DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1967 str. 33 <-- 33 --> PDF |
SMOLARENJE BIJELOG BORA (PINUS SILVESTRIS L.) FRANCUSKOM I AMERIČKOM — 1/2 BARK CHIPPING METODOM (UTROŠAK VREMENA I PROIZVODNOST RADA) Dr STEVAN BOJANIN, Zagreb I UVOD Kod smolarenja borovih stabala, primjenjuju se razne metode smolarenja. Primjena određene metode smolarenja ovisi o vrsti bora, odnosno osobinama smole, klimatskim prilikama, a i o tradiciji i radnim navikama radnika. Uvođenjem novih metoda smolarenja nastoji se s manje rada i uz manje oštećenje stabala proizvesti veća količina što kvalitetnije smole. Poseban problem kod smolarenja javlja se kada se u sastojim nalaze u smjesi razne vrste borova, koje bi s obzirom na različite osobine smole, trebalo smoiariti raznim metodama smolarenja. Ukoliko je u mješovitoj borovoj sastojim neka vrsta bora zastupljena u manjem omjeru, a obzirom na osobine smole zahtijeva posebnu metodu smolarenja, postavlja se pitanje da li je za ovu malo zastupljenu vrstu bora ekonomično primijeniti posebnu metodu smolarenja. Naime, u tome slučaju, radnik je prilikom zarezivanja bjeljenica prinuđen istodobno nositi dvije razne vrste alata, što ga opterećuje. Pored toga, ako se naizmjenično vrše dvije različite radnje, nivo urađenosti radnika je niži. Ako radnik prvo zareže bjeljenice jedne, pa zatim druge vrste bora, mora dvaput prolaziti kroz sastojinu. Razlika između pojedinih metoda smolarenja očituje se najviše kod zarezivanja bjeljenica, a osim toga ova se radna operacija u toku sezone smolarenja ponavlja i do pedeset puta, Bojanin (5). Osnovni radni zahvati drugih radnih operacija, na primjer orumenjavanja stabala i sakupljanja smole izvode se često kod raznih metoda smolarenja na isti način. Pobliže ću se ovim problemom pozabaviti u ovome članku na primjeru smolarenja crnog i bijelog bora francuskom i 1/2 bark chipping metodom, obzirom da je kod nas bijeli bor u velikom broju sastojina u manjim količinama primiješan crnom boru. II PROBLEMATIKA I CILJ ISTRAŽIVANJA Kako sam ranije objavio, Bojanin (5), u SR BiH nalazi se na području pojedinih šumskih gospodarstava, gdje se vršilo smolarenje borovih sastojina, slijedeći postotak stabala bijelog bora u odnosu na ukupan broj stabala crnog i bijelog bora: |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1967 str. 34 <-- 34 --> PDF |
Š. g. Višegrad, postotak stabala bijelog bora 5% S. g. Zavidovići, postotak stabala bijelog bora 10% S. g. Bugojno, postotak stabala bijelog bora 16% Prosječan postotak stabala bijelog bora za navedena šumska gospodarstva u odnosu na ukupan broj stabala iznosjo je 10%. Stabla bijelog bora su u najvećem broju sastojina s malim učešćem stablimično primješana crnom boru. Kod smolarenja se primjenjuju slijedeće metode, Bojanin (5): Francuska metoda 95% Američka metoda (1/2 bark chipping) 3% Novo-austrijska metoda 2% Kako se iz gornjeg prikaza vidi, uglavnom se primjenjuje francuska metoda smolarenja. I francuska i američka metoda smolarenja primjenjuju se na svim stablima u istoj sastojini, tj. i na bijelom i na crnom boru. Kod ovih metoda zarezivanje napreduje od dolje prema gore, tako da smola teče do prijemnika po površini cijele bjeljenice, a s napredovanjem zarezivanja u sezoni prevaljuje sve duži put. Poznato je da se sastav smole bijeloga bora razlikuje od sastava smole crnog bora. Pejoski (14) navodi da smola bijelog bora veoma brzo kristalizira — najbrže prema smoli drugih borova. Prema Ugrenoviću i Šolaji (22) crni bor daje znatno veći procenat terpentinskog ulja nego bijeli bor. Prema Mazek-Fialli (11) curenje smole kod bijelog bora traje ponajviše 16—18 sati, a kod crnog bora 24—36 sati. Kako je gore rečeno, smola bijelog