DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 7-8/1967 str. 48     <-- 48 -->        PDF

Evo npr. jedne sheme kategorizacije sastojina samo prema sadanjoj strukturi
i izgledu:


1.
Prašumski tip.
2.
Nepravilne preborne šume (jače odstupanje učešća debljinskih razreda
u odnosu na normalno stanje), sa zalihom koja je po masi i strukturi
znatno iznad ili ispod normale — ovdje većinom spadaju manje ili više
nadrte prašume:
a) jelove (sa učešćem bukve do 25%),
b) mješevite.
3.
Preborne sastojine (sa zalihom koja je blizu normalnoj):
a) jelove (sa učešćem bukve do 25%),
b) mješovite.
4.
Jednodobne visoke i raznodobne jednoslojne sastojine sa obrastom 0,7-1:
a) mješovite (četinjača i listače),
b) čiste četinjače,
c) čiste listače.
5.
Progaljene jednodobne i raznodobne jednoslojne sastojine:
a) mješovite (četinjače i listače),
b) čiste četinjače,
c) čiste listače.
6.
Degradirane visoke sastojine.
7.
Sreanje šume (samo ako stabla iz sjemena imaju potrebnu uzgojnu
vrijednost).
8.
Panjače.
9.
Zaštitne šume.
10. Šikare.
11. Šibljaci.
12. Neobrasla produktivna šuma — tla.
13. Goleti i krš.
14. Neplodne površine.
15. Poljoprivredna zemljišta.
16. Plantaže.
17. Intezivne kulture.
Jedino ovakvim ili sličnim razvrstavanjem sastojina po tipovima privredna
organizacija prilikom razrade planova može pravilno sagledavati stanjp
šumskih sastojina. To je ujedno podloga za usmjeravanje određene politike i
smjernica gospodarenja u šumama.


Dalje, podjelom na tipove eliminirat će se šablonizam, koji je bio prilično
proširen prilikom izrade posebnih elaborata za gospodarsku jedinicu. U tim
elaboratima svi kriteriji najčešće su bili podčinjeni pojmovima i načinu gospodarenja
normalnim sastojinama (kakvih većinom nismo imali) na pojedinim
šumskim regijama odnosno oblastima (preborna i jednodobna), bez obzira što
pojedine konkretne sastojine u zatečenom stanju zahtijevaju potpuno drugi
tretman.


Samo ovakvim, ili sličnim razvrstavanjem sastojina možem ostvoriti podlogu
za dinamičnije i konkretnije gospodarenje. Tada će pojedini tipovi sastojina
biti potpuno privredno određeni i neće se događati da nekvalitetne sastojine
trpamo u isti koš sa kvalitetnim, ili da se jedna kategorija utopi (nestane)
u drugoj. To je ujedno jedini potpuno određen i opipljiv podatak o rasprostra