DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/1967 str. 30     <-- 30 -->        PDF

Tabela br. 5a


Gorski masiv % drvne mase listača u debljinskom razredu
I II III IV V VI
Papuk gora 73 74 77 81 85 77
Zagrebačka gora 69 73 74 69 61 43
Macelj gora 53 53 52 50 48 47
Kozara 35 37 33 30 30
Tabela br. 5b


Gorski masiv Razlika postotaka između i debljin. razreda
I/II II/III III/IV IV/V V/VI
Papuk gora —1 —3 -4 8
Zagrebačka gora —4 —1 5 8 13
Kozara —2 4 3 0
Macelj gora 0 1 2 2 1


no dobro podmlađivala u davnoj prošlosti, u nedavnoj prošlosti i danas;
njena stabla intenzivno su urastala u gotovo sve debljinske razrede
stabala. Posljednja u tom nizu je Kozara koja ima razmjerno velik
omjer drvne mase jele u svima debljin. razredima, gotovo obratan onome
na Papuku; na toj gori jela se malo proširivala; ipak u posljednje
doba i danas ta četinjača povećava svoj omjer smjese.


2.
Na gorama koje imaju razmjerno veliku drvnu masu jele, prosječno
preko 50°/o omjera čitave drvne mase, a to su Macelj-gora i Kozara, na
tim se gorama jela manje proširivala. Najmanja je dinamika proširivanja
jele na Macelj-gori, prema opažanjima, na toplijim i sušim staništima
na kojima se ta četinjača previše forsirala i u gustim jelovim
sastojinama jednoličnijeg izgleda u kojima nije bilo dovoljno prostora
za novi jelov naraštaj;
3.
Što se tiče proširivanja bukve, najznačajnija je Zagrebačka gora: pod
utjecajem jakih sječa jelovih stabala u davnoj prošlosti drvna masa
jele se apsolutno i relativno povećala, prema opažanjima, stvorene su
čak čiste bukove sastojine. U te sastojine od nedavna snažno je prodirala
jela. Prodire i danas tako da u nemalom broju sastojina imamo
dva sloja: gornji sloj čine krošnje bukovih stabala i po koja jela, a u
sloju podmlatka i mladika nalazi se novi jelov naraštaj.
Da sličnih rezultata došli smo (g. 1965.) na temelju podataka i razmatranja
o razvitku omjera smjese za područje Dinarida: jela se prosječno najviše
proširivala i proširuje na onim dinarskim planinama na kojima su se u davnoj
prošlosti provodile jake sječe jele, odnosno na kojima je omjer bukve velik.
Bukva se prosječno najviše proširivala i proširuje se danas na onim dinarskim
planinama na kojima je razmjerno malen omjer drvne mase te listače odnosno
na kojima se direktnim antropogenim zahvatima rnnog.) smanjivalo učešće
bukve.