bora veoma brzo kristalizira i zbog toga metode smolarenja kod kojih smola teče po površini cijele bjeljenice, ne odgovaraju za smolarenje bijelog bora. Kod bijeloga bora znatan dio smole se prilikom putovanja od mjesta zarezivanja do posude zadržava na površini bjeljenice, budući da terpentinsko ulje hlapi i smola zaostaje kao stružac (barras, scrape). Prema Terziću (19), Tolkačevu i Sinelobovu (20) na ovaj način kod bijelog bora ostaje cea 2,5 puta više smole na površini bjeljenice nego kod crnog bora. Zbog toga je kod smolarenja bijelog bora svrsishodno primijenili metode smolarenja kod kojih smola do prijemnika curi preko ograničene površine bjeljenice. Stoga je za smolarenje bijelog bora razvijena njemačka metoda smolarenja a isto tako i varijanta novo-austrijske metode za bijeli bor, Mazek- Fialla (11). Kod ovih metoda, smola do prijemnika teče po vertikalnom centralnom žlijebu. Iz navedenih činjenica zaključuje se da je za smolarenje bijelog bora potrebno primijeniti drugu metodu smolarenja nego za crni bor. Postavlja se pitanje kako postupiti kod smolarenja u mješovitim sastojinama, ü kojima je bijeli bor u manjim količinama primiješan crnom boru, što je slučaj u Bosni, a kako navodi Pejoski (14) i u Makedoniji. Ako bi se u ovome slučaju za bijeli bor primijenila posebna metoda smolarenja, javili bi se problemi koje smo naprijed opisali. Zato se u mješovitim sastojinama za bijeli boi primjenjuje ista metoda smolarenja kao i za crni bor. U ovoj radnji je obrađen problpm smolarenja bijelog bora francuskom metodom, sa stanovišta utroška vremena i prinosa smole i to za slučaj kada je bijeli bor primiješan u manjim količinama crnom boru. |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1967 str. 35 <-- 35 --> PDF |
Prema Ugrenoviću i Šolaji (22), sezonski prinos smole bijeloga bora kod smolarenja francuskom metodom manji je za 24,8% od prinosa crnoga bora. Ovdje sam se ujedno s istog aspekta osvrnuo i na problem smolarenja bijeloga bora američkom 1/2 bark chipping metodom. III PODRUČJE ISTRAŽIVANJA I METODA RADA Istraživanja su vršena na području smolarskih manipulacija: 1) Maoča, na radilištu Magulica, odjel 139; 2) Bugojno, radilište a) »Prusačka rijeka«, odjel 52 i b) »Vesela«, odjel 181; 3) Šumarija Đurđevac, šumski predjel »Đurđevački peski«, odjel 4b. Konfiguracija terena: Pod 3. teren je ravan, dok se u sastojinama pod 1. i 2. nagib terena kreće od 6´° do 29°. U sastojini pod 2b smolarilo se po 1/2 bark chipping metodi, dok se u ostalim sastojinamaa smolarilo francuskom metodom. Kod ispitivanja su obuhvaćene četvrta i peta godina smolarenja. Mjerenje utroška vremena vršeno je za radne operacije orumenjavanja stabala, premiještanja pribora, zarezivanja bjeljenica i sakupljanja smole. Utrošak vremena mjeren je kronometrom, povratnom metodom, tako da su mjereni svi radni zahvati i prekidi u toku osamsatnog radnog dana. Na taj način su dobiveni podaci za izračunavanje aritmetičke sredine (M) i standardne devijacije (s) za pojedine radne zahvate. Gornja granica koeficijenta rizika, aritmetičke sredine uzeta je 0,05. Iz ovako mjerenih podataka utroška vremena određena je i struktura radnog dana. Kod ovoga istraživanja glavna pažnja posvećena je odnosu utroška vremena pojedinih radnih zahvata na crnom i bijelom boru. Stabla su u sastojinama stablimično izmiješana, tako da se rad kod smolarenja obavljao na crnom i bijelom boru tako reći naizmjenično. Svi faktori koji utječu na variranje utroška vremena, tj. radnog učinka radnika, odnosno na odstupanje od tzv »normalnog« učinka podjednako se odnose i na crni i na bijeli bor. Stoga, kako navodi i Steinlin (18), u ovome slučaju nije bilo važno procjenjivati učinak radnika. Signifikantnost razlika aritmetičkih sredina utrošaka vremena za odgovarajuće radne zahvate na crnom i bijelom boru računata je po slijedećoj formuli: Mi—Mi -, / N77NŠT~ s f Ni + N2 S = I/ . (XI — Ml)2 + (X2 — Mž)2 f Ni + Ni — 2 Vidi Linder (10). U ovim izrazima Mi i M2 su aritmetičke sredine za koje se računa signifikantnost; Ni i Ni označavaju broj mjerenja za Mi i M2; »s« je prosječna standardna devijacija. 301 |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1967 str. 36 <-- 36 --> PDF |
