DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1967 str. 15 <-- 15 --> PDF |
ma oko 1 : 10. U rasadnicima Like i Gorskog kotara uopće se ne proizvode biljke listača, već isključivo biljke četinjača, pretežno s m r e k o v e. Držimo da to nije sa šumsko-uzgojnog stanovišta opravdano. Ne treba zapadati u greške prošlih vremena, kada se nastojalo uzgojiti što čišće sastojme četinjača. Proizvodnju drveta u takvim sastojinama teško je osigurati i zaštititi od brojnih opasnosti pogotovo u starijim sastojinama. I u Ličko-goranskom području treba težiti uzgoju mješovitih sastojina. U Hrvatsko Primorskom području i Istri nisu prilike proizvodnje sadnog materijala mnogo povoljnije od onih u Dalmaciji . I u tom području ima premalo rasadnika. Proizvodi se premalo biljaka šumskog drveća, naročito se malo uzgajaju biljke listača. Razmotrimo li brojčani odnos između pojedinih vrsta uzgojenih listača odnosno četinjača vidimo da i tu ne postoji neko jedinstveno racionalno planiranje. Kod listača čine preko 75% uzgojenih sadnica topole a od svih preteže klon 1-214. Jeli se taj klon zaista pokazao tako dobar da ga treba svuda forsirati? Saznajemo da se taj klon sadi na mnogim staništima, ali da ne uspjeva svuda dobro. Prije njegove sadnje trebalo bi dobro poznavati staništa i ispitati da li mu ekološke prilike tog staništa na koja se želi unijeti odgovaraju. Držimo, da bi trebalo povećati proizvodnju sadnica lipe, bagrema, jasena, pitomog kestena i pitomog oraha. Posebno ističemo da je vrlo korisno što se povećala proizvodnja vrbovi h sadnica (309.550) i to u ŠG Osijek, Bilje, Vinkovci, Kutina i Zagreb. Preporuča se u buduće uzgoju vrba obratiti što veću pažnju. Među sadnicama č e t i n j a č a ističe se veliki broj smrekovih biljaka — preko 22 milijuna. Problematično je hoće li se forsiranjem sadnje velikog broja smrekovih biljaka postići svrha gospodarenja. Ovisi to od ekoloških prilika staništa na koja će se te smrekove biljke unijeti, kao i o načinu daljnjeg uzgajanja novoosnovanih sastojina. Svakako će čiste smrekove sastojine na suhim staništima i u niskim nadmorskim visinama (ispod 400 m) nakon desetak godina svog rasta doći vrlo lako u kritično zdravstveno stanje, što treba kod njihovog osnivanja uzeti u obzir. Istina je da se smrekove sastojine razmjerno lako osnivaju, ali se kasnije teško čuvaju od čestih šteta koje im nanose mnogi abiotski i biotski faktori. Smrekove biljke bilo bi opravdano unositi u manjim grupama u čiste bukove sastojine sa svrhom, da se u budućnosti uzgoje mješovite bukove i smrekove sastojine. I tu treba dobro prosuditi odgovaraju li ekološke prilike smreki. Mada još nije konačno utvrđeno, pretpostavlja se, da smreka sa visećim sekundarnim granama (Picea excelsa varietas viminalis Casp.) ima više šumsko uzgojnih i tehničkih osebina, koje joj daju prednost pred običnom smrekom (Picea excelsa L.). Stoga bi trebalo ovo što prije utvrditi, te mlade biljke u rasadnicima proizvoditi iz sjemena sabranog sa odabranih stabala ove smrekove varietete koja je u Gorskom Kotaru autohtona (vidi Š. L. br. 11 i 12 1966. str. 533). Od proizvedenih 14,850.000 sadnica raznih vrsta borova, preko polovicu čine sadnice b o r o v c a. I ta je vrsta osjetljiva na loše stanište, pa kod osnivanja njenih sastojina treba na tu okolnost obratiti potrebnu pažnju. Borovac je osobito izložen napadaju gljive Cronartium ribicola Fisch, koja 281 |