DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1967 str. 29 <-- 29 --> PDF |
Naša istraživanja o smjesama vrsta drveća odnose se na odskora proglašen rezervat historijskih šuma, koji zauzima površinu 2.174 ha. Glavne vrste drveća su bukva i jela, a uzgredne su hrast, jasen, javor, brijest, obični i crni grab, lipa, iva i joha te unesene smrča, crni bor i bagrem. Ukupna drvna masa introduciranih vrsta drveća iznosi oko 3%. Brojčani podaci o odnosima smjese koji se iznose u pril. tab. br. 4 izračunati su na temelju izmjera bosanske taksacije, a dobiveni su zahvaljujući upravi tih šuma u Prijedoru. Tabela br. 4 Debljinski razred Lis t a č e Četinjače cm bukva ostalo postotak drvne svega mase I 10 do 20 31 4 35 65 II 21 do 40 35 2 37 63 III 41 do 60 30 3 33 67 IV 61 do 80 27 3 30 70 V 81 — 26 4 30 70 Kako se razabire iz podataka tabele br. 4, bukva je povećala svoj omjer smjese od posljednjeg do II deblj. razreda, a zatim joj se omjer smanjuje. Omjer uzgrednih vrsta drveća gotovo je podjednak u svima deblj. razredima. Naprotiv, jela smanjuje svoj omjer smjese od posljednjeg do drugog debljmskog razreda, a u prvom deblj. razredu njen se omjer smjese povećao. Povećava se i u sloju podmlatka i mladika ZAKLJUČNA RAZMATRANJA Panonske gore hrvatskog međurječja međusobno su mnogo udaljene. U uzdužnom pravcu, udaljenost između krajnjih gora na kojima ima jele iznosi oko 150 km. Isto toliki je razmak između Macelj-gore i Kozare. U takvim udaljenostima, na razvitak njihovih šuma utjecali su različiti ekološki, biotski i antropogeni činioci. Od djelovanja tih činilaca mnogo ovisi smjesa po vrstama drveća, pa su se utjecaji tih djelovanja morali odraziti na omjerima smjese općenito, još više na odnosima smjese po debljinskim (unekoliko dobnim) razredima. Kolike su bile razlike u omjerima smjese, najlakše se može razabrati po usporednim podacima koji su izneseni u sintetskoj tabeli br. 5. U tabeli br. 5a gorski masivi su razvrstani po veličini postotka drvne mase listača (uglavnom bukva). U tabeli br. 5b razvrstavanje je izvršeno po značajki izmjene vrsta drveća: predznaci minus označuju da su se više proširivale četinjače (uglavnom jela), a brojke bez predznaka označuju jače proširivanje listača (uglavnom bukva). Kad se usporede brojčani podaci izneseni u navedenim tabelama, može se razabrati ovo: 1. Na gorama koje imaju razmjerno veliku drvnu masu listača više se proširuju četinjače, tj. jela. Najznačajniji primjer je Papuk koji od svih navedenih gora ima najveću drvnu masu bukve: ovdje se jela razmjer |