Signifikantnost aritmetičkih sredina određena je pomoću veličine faktora »t« i veličine n = (Ni + Na — 2), iz tabele III t — raspodjele, Linder (10, str. 465). IV REZULTATI I DISKUSIJA O DOBIVENIM REZULTATIMA Srednji vrijednosti (aritmetičke sredine) utroška osnovnog tehnološkog vremena u pojedinim sastojinama za radne zahvate na stablima crnog i bijelog bora izložene su posebno po radnim operacijama u tabeli 1. a) Orumenjavanje stabala. U priloženoj tabeli prikazani su utrošci vremena za orumenjavanje stabala u pet sastojina. U svim navedenim slučajevima, utrošci vremena radnih zahvata za orumenjavanje stabala bijelog bora su manji nego za stabla crnog bora. Postotak razlike utrošaka vremena u odnosu na utrošak kod crnog bora, kreće se od 2,8´% do 33,2%. Međutim, od pet prikazanih vrijednosti razlike utrošaka vremena signifikantne su u dva slučaja. Kod orumenjavanja se ski da mrtvi ispucali dio kore, tako da na orumenjenom dijelu (rumenici) ostaje živa, glatka kora. Otpor na koji oštrica struga nailazi kod orumenjavanja kako vidimo, ne ovisi uvijek o vrsti bora, pa se može zaključiti da tvrdoća mrtvog sloja kore kod crnog i bijelog bora nije uvijek različita. b) Premiještanje pribora. Elementi radnog zahvata kcd premiještanja pribora participiraju u ukupnom utrošku vremena zahvata sa slijedećim postocima: % 1. Zabijanje i vađenje dlijeta 21,8 2. Skidanje i postavljanje lončića 7,8 3. Vađenje, ispravljanje i zabijanje slivnika 44,2 4. Vađenje, ispravljanje i zabijanje čavala 24,2 5. Uzimanje alata 2,0 Ukupno 100% Utrošak vremena za radni zahvat pod 1. ovisi o osobini (tvrdoći) drveća; pod 3. i 4. ovisi cea 50% o tvrdoći drveta — budući da je ispravljanje neovisno o tvrdoći drveta; radni zahvati pod 2 i 5 ne ovise o vrsti drva. Prema tome može se reći da kod ove radne operacije cea 56% utroška osnovnog vremena ovisi o osobinama drva tj. vrsti bora. U tabeli 1 vidi se da je utrošak osnovnog vremena u svih pet ispitanih slučajeva veći kod crnog nego kod bijelog bora. Postoci razlika utrošaka vremena kreću se od 5,7% do 14,9%; razlika utrošaka vremena od pet ispitanih slučajeva signifikantna je u četiri slučaja. c) Zarezivanje bjeljenica U tabeli 1 prikazani su također rezultati osnovnih utrošaka vremena za zarezivanje bjeljenica. Pod rednim brojem 12 je utrošak vremena za zarezivanje crnog i bijelog bora po američkoj 1/2 bark chipping metodi smolarenja. Kod ove metode prilikom zarezivanja skida se samo sloj kore koji je ostao po |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1967 str. 37 <-- 37 --> PDF |
303 |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1967 str. 38 <-- 38 --> PDF |
slije orumenjavanja, a ne zadire se u bijel. Prema mjerenjima koje smo proveli, taj sloj kore iznosi oko 9 mm. Kako se u tabeli 1 vidi, razlika utrošaka vremena nije signifikantna, iako je za zarezivanje bijelog bora potrebno za 4,4% manje vremena. Podaci u ovoj tabeli pod rednim brojem 11 te 13—15 odnose se na zarezivanje po francuskoj metodi smolarenja. Dubina zarezivanja u bijel kod ove metode iznosi cea 0,5 cm. Razlike utrošaka vremena su signifikantne. Prema Ugrenoviću (21) tvrdoća crnog bora iznosi 345 kg/cm2 a bijeloga bora 299 kg/cm2. Crni bor je