DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1967 str. 25 <-- 25 --> PDF |
IZMJENA BUKVE I JELE NA PANONSKIM GORAMA J. SAFAR Iz Instituta za šumarska istraživanja Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Na panonskim gorama istočnog područja Hrvatske u arealu bukve fragmentarno je rasprostranjena jela. Eksklave te četinjače nalaze se na ovim gorama: Medvednica (Zagrebačka gora), Macelj-gora, Ravna gora, Ivančica i Papuk gora. Disjunktan areal jele najveći je na Medvednici i Papuku. U vezi s podacima, razmatranjima i dobivenim rezultatima o spontanoj pojavi izmjeničnog rasprostranjivanja bukve i četinjača na Visokim Dinaridima bit će biološki i ekološki interesantno a ekonomski važno da se ta pojava ispita i u eksklavama jele na istočnom području Hrvatske. Ta ispitivanja interesantna su zbog usporedbe rezultata s onima na Dinaridima (v. »Pojava proširivanja bukve na Dinaridima Hrvatske«, Šumarski list 1965. br. 5/6, str. 198— 217). Važna su ekonomski zbog toga što izolirana prirodna nalazišta jele ponešto ublažuju nepovoljan geografski položaj četinjača u istočnoj Hrvatskoj s obzirom na znatnu udaljenost glavnih prirodnih nalazišta četinjača Hrvatske i Bosne. Na temelju iznesenih napomena postavljaju se, dakle, ova pitanja: — da li su se bukva i jela proširivale kao na Dinaridima, — kakav je bio intenzitet prirodne izmjene vrsta drveća. Razmatrat ćemo ta pitanja na temelju taksacijskih podataka, dobivenih zahvaljujući Poslovnom udruženju šumsko-privrednih organizacija u Zagrebu, metodom omjera smjese po debljiskim razredima (kako smo učinili već u prethodnom cit. radu) i to za preborne sastojine ovih gora: Zagrebačka gora, Macelj- gora, Papuk-gora i na bosanskoj Kozari za odskorašnji rezervat »Historijske šume«. Ovaj rad je obavljen zahvaljujući Saveznom fondu za naučni rad. ZAGREBAČKA GORA Glavni greben Zagrebačke gore proteže se od sjeveroistoka prema jugozapadu. Glavne su ekspozicije sjeverne i južne. Najveća je nadm. visina 1035 m. Zemljište je svuda veoma strmo i mnogo isprekidano jarcima i grebenima. Tla su na karbonatnoj i silikatnoj podlozi. Šumske zajednice na osojnim i višim prisojnim položajima su mezofilne, na ostalima su termomezofilne i, veoma malo, termokserofilne. Jela se na južnim položajima održava od vrha te gore do oko 500 m n. v. (u uvalama), a na sjevernim položajima do oko 250 m n. v Bukva je najrasprostranjenija vrsta drveća. Od drugih vrsta, osim jele, ima tu hrasta, graba, jasena, kestena, javora, lipe, brijesta i dr. Uneseni su borovi, smrča, ariš, bagrem i dr. Prosječni omjeri smjese po drvnoj masi za listače (uglavnom bukva) i četinjače (uglavnom jela) izneseni su po debljinskim (unekoliko dobnim) razredima; odnose se na površnu 2.396 ha (v. tab. br. 1). |