DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7-8/1967 str. 17 <-- 17 --> PDF |
pogoršati fizikalnu strukturu a i promijeniti kemijski sastav tla, što može nepovoljno djelovati na rast biljaka. Svrha je iznošenja ovih podataka o uzgoju biljaka šumskog drveća u našim rasadnicima da se u svoj cjelin i uoči današnje stanje proizvodnje sadnica. Ta nas opća slika današnjeg stanja rasadnika i proizvodnje sadnica ne može zadovoljiti, jer iz nje vidimo, da obzirom na broj i veličinu rasadnika pojedinih područja, te obzirom na vrstu i broj biljaka, koje se u njima proizvode ne postoji za pojedina područja a još manje za čitavi teritorij Hrvatske neki određeni plan proizvodnje. Može se tvrditi, da je dovoljno da svako šumsko gospodarstvo samo za seb e odredi koliko i kako velikih rasadnika treba, te koliko i kakovih vrsta biljaka mora u njima proizvesti, da podmiri svoje potrebe. Te su pak potrebe ovisne o planu pošumljavanja koje treba da se svake godine planski izvršava. To je tako samo u teoriji. Međutim u zbilji se drugačije događa. U Dalmaciji i Hrvatskom Primorju sa Istrom, gdje postoje planovi za velika pošumljavanja a s tim u vezi i potrebe za većim površinama rasadnika i većom količinom biljaka šumskog drveća, ne mogu se ti planovi provesti, jer šumska gospodarstva u tim područjima nemaju dovoljno financijskih sredstava. Uslijed toga se tu od planova pošumljavanja često mora odustajati, rasadnici se napuštaju, a tim i proizvodnja sadnica naglo opada. To su svakako u šumskom gospodarstvu tih područja negativne pojave, koje će trebati što prije ukloniti ako želimo osigurati njihov budući, makar i minimalni, ekonomski napredak. Mišljenja smo, da bi i u drugim područjima Hrvatske trebalo preispitati neke od planova pošumljavanja, a s tim u vezi usmjeriti proizvodnju potrebnih sadnica. Ne bi trebalo uvijek ići linijom najmanjeg otpora te proizvoditi i u velikom broju saditi biljke četinjastih vrsta drveća, čije se sadnice u rasadnicima razmjerno lako uzgoje. Iako se umjetne kulture čistih sastojina četinjača razmjerno lako osnivaju, ipak treba misliti na to da je otpornost takovih sastojina prema štetnim vanjskim utjecajima često vrlo slaba a postavljeni cilj gospodarenja stalno ugrožen. ZUSTAND DER FORSTBAUMSCHULEN IN DER SR KROATIEN IM JAHRE 19G6 Zusammenfassung Der Autor berichtet über den Zustand der Forstbaumschulen in der SR Kroatien im Jahre 1966. Er gibt Daten für die Anzahl und den Flächeninhalt der Baumschulen einzelner ForstwirfschaftsbetrHebe sowie dasselbe für die 5 Waldgebiete Kroatiens. Ausserdem stellt er die Zahl und Art der erzeugten Pflanzen in den Forstbaumschulen fest. Nach den Daten, die in einer Ubersichtstabelle aufgestellt sind, waren im vorigen Jahr in Kroatien 211 Forstbaumschulen mit einer Gesamtflache von 615,83 ha zu verzeichnen. Von der Gesamtproduktion von 49,945.270 Pflanzen entfielen auf die Laubholzarten 4,802.700 Planzen, und auf die Nadelholzarten 45,142.570 Pflanzen. Der Autor analysiert ferner den Gesundheitszustand der erwähnten Baumschulen und führt die pathogenen Pilze und Schadinsekten an, die darin festgestellt wurden. Abschliessend äussert der Autor seine Meinung über die Berechtigung der forcierten Erziehung grosser Mengen von Pflanzenmaterial einiger Waldbaumarten und unterbreitet gewisse Warnungen und Ratschläge. |