prema tome tvrđi za 13,3%. Utrošak vremena za zarezivanje po francuskoj metodi između crnog i bijelog bora, prema podacima gornje tabele kreće se od 7,4% do 17,6%. Iz ovih rezultata se vidi, da je utrošak vremena proporcionalan tvrdoći drveta. d) Sakupljanje smole. Već je naprijed reeeno da smola bijeloga bora veoma brzo kristalizira, kao i da smola crnog bora sadrži veći postotak terpentinskog ulja nego smola bijelog bora. Ove osobine smole utjecale su na to, da je utrošak vremena za sakupljanje smole bijeloga bora veći nego kod crnoga bora. Iz rezultata koji su prikazani u tabeli 1 vidi se da su razlike utrošaka vremena u svih pet slučajeva signifikantne. Postoci smanjenja utroška osnovnog vremena za sakupljanje smole crnog bora u odnosu prema potrebnom vremenu za smolu bijelog bora kreću se od 3,3% do 45,6%. IIL- FfiflNCUSkf) -metodo, «ojj&icije-teit, ffMirft/ČKH metodo, 3moldj-en´ic^ smola-re-njo, °-^4 T/s looo 90 ao 70 60 T so to JO 20 -iO 0,300 29 29 JO W 3* Si 32 32 SI. 3. Koeficijenti utrošaka vremena, dobiveni diobom utroška vremena u sezoni za bijeli bor s utroškom vremena za crni bor. (Brojevi na stupcima označuju kolone tabele 2, u kojoj se nalaze određeni koeficijenti). 3Ü4 |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1967 str. 39 <-- 39 --> PDF |
Iz prikazanih rezultata istraživanja vidi se da je samo kod radnog zahvat? sakupljanja smole, utrošak osnovnog vremena kod bijelog bora veći nego kod crnog bora, dok je kod ostalih zahvata obrnut slučaj. U tabeli 2 prikazane su srednje vrijednosti utrošaka vremena za radne zahvate pojedinih radnih operacija. Za izračunavanje srednjih vrijednosti služili su svi podaci mjerenja utroška vremena za određeni zahvat u raznim sastojinama. Tako ovi podaci predstavljaju prosjek za sve sastojine u kojima su mjerenja vršena. Utrošci vremena se odnose na smolarenje po francuskoj i američkoj 1/2 bark chipping metodi. Na slikama 1, 2 i 3 grafički su prikazani zbrojevi utrošaka pojedinih vremena po bjeljenici u sezoni, posebno za navedene metode smolarenja. Međutim, kako se vidi u tabeli 2, razlike između utrošaka vremena kod ovih metoda postoje samo kod zarezivanja bjeljenica. Prikazano je osnovno tehnološko vrijeme za jednokratno izvršen rad za jednu radnu operaciju te za cijelu sezonu, prema broju ponavljanja izvođenja rada u sezoni. Ovome je vremenu dodano vrijeme za hod od stabla do stabla (sporedno vrijeme), pa je tako dobiveno operativno vrijeme po bjeljenici za jednokratan rad kao i za rad u sezoni smolarenja. Radne operacije su se u toku sezone ponavljale kod zarezivanja bjeljenica i sakupljanja smole, kako se to vidi u navedenoj tabeli, kolona 7. Dalje je određen ukupni utrošak vremena po bjeljenici (s dodatnim vremenom) također za jednu radnu operaciju te za cijelu sezonu. Ukupni utrošak vremena (norma vremena »T«) po bjeljenici za pojedine radne operacije (za jedno izvođenje) određen je po slijedećoj formuli: T = (tu + th) . 1,0 tu T = norma vremena (ukupni utrošak vremena) t0 = osnovno tehnološko vrijeme (čisti utrošak remena osnovnog zahvata) th = čisti utrošak vremena prelaza od stabla do stabla tj = koeficijent dodatnog vremena. Koeficijenti dodatnog vremena određeni su posebno za pojedine radne operacije iz strukture vremena punog radnog dana i prikazani u tabeli 2 kolona 16. U dodatno vrijeme uključeni su dodaci za razne povremene radove u toku izvođenja radne operacije, zatim vrijeme za odmor, lične potrebe i opravdane prekide. Vrijeme prelaza od stabla do stabla uzeto je za prosječnu udaljenost stabala od 5,5 m. Iz gore prikazanih rezultata utroška vremena izračunati su kod svake radne operacije postoci razlike utrošaka vremena za bijeli i crni bor u odnosu na utrošak vremena kod crnog bora. Iz istih podataka izračunati su i koeficijenti utroška vremena diobom utroška remena kod bijelog bora s utroškom vremena za crni bor. Odgovarajući postoci i koeficijenti daju isti rezultat prikazan na dva načina. Na primjer, kako se u tabeli 2 vidi, postotak razlike utroška osnovnog |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1967 str. 40 <-- 40 --> PDF |
