DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1967 str. 58 <-- 58 --> PDF |
Zbog toga nastaju specifični oblici ispoljaj «m.ia_ekLinomskih zakonitosti mnogo zamršeniji i kompliciraniji nego što se pojavljuju u tzv. sekundarnim privrednim granama. Sve brži privredni razvoj koji zahvaća svijet nužno stvara nove situacije u snabdijevanju drvetom, koje šumarstvo sve teže rješava zbog poznatog sporog reagiranja, čemu je razlog dugotrajan proizvodni proces. U šumarstvu dominiraju dvije međusobno odvojene privredne grane, uzgajanje šuma i eksploatacija šuma. Eksploatacija šuma ekonomski jasnije definirana nije toliko zamršena kao ekonomika uzgajanja šuma. Razmjerno kratkoročan proces proizvodnje u eksploataciji šuma sa normalnim osnovnim i obrtnim sredstvima odvija se po poznatom zakonu povećanja prosječne stope uloženih sredstava. Naprotiv uzgajanje šuma zbog dugoročnog procesa proizvodnje stvarala je i stvara zamršeniju problematiku. Niti danas ti problemi nisu u potpunosti riješeni. Ulaganje u obnovu i rekonstrukciju šuma još uvijek nemaju jasne i definirane ekonomske prioritete. Danas šumarstvo ulazi u novu fazu svog razvitka primjenom naučno tehnoloških rješenja i izmjenom shvaćanja i potreba o racionalnom korištenju i proizvodnji drveta. No i pored niza naučno tehnoloških rješenja, modernizaciji šumarstva daje olpor današnja organizacija šumarstva, koja kao organizacija nije se u svojoj osnovi mijenjala kroz zadnjih 50 godina. Tako neprilagođena organizacija savremenim potrebama izaziva velike gubitke u šumarstvu i privredi u cjelini. Zato je potrebno što priie odbaciti rutinski i pcakticistički stil rada, osloboditi se inercije i stvoriti takove uslove koji će maksimalno osloboditi inicijativu postojećeg stručnog kadra u specijaliziranoj podjeli rada u dkvim funkcionalne i integralne proizvodnje. U okviru ustanove FAO organizacije uiedinienih nacija izrađena je studija u kojoj je obrađena evolucija i perspektive snabdijevanja Evrope drvetom. U studiji ie preporučeno vladama evropskih zemalja uvođenje dinamične šumsko privredne politike, umjesto uobičajne tzv. tradicionalne, kako bi se olakšalo rješavanje problema opskrbe drvetom. Za Jugoslaviju su ti problemi obrađeni u kolektivnom radu poznati pod nazivom: »Ohridski materijal«. Značaj i sadašnje stanje šuma Htio bih istaći značaj koji imaju šume za ovo područje, koje se nalazi pod u pravom Šumskog gospodarstva Delnice. Općina Čabar i Delnice su najbogatije sa šumama u Hrvatskoj i zbog toga im šume i uz nju vezana industrija daju glavno privredno obilježje. Ovo ogromno bogatstvo prostire se na području općine Čabar na cea 20.000 ha, a na području općine Delnice na cea 48.000 ha. Ukupni drvni fond na oba područja iznosi cea 19,000.000 m3. Ova drvna zaliha prirašćuje na području općine Čabar godišnje 106.000 m´! (po ha 5,8 m3), a na području općine Delnice 242.000 m3 (po ha 5,8 m:i). Zbog ilustracije koliko otpada šuma po domaćinstvu odnosno po glavi stanovnika u odnosu na republički prosjek izgleda ovako: Na području općine Čabar po domaćinstvu otpada 11,6 ha a po stanovniku 2.9 ha. Na općinu Delnice na jedno domaćinstvo otpada 7,2 ha, a po glavi stanovnika 2,2 ha. Republički presjek je po iednom stanovniku 0,17 ha. Podaci su uzeti iz Statističkog godišnjaka za 1966. godinu. Prije nego što pređemo na opće koncepcije gospodarenja u okviru novih saznanja prihvaćena u ovom Šumskom gospodarstvu htio bih objasniti osnovu koncepcije. Osnova gospodarenja je tip šume ili šumarska tipologija. Ugledajući se na niz zemalja gdje gospodarenje po tipovima šuma već imaju dugu i plodnu tradiciju pristupilo se god. 1959. i kod nas. Nakon dovršenih vegetacijskih istraživanja i kartiranja u Gorskom kotaru i Hrvatskom primorju Institut je predložio i detaljno obrazložio potrebu i važnost suvremenog istraživanja tipova šuma i šum. staništa. Danas u svijetu postoje razna shvaćanja u pogledu definicije i sadržaja tipova šuma. Neki uzimaju kao temelj pojedine ekološko-biološke komponente (tlo, makro i mikro klimja, šumska zajednica), dok se s druge strane tipovi šuma definiraju po dominaciji i proizvodnom potencijalu pojedine vrste drveća ili sastojina, ili se pak uzimaju različite kombinacije ekološko bioloških i proizvodnih pokazatelja. Bez obzira na metode i sadržaj definiranja tipova šuma svi teže izvjesnom tipiziranju sastojina kod čega je »tip« šire ili uže ekzaktnije i praktičnije shvaćen. Tipologija šuma je prirodoznanstvena disciplina, kojoj je konačni cilj definirati i razvrstati šume odnosno šum. stanište u jasno ograđene cjeline prema postojećim ili potencijalnim produktivnim sposobnostima, radi lakšeg i racionalnijeg gospodarenja. Osnovni je cilj gospodarenja po tipovima šuma, da polazeći od određene fitocenoze, putem poredbenih ekološko— |