DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1967 str. 59 <-- 59 --> PDF |
bioloških i šum. gospodarskih istraživanja definiramo i klasificiramo ekolo.ško-gospodarske tipove. Kao ishodište u našim radovima uzeta je šumska zajednica na koju se nadovezuju ostale komponente tipoloških istraživanja. Ovakav metod nije slučajan već proizlazi iz raščlanjivanja i raznolikosti vegetacije na našim prostranstvima i relativno najlakše uočavanje stanišnih razlika putem prizemne flore. Dosadašnji rezultati tipoloških istraživanja, to su i dokazali u jasnim proizvodnim razlikama i mogućnostima pojedinih definiranih tipova. Na temelju definiranih ekološko-gospodarskih tipova daju se ciljevi gospodarenja i smjernice za postizavanje navedenih ciljeva. Cilj gospodarenja proizlazi iz slijedećih komponenata: 1. Geoloških istraživanja 2. fitocenoloških istraživanja 3. pedoloških istraživanja 4. klimatoloških istraživanja 5. istraživanja uzgojnih oblika i kvalilitete sastojina 6. istraživanja sadašnjih i optimalnih proizvodnih mogućnosti 7. istraživanje ekonomskih pokazatelja a sadrži: — uzgojni oblik i površinski raspored stabala (jednodobne ili preborne sastojine stablimičnog, grupimičnog ili skupinastog površinskog rasporeda), — promjer sječive zrelosti za pojedine vrste drveća ili ophodnju, — najpovoljniji omjer smjese i vrste drveća, — normalno stanje i optimalnu proizvodnju. — odnos vrijednosti sadašnjeg stanja u odnosu nn normalno ili u odnosu na novo podignute sastojine. Smjernice gospodarenja sadrže između ostalog: — prioritet ulaganja novčanih sredstava u odnosu na ostale ekološko-gospodarske tipove, — način obnove i rekonstrukcije sastojina za postizavanje optimalne proizvodnje s brojem i vrstama biljaka, — najmanju ekonomičnu površinu za ulaganje s obzirom na financijska sredstva. Prilikom rješavanja većine zadatka i problema u sklopu izrade regionalnog uređivačkog projekta za područje općine Čabar i Delnice veliku posrednu ili neposrednu važnost imaju postojeći prirodni uvjeti, koji su jako raznoliki. Najbolji direktni pokazatelji tih mnogobrojnih relativno stabiliziranih čimbenika u klima zonalne zajednice. One u stvari predstavljaju rezultantu u ko;oj je sadržan skup faktora ekološke i biološke prirode. U Gorskom kotaru opisana su i jasno definirana slijedeća područja odnosno klimazonalne fitoceneze. — područje brdskih šuma (šume hrasta kitnjaka i običnog graba Querco-Carpinetum croaticum Horv. — područje gorskih šuma Bi — niže gorsko područje — primorska šuma bukve (Fagetum croaticum seslerietosum Horv.) — gorska šuma bukve (Fagetum croaticum montanum Horv.) B; — više gorsko područje — šuma bukve i jele (Fagetum croaticum subalpinum Horv.) — više pretplaninsko područje — klekovina bora (Pinetum mughi croaticum Horv.) Od svakih navedenih klimatozonalnih vegetacijskih područja zastupljen je veći broj lokalno uvjetovanih fitocenoza čiji je opstanak uslovljcn jednim ili skupom ekoloških faktora, koji su specifični i različiti od onih u područnoj klimazonalnoj zajednici. Kltmazonalne ili lokalno uvjetovane šum. zajednice, kao jasno omeđene i definirane vegetacijske jedinice su u stvari neposredni objekti gospodarenja. Zato je prilikom razmatranja aktuelnih problema iz oblasti uzgajanja šuma odnosno šumske proizvodnje neophodno potrebno voditi računa o vegetacijskim tipovima i njihovim međusobnim razlikama. O dobro ocijenjenim biološkim i proizvodnim mogućnostima pojedinih tipova šuma zavisi smišljeno planiranje i stabilizacija šum. privređivanja. Svi navedeni vegetacijski tipovi na osnovu kompleksnih analiza konkretnih proizvodnih mogućnosti i optimalno mogućih imaju jasan cilj i smjernice gospodarenja. Mozajičma struktura sastojina koja se više ili manje razlikuje od utvrđene normalne strukture uslovljava gospodarenje na malim površinama. Da bi se promijenio nepovoljni odnos listača i četinjača drvni fond na području općine Čabar trebao bi se povećati za četinjače cea 2,000.000 m3, a fond bukovine sniziti za cea 400.000 m3. Na području općine Delnice drvni fond jele trebao bi biti veći za 3,800.000 m\ fond bukve smanjiti za 1,500.000 m8. Da bi se to ostvarilo potrebno bi bilo posaditi cea 35,000.000 sadnica na ne reduciranoj površini cea 6,500 ha. Na taj način bi prirast na po |