vremena kod orumenjavanja crnog i bijelog bora iznosi 12,1% (kolona 21), a isti odnos izražen koeficijentom iznosi 0,879 (kolona 27). To znači da je utrošak vremena za orumenjavanje bijelog bora manji za 12,1´% nego kod crnog bora, odnosno da je taj utrošak 87,9% od utroška za crni bor. Analiza rezultata u tabeli 2 pokazuje slijedeće: Postoci i koeficijenti razlike osnovnog tehnološkog vremena za crni i bijeli bor — kolona 21, odnosno 27 — za osnovno tehnološko vrijeme pojedinih radnih operacija — kolona 5 i 6 — pokazuju koliko je kod orumenjavanja, premiještanja te kod zarezivanja bjeljenica po francuskoj metodi veći utrošak vremena za crni nego za bijeli bor. Kod zarezivanja bjeljenica po američkoj metodi razlike utroška vremena za crni i bijeli bor nema. Kod sakupljanja smole, utrošak vremena za bijeli bor je za 15,6% veći nego za crni bor. Postoci i koeficijenti zbroj a utrošaka osnovnog tehnološkog vremena svih radnih operacija za po jedno izvođenje pokazuju da je za obadvije metode utrošak vremena za bijeli bor manji nego za crni bor. b) U koloni 8 i 9 nalaze se također osnovna tehnološka vremena ali u iznosu za cijelu sezonu, prema broju ponavljanja pojedinih radnih operacija (n — u koloni 7). Postoci i koeficijenti utrošaka vremena zahvata kod pojedinih radnih operacija, obzirom da su utrošci vremena za crni i bijeli bor isti kao u kolonama 5 i 6 ili pomnoženi istim brojem, jednaki su onima u prethodnom slučaju, ali su ovdje odnosi zbrojeva utroška vremena u sezoni za američku metodu drugačiji nego u prethodnom slučaju. c) U kolonama 12 i 13 osnovnom tehnološkom vremenu iz kolona 5 i 6 pribrojeno je čisto vrijeme prelaza od stabla do stabla (kolona 10) u jednakom iznosu za crni i bijeli bor u istoj radnoj operaciji. Tako je dobiveno operativno vrijeme. Zbog pribrojenih jednakih apsolutnih iznosa, postoci i koeficijenti utrošaka vremena za crni i bijeli bor (kolona 23, odnosno kolona 29) pokazuju manje relativne razlike nego što je to slučaj za razlike osnovnog tehnološkog vremena. d) U koloni 14 i 15 nalazi se operativno vrijeme po radnim operacijama za cijelu sezonu. Ovo vrijeme je dobiveno po istom postupku kao u tački b Postoci razlike i koeficijenti kod pojedinih radnih operacija isti su kao i u koloni 12 i 13 za operativno vrijeme jednog izvođenja radne operacije, dok se odnosi ukupnog vremena razlikuju od odnosa zbrojeva operativnog vremena kada se u sezoni svaka radna operacija jedanput izvede. e) U koloni 17 i 18 prikazani su ukupni utrošci vremena (norma vremena »T«) pojedinih radnih operacija za jedno izvođenje (kolona 12 i 13). Ova vremena (»T«) dobivena su množenjem operativnog vremena koeficijentima dodatnog vremena iz kolone 16. Na isti način su dobiveni i ukupni utrošci vremena za cijelu sezonu iz podataka u koloni 14 i 15 i prikazani u kolonama 19 i 20. Budući da su kod iste radne operacije za dobivanje iznosa »T«, utrošci operativnog vremena za crni i bijeli bor umnoženi istim koeficijentom dodat 306 |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1967 str. 41 <-- 41 --> PDF |
