DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1967 str. 31 <-- 31 --> PDF |
I tako imamo i na dinarskim planinama i na panonskim gorama veoma značajnu i interesantnu pojavu: što je čovjek sječama jače istrebljivao neku vrstu drveća iz njenog životnog prostora, to ona agresivnije osvaja svoj biogeocenotski uvjetovan životni prostor. Kolika je bila izmjena vrsta drveća na navedenim gorama, pokazuje tabela br. 6. U toj tabeli dana su dva pokazatelja: rasponi u postotku omjera smjese između posljednjeg i prvog debljin. razreda i intenzitet izmjene vrsta drveća koji pokazuje razlike između najvećeg i najnižeg postotka smjese u debljinskim razredima. Tabela br. 6 Gorski masiv Rasponi u n/o omjera Intenzitet izmjene smjese bukve između listača i četinjača VI i I deblj. razreda (bukve i jele) Zagrebačka gora 09 do 48 = 21 74 do 48 = 26 Papuk gora 73 do 77 = 4 35 do 73 = 12 Kozara 35 du 30 = 5 37 do 30 = 7 Macelj gora 53 do 47 = 6 53 do 47 = 6 Na temelju podataka iznesenih u pril. tabeli br. 6 može se zaključiti ovo 1. najdinamičnija izmjena vrsta drveća bila je na onoj gori koja je najviše bila na udaru jakog utjecaja antropogenih faktora; to je Zagrebačka gora koja se nalazi blizu velikog grada i siromašnog Zagorja; 2. na Papuk gori unatoč jakom intenzitetu spontane izmjene vrsta drveća, zbog smirenijeg i umjerenijeg gospodarenja omjer smjese između posljednjeg i prvog debljin. razreda ne pokazuje velike razlike; 3. na ostalima po površini manjim gorama, tj. na Kozari i Macelj gori na kojima su se jelove šume vjerojatno više čuvale i gospodarenje bilo obzirnije, dinamika spontane izmjene vrsta drveća bila je umjerenija. Recentna pojava intenzivne prirodne izmjene vrsta drveća na velikim površinama, prema t. 1—3, posljedica je prvenstveno jakih djelovanja antropogenih faktora od kojih najviše utječu ili jake i nagle sječe ili, mnogo više, istiskivanje jedne vrste drveća. Pod utjecajem jakih sječa, osobito onih koje se usredotoče na jednu od glavnih vrsta drveća, mijenja se sastav čitave biogeccenoze (tj. ne samo kompleks ekoloških faktora): prema biološkim svojstvima i ekološkim potrebama drveća pozitivno za jednu vrstu drveća i negativno za drugu vrstu. Posljedica je spontana izmjena vrsta drveća na većim površinama. Sudeći po svemu što smo dosad upoznali na području dinarskih planina i panonskih gora, u prirodnoj izmjeni vrsta drveća važna su i svojstva šumske zajednice, jer se inače ne može objasniti zašto istisnuta vrsta drveća — bilo bukva, bilo jela — poslije nekog vremena agresivno osvaja životni prostor svoje zajednice. Jer, spontana izmjena vrsta drveća redovna je pojava u navedenim šumama, ali je mjestimična, tj. pojedinačna i u grupama, rijetko u skupinama. Izmjena vrsta drveća na velikim površinama može, dakle, biti izazvana samo jakim vanjskim utjecajima. |