DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7-8/1967 str. 30 <-- 30 --> PDF |
Tabela br. 5a Gorski masiv % drvne mase listača u debljinskom razredu I II III IV V VI Papuk gora 73 74 77 81 85 77 Zagrebačka gora 69 73 74 69 61 43 Macelj gora 53 53 52 50 48 47 Kozara 35 37 33 30 30 Tabela br. 5b Gorski masiv Razlika postotaka između i debljin. razreda I/II II/III III/IV IV/V V/VI Papuk gora —1 —3 -4 8 Zagrebačka gora —4 —1 5 8 13 Kozara —2 4 3 0 Macelj gora 0 1 2 2 1 no dobro podmlađivala u davnoj prošlosti, u nedavnoj prošlosti i danas; njena stabla intenzivno su urastala u gotovo sve debljinske razrede stabala. Posljednja u tom nizu je Kozara koja ima razmjerno velik omjer drvne mase jele u svima debljin. razredima, gotovo obratan onome na Papuku; na toj gori jela se malo proširivala; ipak u posljednje doba i danas ta četinjača povećava svoj omjer smjese. 2. Na gorama koje imaju razmjerno veliku drvnu masu jele, prosječno preko 50°/o omjera čitave drvne mase, a to su Macelj-gora i Kozara, na tim se gorama jela manje proširivala. Najmanja je dinamika proširivanja jele na Macelj-gori, prema opažanjima, na toplijim i sušim staništima na kojima se ta četinjača previše forsirala i u gustim jelovim sastojinama jednoličnijeg izgleda u kojima nije bilo dovoljno prostora za novi jelov naraštaj; 3. Što se tiče proširivanja bukve, najznačajnija je Zagrebačka gora: pod utjecajem jakih sječa jelovih stabala u davnoj prošlosti drvna masa jele se apsolutno i relativno povećala, prema opažanjima, stvorene su čak čiste bukove sastojine. U te sastojine od nedavna snažno je prodirala jela. Prodire i danas tako da u nemalom broju sastojina imamo dva sloja: gornji sloj čine krošnje bukovih stabala i po koja jela, a u sloju podmlatka i mladika nalazi se novi jelov naraštaj. Da sličnih rezultata došli smo (g. 1965.) na temelju podataka i razmatranja o razvitku omjera smjese za područje Dinarida: jela se prosječno najviše proširivala i proširuje na onim dinarskim planinama na kojima su se u davnoj prošlosti provodile jake sječe jele, odnosno na kojima je omjer bukve velik. Bukva se prosječno najviše proširivala i proširuje se danas na onim dinarskim planinama na kojima je razmjerno malen omjer drvne mase te listače odnosno na kojima se direktnim antropogenim zahvatima rnnog.) smanjivalo učešće bukve. |