DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1967 str. 35 <-- 35 --> PDF |
Prema Ugrenoviću i Šolaji (22), sezonski prinos smole bijeloga bora kod smolarenja francuskom metodom manji je za 24,8% od prinosa crnoga bora. Ovdje sam se ujedno s istog aspekta osvrnuo i na problem smolarenja bijeloga bora američkom 1/2 bark chipping metodom. III PODRUČJE ISTRAŽIVANJA I METODA RADA Istraživanja su vršena na području smolarskih manipulacija: 1) Maoča, na radilištu Magulica, odjel 139; 2) Bugojno, radilište a) »Prusačka rijeka«, odjel 52 i b) »Vesela«, odjel 181; 3) Šumarija Đurđevac, šumski predjel »Đurđevački peski«, odjel 4b. Konfiguracija terena: Pod 3. teren je ravan, dok se u sastojinama pod 1. i 2. nagib terena kreće od 6´° do 29°. U sastojini pod 2b smolarilo se po 1/2 bark chipping metodi, dok se u ostalim sastojinamaa smolarilo francuskom metodom. Kod ispitivanja su obuhvaćene četvrta i peta godina smolarenja. Mjerenje utroška vremena vršeno je za radne operacije orumenjavanja stabala, premiještanja pribora, zarezivanja bjeljenica i sakupljanja smole. Utrošak vremena mjeren je kronometrom, povratnom metodom, tako da su mjereni svi radni zahvati i prekidi u toku osamsatnog radnog dana. Na taj način su dobiveni podaci za izračunavanje aritmetičke sredine (M) i standardne devijacije (s) za pojedine radne zahvate. Gornja granica koeficijenta rizika, aritmetičke sredine uzeta je 0,05. Iz ovako mjerenih podataka utroška vremena određena je i struktura radnog dana. Kod ovoga istraživanja glavna pažnja posvećena je odnosu utroška vremena pojedinih radnih zahvata na crnom i bijelom boru. Stabla su u sastojinama stablimično izmiješana, tako da se rad kod smolarenja obavljao na crnom i bijelom boru tako reći naizmjenično. Svi faktori koji utječu na variranje utroška vremena, tj. radnog učinka radnika, odnosno na odstupanje od tzv »normalnog« učinka podjednako se odnose i na crni i na bijeli bor. Stoga, kako navodi i Steinlin (18), u ovome slučaju nije bilo važno procjenjivati učinak radnika. Signifikantnost razlika aritmetičkih sredina utrošaka vremena za odgovarajuće radne zahvate na crnom i bijelom boru računata je po slijedećoj formuli: Mi—Mi -, / N77NŠT~ s f Ni + N2 S = I/ . (XI — Ml)2 + (X2 — Mž)2 f Ni + Ni — 2 Vidi Linder (10). U ovim izrazima Mi i M2 su aritmetičke sredine za koje se računa signifikantnost; Ni i Ni označavaju broj mjerenja za Mi i M2; »s« je prosječna standardna devijacija. 301 |