DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1967 str. 16 <-- 16 --> PDF |
uzrokuje pale ž kore . Treba paziti da plantaže borovca budu dovoljno udaljene od plantaža crnih ribizla. Vrlo je malo proizvedeno sadnica alepsko g bor a (oko 120.000), koji dobro raste u obalnim područjima gotovo čitave Dalmacije. Unatoč rasprostranjene sjetve sjemena u cilju pošumljavanja tu će vrstu borova trebati po rasadnicima tog područja u daleko većem broju uzgajati nego što se dosad uzgajala. Isto to vrijedi i za crn i bo r čija dobra staništa leže iznad 300 m nadm. visine. Uzgojene sadnice primorskog (18.860), brucijskog (109.950) ikorzičko g bor a (10.650) također imaju dobra staništa u tom području, pa bi trebalo povećati proizvodnju sadnica tih vrsta. Treba istaknuti i proizvodnju razmjerno velikog broja ariševi h sadnic a (4,560.300). Ariš je drvo brzog rasta te daje najkvalitetniju drvnu masu među četinjačama, ako se uzgaja na odgovarajućim staništima i u pogodnim mu ekološkim prilikama. Zato je pravilno, da se njegov uzgoj na takvim staništima forsira, ali samo uz uvjet, da su ta staništa izložena stalnim strujanjima zraka. Takova se staništa mcgu naći najčešće u brdskim područjima. Uzgaja li se ariševa sastojina u drugim, nizinskim staništima, ona brzo biva izložena mnogobrojnim napadajima štetnih gljiva i insekata te stalno kunja. Stabla se postepeno suše i propadaju. Vrlo je štetno kada se ariševe sastojine uzgajaju u blizini smrekovih sastojina ili stabala, jer u tom slučaju obje vrste trpe od napadaja smrekove uši šiškarice (Cherme s viridi s Ratzb). Jedna generacija te uši,živi i na mladoj kori te iglicama ariša, gdje siše sokove i stvara vunaste nakupine. Iz navedenih razloga treba kod osnivanja ariševih sastojina ili njegovog unošenja u druge sastojine dobro ispitati ekološke prilike staništa i ne saditi ga na mjesta kamo ne spada. Uzgoj većih količina biljaka duglazij e u cilju podizanja njenih sastojina na odgovarajućim staništima svakako je opravdano. Sudeći po nekim ranije osnovanim manjim, lijepo uzraslim sastojinama u Gorskom Kotaru duglazija u tom području dobro uspijeva. Držimo da bi na brdskim staništima trebalo duglaziji obratiti više pažnje nego do sada. Od 1,932.900 sadnica duglazije uzgojeno je u čitavom Ličko-Goranskom području samo 45.000 i to u rasadniku ŠG Delnice. Smatramo, da bi u tom području trebalo proizvodnju biljaka duglazije svakako znatno povećati. Što se tiče zdravstvenog stanja biljaka li s tac a uzgojenih u rasadnicima treba istaknuti da od napadaja štetnih gljiva i insekata najviše trpe t opolov e biljke. Prema naprijed navedenim podacima u topolovim su rasadnicima ustanovljene 4 vrste štetnih gljiva i 25 vrsta štetnih insekata. Da se proizvedu zdrave topolove sadnice treba zaštiti topolovih rasadnika od mnogobrojnih štetnika obratiti najveću pažnju. Ostale biljke listača po rasadnicima bile su ugrožene od manjeg broja štetnika. U šumskim rasadnicima četinjač a ustanovljeno je više vrsta štetnih gljiva a manje vrsta štetnih insekata. I u njima treba biti stalno na oprezu podržavajući stroge higijenske mjere te nastale bolesti i štetnike u začetku suzbiti. Općenito je zapaženo, da biljke u rasadnicima mnogo trpe od korova , koji ih sprečava u njihovom razvoju. Suzbijanju korova trebalo bi obratiti veću pažnju nego dosada. Ukoliko odlučimo uništiti korov izabranim herbicidom treba prije njegove primjene ispitati kako će on djelovati na tlo, jer nija svaki herbicid pogodan za svako tlo. Krivo odabranim herbicidom možemo |