nog vremena, odnosi dobivenih iznosa (postoci i koeficijenti) ostaju i u ovom slučaju isti kao i za operativno vrijeme . Stoga su postoci razlike kod normi vremena (kolona 25) isti kao i kod operativnog vremena (kolona 23). Isti je slučaj i kod koeficijenata utroška vremena (kolona 29 i 31). Sve što je ovdje rečeno za odnose utroška vremena za po jedno izvođenje, važi i za odnose ukupnih utrošaka vremena po bjeljenici u sezoni, što se za postotke vidi u kolonama 24 i 26, a za koeficijente u kolonama 30 i 32. Proizvodnost rada »Pr« možemo odrediti kao odnos između količine proizvedene smole »Q« i utroška vremena (norme vremena »T«) po formuli: Q Pr = — T Kod uspoređivanja proizvodnosti rada između crnog i bijelog bora, potrebno je pored utroška vremena znati i prinose smole jednog i drugog bora. Kako se u tabeli 2 (kolona 26) vidi, za francusku je metodu ukupni godišnji utrošak vremena po bjeljenici kod bijelog bora 3,5% manji nego kod crnog bora. Proizvodnost rada bila bi u obadva slučaja ista, ako bi i godišnji prinos smole kod bijelog bora bio za isti postotak manji. Prema Ugrenoviću (22), kod francuske metode smolarenja prosječni sezonski prinos smole bijelog bora je za 25,0% manji nego kod crnog bora. Uzevši u obzir ovaj manji prinos smole, kao i naprijed navedeni manji utrošak vremena kod bijelog bora (3,5%), proizvodnost rada kod bijelog bora iznosi 0,777 proizvodnosti rada kod crnog bora. 0,75 . Qrb Pri* = = 0,777 Prcb 0,965 . Tcb Pri* = proizvodnost rada kod bijelog bora Qcb = prinos smole crnog bora Tcb = utrošak vremena kod crnog bora Prcb = proizvodnost rada kod crnog bora Ovo smanjenje odgovara postojećoj organizaciji i uvjetima rada, dok bi se kod promjene organizacije i uvjeta rada i odnos proizvodnosti mogao promijeniti. Na primjer promjena međusobne udaljenosti stabala utjecala bi na razlike utrošaka vremena, kao i na odnose produktivnosti. Povećanje međusobne udaljenosti stabala dovelo bi do većeg utroška vremena za radni zahvat prelaza od stabla do stabla — podjednako kod bijelog i crnog bora i zbog toga bi se relativna razlika utrošaka vremena smanjila kako je to rečeno kod objašnjavanja rezultata prikazanih u tabeli 2. |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1967 str. 42 <-- 42 --> PDF |
Odnosi utrošaka vremena (postoci razlika i koeficijenti) kod smolarenja crnog i bijelog bora po 1/2 bark chipping metodi za zbrojeve utrošenog vremena u sezoni, zajedno za sve radne operacije, razlikuju se od odnosa utrošaka vremena za francusku metodu smolarenja. Zbog toga što je utrošak vremena za zarezivanje bjeljenica crnog i bijelog bora po 1/2 bark chipping metodi isti, postoci i koeficijenti razlika zbroja utrošaka vremena (osnovnog tehnološkog, operativnog i dr.) svih radnih operacija, pokazuju manje razlike utroška vremena nego kod francuske metode. Prema rezultatima u tabeli 2, kod zbroja utroška vremena po bjeljenici svih radnih operacija za sva izvođenja u sezoni, a to važi kako za osnovno tehnološko, operativno tako i za ukupno vrijeme (operativno vrijeme s dodatkom), utrošak vremena za bijeli bor je veći nego za crni bor. Ukupni godišnji utrošak vremena po bjeljenici u sezoni za bijeli bor je veći za 0,7% nego za crni bor (kolone 19, 20, 26 i 32). Praktički rečeno, ovi su utrošci vremena jednaki. Prema tome, kod smolarenja po 1/2 bark chipping metodi, proizvodnosti rada crnog i bijelog bora odnosit će se kao njihovi godišnji prinosi smole. Na osnovu dobivenih rezultata istraživanja, mogu se izvesti slijedeći V ZAKLJUČCI 1. Utrošak vremena manji je za bijeli nego za crni bor kod izvođenja slijedećih osnovnih radnih zahvata (osnovnih tehnoloških vremena): orumenjavanja stabala 12,1%, premiještanja pribora 8,6%, a zarezivanja bjeljenica po francuskoj metodi smolarenja 12,6%. Međutim za radni zahvat sakupljanje smole, utrošak vremena je za 15,6% veći kod bijelog nego kod crnog bora, dok se kod zarezivanja bjeljenica po 1/2 bark chipping metodi utrošci vremena za crni i bijeli bor ne razlikuju. 