DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/1967 str. 38     <-- 38 -->        PDF

slije orumenjavanja, a ne zadire se u bijel. Prema mjerenjima koje smo proveli,
taj sloj kore iznosi oko 9 mm. Kako se u tabeli 1 vidi, razlika utrošaka
vremena nije signifikantna, iako je za zarezivanje bijelog bora potrebno za
4,4% manje vremena. Podaci u ovoj tabeli pod rednim brojem 11 te 13—15 odnose
se na zarezivanje po francuskoj metodi smolarenja. Dubina zarezivanja u
bijel kod ove metode iznosi cea 0,5 cm. Razlike utrošaka vremena su signifikantne.


Prema Ugrenoviću (21) tvrdoća crnog bora iznosi 345 kg/cm2 a bijeloga
bora 299 kg/cm2. Crni bor je prema tome tvrđi za 13,3%. Utrošak vremena za
zarezivanje po francuskoj metodi između crnog i bijelog bora, prema podacima
gornje tabele kreće se od 7,4% do 17,6%. Iz ovih rezultata se vidi, da je utrošak
vremena proporcionalan tvrdoći drveta.


d) Sakupljanje smole.


Već je naprijed reeeno da smola bijeloga bora veoma brzo kristalizira, kao
i da smola crnog bora sadrži veći postotak terpentinskog ulja nego smola bijelog
bora.


Ove osobine smole utjecale su na to, da je utrošak vremena za sakupljanje
smole bijeloga bora veći nego kod crnoga bora. Iz rezultata koji su prikazani
u tabeli 1 vidi se da su razlike utrošaka vremena u svih pet slučajeva
signifikantne. Postoci smanjenja utroška osnovnog vremena za sakupljanje
smole crnog bora u odnosu prema potrebnom vremenu za smolu bijelog bora
kreću se od 3,3% do 45,6%.


IIL- FfiflNCUSkf) -metodo,
«ojj&icije-teit, ffMirft/ČKH metodo,
3moldj-en´ic^
smola-re-njo,
°-^4 T/s
looo
90


ao


70
60 T


so
to


JO
20
-iO


0,300


29 29 JO W 3* Si 32 32


SI. 3. Koeficijenti utrošaka vremena, dobiveni diobom utroška vremena u sezoni za
bijeli bor s utroškom vremena za crni bor. (Brojevi na stupcima označuju kolone
tabele 2, u kojoj se nalaze određeni koeficijenti).


3Ü4