DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7-8/1967 str. 41 <-- 41 --> PDF |
nog vremena, odnosi dobivenih iznosa (postoci i koeficijenti) ostaju i u ovom slučaju isti kao i za operativno vrijeme . Stoga su postoci razlike kod normi vremena (kolona 25) isti kao i kod operativnog vremena (kolona 23). Isti je slučaj i kod koeficijenata utroška vremena (kolona 29 i 31). Sve što je ovdje rečeno za odnose utroška vremena za po jedno izvođenje, važi i za odnose ukupnih utrošaka vremena po bjeljenici u sezoni, što se za postotke vidi u kolonama 24 i 26, a za koeficijente u kolonama 30 i 32. Proizvodnost rada »Pr« možemo odrediti kao odnos između količine proizvedene smole »Q« i utroška vremena (norme vremena »T«) po formuli: Q Pr = — T Kod uspoređivanja proizvodnosti rada između crnog i bijelog bora, potrebno je pored utroška vremena znati i prinose smole jednog i drugog bora. Kako se u tabeli 2 (kolona 26) vidi, za francusku je metodu ukupni godišnji utrošak vremena po bjeljenici kod bijelog bora 3,5% manji nego kod crnog bora. Proizvodnost rada bila bi u obadva slučaja ista, ako bi i godišnji prinos smole kod bijelog bora bio za isti postotak manji. Prema Ugrenoviću (22), kod francuske metode smolarenja prosječni sezonski prinos smole bijelog bora je za 25,0% manji nego kod crnog bora. Uzevši u obzir ovaj manji prinos smole, kao i naprijed navedeni manji utrošak vremena kod bijelog bora (3,5%), proizvodnost rada kod bijelog bora iznosi 0,777 proizvodnosti rada kod crnog bora. 0,75 . Qrb Pri* = = 0,777 Prcb 0,965 . Tcb Pri* = proizvodnost rada kod bijelog bora Qcb = prinos smole crnog bora Tcb = utrošak vremena kod crnog bora Prcb = proizvodnost rada kod crnog bora Ovo smanjenje odgovara postojećoj organizaciji i uvjetima rada, dok bi se kod promjene organizacije i uvjeta rada i odnos proizvodnosti mogao promijeniti. Na primjer promjena međusobne udaljenosti stabala utjecala bi na razlike utrošaka vremena, kao i na odnose produktivnosti. Povećanje međusobne udaljenosti stabala dovelo bi do većeg utroška vremena za radni zahvat prelaza od stabla do stabla — podjednako kod bijelog i crnog bora i zbog toga bi se relativna razlika utrošaka vremena smanjila kako je to rečeno kod objašnjavanja rezultata prikazanih u tabeli 2. |