2. Razlike operativnih vremena, kao i normi vremena pojedinih radnih operacija kod crnog i bijelog bora, u relativnom iznosu (postocima) manje su nego za osnovna tehnološka vremena (vremena osnovnih radnih zahvata). Ovo smanjenje nastaje zbog toga što se osnovnom tehnološkom vremenu sporedno vrijeme za prelaz od stabla do stabla dodaje u jednakom iznosu za crni i bijeli bor;dodatno vrijeme pridodaje se u jednakim postocima. 3. Ukupni godišnji utrošak vremena po bjeljenici kod francuske metode smolarenja, manji je 3,5% za bijeli nego za crni bor, dok je kod 1/2 bark chipping metode za bijeli bor 0,7% veći. 4. Proizvodnost rada kod smolarenja bijelog bora po francuskoj metodi smolarenja — s obzirom da je godišnji prinos smole bijelog bora 25% manji nego kod crnog bora — iznosi uz navedeni manji utrošak vremena 77,7% proizvodnosti rada za crni bor. Kod smolarenja po 1/2 bark chipping metodi, proizvodnosti rada crnog i bijelog bora odnosit će se kao njihovi godišnji prinosi smole, budući da su godišnji utrošci vremena u oba slučaja gotovo isti. |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1967 str. 43 <-- 43 --> PDF |
SIGNIFIKANTNOST RAZLIKA UTROSAKA VREMENA ZA RADNE ZAHVATE: ORUMENJAVANJE STABALA, PREMIJESTANJE PRIBORA, ZAREZIVANJE BJELJENICA I SAKUPLJANJE SMOLE Tabela 1 ra -1 4J rt 3 B ´/, N 2 ft o , odnc jedn z,a »t« uz ko efici jent rizika 0, 05 CD M a utroška vremi sna Granična vri na utrošak v za crni bor n t u CG o" CO ´ćj u, bijeli bor j(j cd a L3 rt ft cd a « ´a [3 o ro .B -T. Cl B 2 T3 C m S o 1 2 3 4 5 6 7 8 1 Maoča 138 — 4,8 235 0,800 1.972 Orumenjavanje stabala 2 3 4 5 Maoča Maoča Bugojno Bugojno 139 179 181 181 —11,0 —11,0 —30,9 — 2,8 211 265 177 247 1,335 4,422 10,163 1,152 | 1,972 1,969 1,973 1,970 6 Maoča 138 — 5,7 236 1,569 1,971 Premještanje pribora 7 8 9 10 Maoča Maoča Bugojno Bugojno 139 179 181 153 — 9.2 — 6,8 — 5,9 —14,9 186 246 204 130 3,526 3,325 2,159 3,850 1,973 1,970 1,972 1,978 11 Maoča 139 —17,6 204 5,988 1,972 Zarezivanje bjeljenica 12 13 14 15 Bugojno Bugojno Đurđevac Đurđevac 153 181 4 b 4b — 4,4 — 7,4 — 8,4 —11,2 279 516 2(15 290 1,210 2,464 2,428 2,122 1,969 1,965 1,972 1,968 Sakupljanje smole 16 17 18 19 20 Bugojno Bugojno Bugojno Bugojno Bugojno 153 153 154 156 181 + 45,6 + 3,3 + 8,9 + 11,4 + 18,8 322 237 148 376 461 9,681 7,512 2,338 3,804 3,605 1,968 1,970 1,976 1,966 1,965 Opaska : u koloni 5 znak »—« označava za koliki je postotak utrošak vremena kod bijelog bora manji nego kod crnog bora; znak » + « pokazuje za koliki je postotak utrošak vremena kod bijelog bora veći. LITERATURA 1. Anonymus (GEFFA — Drucksache), Allgemeine Anweisung für Leitstungsuntersuchungen (Arbeitsablauf — und Zeitstudien), Reinbek, 1965. 2. Anonymus (RKW), Betriebliche Produktivitätsmessung, Berlin, 1960. 3. B a r n e s R., Motion and Time Study. New York, 1958. 4. B e n i ć R., Analiza troškova i kalkulacije ekonomičnosti u iskorištavanju šuma, Zagreb, 1957. 5. Bojani n S., Istraživanje potroška vremena kod smolarenja crnog bora francuskom metodom, Zagreb, 1963, (Doktorska disertacija). 6. Brow n N., Forest products, New York 1950. 7. Clement s E., Scrape Yield From Longleaf, Slash Greater Than Others, Naval Stores Rev., September 1961. 8. Kalnjin š A., Problemi daljnjejšego razvitija podsocnogo proizvodstva, Folia Forestalia Polonica Seria A Lesnictwo Zeszyt 10, 1964. 9. Kjurkčie v A., Merenje proizvodnosti rada u industriji, Skopje 1955. 10. Linde r A., Statistische Methoden für Naturwissenschaftler, Mediziner und Ingenieure, Basel — Stuttgart, 1960. |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1967 str. 44 <-- 44 --> PDF |
