijenjati, jer se definirani tipovi međusobno razlikuju ne samo po proizvodnim mogućnostima, već i po ekološko uzgojnim faktorima. Kod prihvaćanja ovakove alternative gospodarenja naročito ie važno voditi računa o površini šuma koje otpadaju na jednog šumarskog stručnjaka. U zemljama sa intenzivnim gospodarenjem na jednog šumarskog inžinjera otpada 2.500—4.000 ha šuma, a na jednog tehničara od 1.500—2.000 ha šum. površine. Ukoliko želimo unaprijediti intenzitet gospodarenja i povećati proizvodnju trebali bismo težiti da navedeni prosjek, koji otpada na pojedinog stručnjaka uspostavimo kod nas. U pogledu saobraćajnica tj. otvorenosti šuma ne možemo biti zadovoljni jer na našem oodručju prosjek iznosi oko 10 km na 1.000 ha. Intenzivna proizvodnja zahtijeva gustu mrežu saobraćajnica kako bi se drvna masa mogla brzo i jeftino prevesti do potrošača. Svakako bi uz današnju proizvodnju bilo potrebno povećati otvorenost na barem. 20 km na 1.000 ha. (Švicarski prosjek iznosi 57 km na 1.000 ha). Međutim sama otvorenost nam niie dovoljan pokazatelj za uspješno iskorištavanje šuma. Bolji pokazatelj nam je dužina privlačenia drvnih sortimenata iz šume na glavne izvozne puteve. Današnja uđalienost privlačenja iznosi od prilike 1.000 do 1500 metara što u mnogome poskupljuje iskorištavanje šuma pošto zbog konfiguracije terena i neizbježnog načina go- sĐođarenia moramo upotrebljavati konisku vuču. Želimo li taj posao mehanizirati, što ie s obzirom na napredak tehnike neminovno, trebali bi smaniiti radius privlačenja na 500 m. Zemlie koje imaju slične ekološke uslove i način-gospodarenja (na pr. Švicarska i Austrija uzimaju kao normu kod iskorištavanja šuma 500 m za gornju granicu privlačenja drvnih sortimenata). Usvojimo li dužinu privlačenja od 500 m kao rentabilnu, sa sigurnošću možemo utvrditi da će se u tom slučaju i prosjek kilometara cesta na 1.000 ha povećati. U tom slučaju on će ovisiti o konfiguraciji terena, te će negdje i Švicarski prosjek otvorenosti biti premalen, a na drugom će mjestu biti dovoljno 20 km saobraćajnica na 1.000 ha. Jedan od važnih faktora u savremenom gospodarenju šumama je ekonomika šumarstva, kako u procesu proizvodnje u eksploataciji šuma, tako i u procesu proizvodnje drveta na panju. tj. u primarnoj i sekundarnoj proizvodnji, a što je sažeto u pojam integralne proizvodnje. Temelj šumarske ekonomike je računanje vrijednosti šuma. Od prve pojave teorije zemljišne i šum. rente prisutan je problem duljine ophodnje (u prebornim šumama zrelost sastojina). Problem je u ostavljanju većih ili manjih rezervi u šumi. Taj problem još i danas nije riješen. Praktično šumarstvo postepeno smanjuje zahtjeve u pogledu dimenzije stabala te omogućuje korisnu primjenu drveta proizvedenog u sve nižim ophodnjama (tanjom dimenzijom — u prebornim šumama). Ekonomska komponenta tipoloških istraživanja nalazi rješenje u ovom problemu u sječnoj zrelosti proizvodnje najveće i najvrednije drvne mase kao i u skraćenoj proizvodnji zadane dimenzije određene ciljem gospodarenja. Pored tog obračunom ekonomskog etata na osnovu ekonomske udaljenosti pojedinih sortimenata te utvrđenim ciljem i smjernicama gospodarenja ostvarena sredstva koja su očišćena od učešća negativnih vrijednosti prisutnih sortimenaia ulažu se u ekonomske prioritete bilo tehničke ili biološke naravi. Na taj način obračunska jedinica ostvaruje dovoljno sredstava za reprodukciju šuma. Obradom svih komponenata tipoloških istraživania mogu se dati egzaktne smjernice gospodarenja i garantirati uspjeh gospodarenja. Gospodarenje na osnovu tipoloških pokazatelja tj. ako je temelj gospodarenja jasno definirana biljna zajednica garantira da će se sa najmanje utrošenih financijskih sredstava doći do praktičkih i naučno dokumentiranih rezultata. Privredna organizacija na temelju takovih pokazatelja može za dulji period planirati, ne stihijski kao do sada već na temelju ekološko-gospodarsko-financijskih nokazatelja koji u sebi sadrže obim radova, razrađenu tehnologiju te visinu bioloških i tehničkih investiranja. |