DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/1967 str. 41     <-- 41 -->        PDF

nog vremena, odnosi dobivenih iznosa (postoci i koeficijenti) ostaju i u ovom
slučaju isti kao i za operativno vrijeme .


Stoga su postoci razlike kod normi vremena (kolona 25) isti kao i kod operativnog
vremena (kolona 23). Isti je slučaj i kod koeficijenata utroška vremena
(kolona 29 i 31).


Sve što je ovdje rečeno za odnose utroška vremena za po jedno izvođenje,
važi i za odnose ukupnih utrošaka vremena po bjeljenici u sezoni, što se za postotke
vidi u kolonama 24 i 26, a za koeficijente u kolonama 30 i 32.


Proizvodnost rada »Pr« možemo odrediti kao odnos između količine proizvedene
smole »Q« i utroška vremena (norme vremena »T«) po formuli:


Q


Pr = —


T


Kod uspoređivanja proizvodnosti rada između crnog i bijelog bora, potrebno
je pored utroška vremena znati i prinose smole jednog i drugog bora.


Kako se u tabeli 2 (kolona 26) vidi, za francusku je metodu ukupni godišnji
utrošak vremena po bjeljenici kod bijelog bora 3,5% manji nego kod
crnog bora. Proizvodnost rada bila bi u obadva slučaja ista, ako bi i godišnji
prinos smole kod bijelog bora bio za isti postotak manji.


Prema Ugrenoviću (22), kod francuske metode smolarenja prosječni sezonski
prinos smole bijelog bora je za 25,0% manji nego kod crnog bora. Uzevši
u obzir ovaj manji prinos smole, kao i naprijed navedeni manji utrošak vremena
kod bijelog bora (3,5%), proizvodnost rada kod bijelog bora iznosi 0,777
proizvodnosti rada kod crnog bora.


0,75 . Qrb


Pri* = = 0,777 Prcb


0,965 . Tcb


Pri* = proizvodnost rada kod bijelog bora


Qcb = prinos smole crnog bora


Tcb = utrošak vremena kod crnog bora


Prcb = proizvodnost rada kod crnog bora


Ovo smanjenje odgovara postojećoj organizaciji i uvjetima rada, dok bi se
kod promjene organizacije i uvjeta rada i odnos proizvodnosti mogao promijeniti.


Na primjer promjena međusobne udaljenosti stabala utjecala bi na razlike
utrošaka vremena, kao i na odnose produktivnosti. Povećanje međusobne
udaljenosti stabala dovelo bi do većeg utroška vremena za radni zahvat prelaza
od stabla do stabla — podjednako kod bijelog i crnog bora i zbog toga bi
se relativna razlika utrošaka vremena smanjila kako je to rečeno kod objašnjavanja
rezultata prikazanih u tabeli 2.