11. Ma z e k - F i a 11 a K., Die Harzgewinnung in Österreich, Wien, 1947. 12. M ö b i u s K., Der Stand der Technik der deutschen Harzung an Weisskiefer und Fichte 1943, Silve Orbis. No 12, 1944. i3. Münc h E., Naturwissenschaftliche Grundlagen der Kiefernharznutzung, Arbeiten aus der biologischen Reichsanstalt für Land und Forstwirtschaft, Band X, 1/1919. 14. Pejosk i B.. Primena stimulatora i njihov uticaj na smolarena borova stabla (referat), Stručno udruženje šumsko privrednih organizacija Jugoslavije, Obaveštenje 3, 1959/60. 15. Radunovi ć D., Merenje produktivnosti rada, ekonomičnosti i rentabilnosti na nivou preduzeća, Beograd, 1961. 16. Romano v A., O normirovaniji truda na podsočke, Gidrolizn. lesohim. Prom. 61961. 17. Speide l G., Die Produktivitätsmessung in der Forstwirtschaft. Forstarchiv, 3—4, 1963. 18. Steinli n H., Zur Methodik von Feldversuchen im Hauungsbetrieb, Mitt. Schweiz. Anst. Forstl, Vers Wes, 2, 1955. 19. Terzi ć D., Prinos smole crnog i belog bora primenom francuske, nemačke i novoaustrijske metode smolarenja, Institut za šumarstvo i drvnu industriju NR BiH, Knj. III, sv. 1., Sarajevo 1956. 20. T o 1 k a č e v A. K., S i n el ob o v M. A., Novoe v podsočke sosni i jeli, Moskva 1957. 21. Ugrenovi ć A., Tehnologija drva. Zagreb, 1950. 22. Ugrenovi ć A., ,Š o 1 a j a B., Istraživanja o tehnici smolarenja i o kemizmu smole vrsti Pinus nigra Arn. i Pinus silvestris L., Glasnik za šum. pokuse, 5/1937. 23. Voronenk o V., Opytnaja podsočka v Sovjetskom Sojuze, Goslesbumizdat, Moskva — Lenjingrad 1961. RESIN TAPPING OF SCOTS PINE (PINUS SILVESTRIS L.) BY MEANS OF FRENCH AND 1/2 BARK CHIPPING METHODS (TIME CONSUMPTION AND PRODUCTIVITY) Summary The author deals with the problem of time consuption and labour productivity in resin tapping of Scots Pine (Pinus silvestris L.) by means of French and 1/2 bark chipping methods. These methods in which the resin flows from over the whole face area to the cup — are applied to Scots Pine only in case when the same is admixed to Austrian Pine (Pinus nigra Arn.) in a small proportion. Resin of Scots Pine hardens off on the face, forming scrapes. Through an analysis of time consuption for individual woi*k elements it was found that.the time consumption for Scots Pine is lower than that for Austrian Pine as regards the following work elements: in facing trees by 12, P/o, in raising gutters and cups 8,0%>, in cutting faces according to French tapping method by 12,0:l/o. However, when collecting the resin the time consumption is by 15,6l:l/o higher in Scots Pine than in Austrian Pine. The significance of differences with fespect to time consumption exists in all cases in cutting faces and collecting the resin, while in reddening trees in 4ÖV», and in the operation of raising gutters and cups in 8Ö´V<> of examined cases. When cutting faces according to 1/2 bark chipping method the differences between Scots and Aust´rian Pine as regards the time consumption for the mentioned work elements are not significant at all. Total annual time consumption per face when applying the French method of tapping is by 3,5lri/» lower in Scots Pine than in Austrian Pine, while, if using 1/2 bark chipning method it is by 0,7n/o higher in Scots Pine. Parallel with the lower time consumption when tapping Scots Pine by the French method, the labour productivity in Scots Pine is 77,757u of that in Austrian Pine, taking into account that the resin yield in Scots Pine is by 25´Vo lower than in Austrian Pine. Labour productivities when tapping Austrian and Scots Pine by the 1/2 bark chipping method will relate to one another like their annual resin yields because their total annual time consumptions are in both cases almost the same. 310 |