DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/1967 str. 17     <-- 17 -->        PDF

pogoršati fizikalnu strukturu a i promijeniti kemijski sastav tla, što može nepovoljno
djelovati na rast biljaka.


Svrha je iznošenja ovih podataka o uzgoju biljaka šumskog drveća u našim
rasadnicima da se u svoj cjelin i uoči današnje stanje proizvodnje
sadnica. Ta nas opća slika današnjeg stanja rasadnika i proizvodnje sadnica
ne može zadovoljiti, jer iz nje vidimo, da obzirom na broj i veličinu rasadnika
pojedinih područja, te obzirom na vrstu i broj biljaka, koje se u njima proizvode
ne postoji za pojedina područja a još manje za čitavi teritorij Hrvatske
neki određeni plan proizvodnje. Može se tvrditi, da je dovoljno da svako šumsko
gospodarstvo samo za seb e odredi koliko i kako velikih rasadnika
treba, te koliko i kakovih vrsta biljaka mora u njima proizvesti, da podmiri
svoje potrebe. Te su pak potrebe ovisne o planu pošumljavanja koje treba da
se svake godine planski izvršava. To je tako samo u teoriji.


Međutim u zbilji se drugačije događa. U Dalmaciji i Hrvatskom Primorju
sa Istrom, gdje postoje planovi za velika pošumljavanja a s tim u vezi i potrebe
za većim površinama rasadnika i većom količinom biljaka šumskog drveća,
ne mogu se ti planovi provesti, jer šumska gospodarstva u tim područjima
nemaju dovoljno financijskih sredstava. Uslijed toga se tu od planova
pošumljavanja često mora odustajati, rasadnici se napuštaju, a tim i proizvodnja
sadnica naglo opada.


To su svakako u šumskom gospodarstvu tih područja negativne pojave,
koje će trebati što prije ukloniti ako želimo osigurati njihov budući, makar i
minimalni, ekonomski napredak.


Mišljenja smo, da bi i u drugim područjima Hrvatske trebalo preispitati
neke od planova pošumljavanja, a s tim u vezi usmjeriti proizvodnju potrebnih
sadnica. Ne bi trebalo uvijek ići linijom najmanjeg otpora te proizvoditi i u
velikom broju saditi biljke četinjastih vrsta drveća, čije se sadnice u rasadnicima
razmjerno lako uzgoje. Iako se umjetne kulture čistih sastojina četinjača
razmjerno lako osnivaju, ipak treba misliti na to da je otpornost takovih
sastojina prema štetnim vanjskim utjecajima često vrlo slaba a postavljeni cilj
gospodarenja stalno ugrožen.


ZUSTAND DER FORSTBAUMSCHULEN IN DER SR KROATIEN IM JAHRE 19G6


Zusammenfassung


Der Autor berichtet über den Zustand der Forstbaumschulen in der SR Kroatien
im Jahre 1966. Er gibt Daten für die Anzahl und den Flächeninhalt der Baumschulen
einzelner ForstwirfschaftsbetrHebe sowie dasselbe für die 5 Waldgebiete
Kroatiens. Ausserdem stellt er die Zahl und Art der erzeugten Pflanzen in den
Forstbaumschulen fest. Nach den Daten, die in einer Ubersichtstabelle aufgestellt
sind, waren im vorigen Jahr in Kroatien 211 Forstbaumschulen mit einer Gesamtflache
von 615,83 ha zu verzeichnen. Von der Gesamtproduktion von 49,945.270
Pflanzen entfielen auf die Laubholzarten 4,802.700 Planzen, und auf die Nadelholzarten
45,142.570 Pflanzen.


Der Autor analysiert ferner den Gesundheitszustand der erwähnten Baumschulen
und führt die pathogenen Pilze und Schadinsekten an, die darin festgestellt
wurden.


Abschliessend äussert der Autor seine Meinung über die Berechtigung der forcierten
Erziehung grosser Mengen von Pflanzenmaterial einiger Waldbaumarten
und unterbreitet gewisse Warnungen und Ratschläge.