DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/1967 str. 10     <-- 10 -->        PDF

U području Hrvatskog Primorja sa Istrom uzgojeno je 897.540 četinjastih
biljaka, u Dalmatinskom 263.820 a najmanje u nizinskom području Istočne
Hrvatske gdje je uzgojeno 124.000 tih biljaka (80.000 smrekovih , 22.000
borovčevih i 22.000 duglazijinih biljaka.


Kako je već istaknuto od svih vrsta biljaka četinjastog drveća najviše je
uzgojeno smrekovi h biljaka (22,308.510). Te biljke ne uzgajaju jedino rasadnici
ŠG Osijek, Bilje, Kutina i rasadnici na području Dalmacije kao i neki
mali rasadnici privatnika.


Najveće količine smrekovih biljaka uzgojili su rasadnici ŠG Delnice
(9,850.000) te dalje rasadnik Jug. instituta za četinjače u Jastrebarskom
(3,165.000). Veće količine smrekovih biljaka uzgojili su i rasadnici ŠG Bjelovar
(1,877.470), Požega (932.500), Zagreb (1,281.420), Sisak (1,090.810), Karlovac
(883.710), Koprivnica (630.210), Ogulin (697.700) i Gospić (600.000) dok su preostala
Šumska gospodarstva tih područja uzgojila manje količine tih biljaka.


U dva je rasadnika uzgojena i razmjerno veća količina omorikovi h
biljak a (Picea Pančić). Tako je u rasadniku Jug. instituta za četinjače u
Jastrebarskom uzgojeno 120.000, a u rasadniku ŠG Koprivnica 70.000 omorikovih
biljaka, dok su u rasadnicima ŠG Požega, Zagreb i Karlovac uzgojene
manje količine tih biljaka.


Veće količine borovčevi h biljaka proizveli su rasadnici na području
Šumskog gospodarstva Bjelovar (957.000), Šumskog gospodarstva Varaždin
(959.000), Jug. instituta za četinjače u Jastrebarskom (1,235.000), Šumskog gospodarstva
Slavonska Požega (647.700), ŠG Zagreb (1,035.760) i ŠG Gospić
(600.000), dok je nekoliko drugih gospodarstva tih područja uzgojilo manje količine
tih biljaka. Ukupno je uzgojeno 7,515.940 biljaka borovca.


Biljke bijelo g bor a uzgajane su u većoj količini u rasadnicima ŠG
Bjelovar (419.500), Jug. institutu za četinjače u Jastrebarskom (700.000), Slav.
Požega (633.000, Koprivnica (515.720), Gospić (600.000), Slav. Brod (579.890) i
Ogulin (637.950) — dok su ostali rasadnici tih područja uzgajali manje količine.
Svega je uzgojeno 5,095.040 biljaka bijelog bora.


Veće količine biljaka crno g bor a uzgojene su u rasadnicima ŠG Slavonski
Brod (102.120), Bjelovar (277.000), Senj (214.000), Buzet (245.000), Delnice
(150.000), Zagreb (174.540). Jug. institut za četinjače Jastrebarsko (175.000),
Koprivnica (167.000) te Gospić (200.000). U ovim je kao i nekim drugim rasadnicima
uzgojeno svega 2,100.610 biljaka crnog bora.


Biljke ostalih vrsta borova uzgajane su u manjim količinama. Tako je na
pr. u ŠG Senj uzgojeno 15.300, ŠG Buzet 91.250 a ŠG Zadar 2.700 biljaka bru cijsko
bora. Biljke primorskog bora uzgajale su se u rasadnicima
ŠG Buzet (7.970), Zadar (890) i Dubrovnik (10.000), dok je u ŠG Varaždin
uzgojeno 10.650 biljaka korzičkog bora.


Razmjerno velike količine ariš e vi h biljaka uzgajane su u rasadnicima
ŠG Bjelovar (579.850), ŠG Nova Gradiška (380.000), ŠG Slav. Požega
(532.000), ŠG Koprivnica (215.000), ŠG Sisak (294.210), Gospić (200.000), ŠG
Kutina "(133.000), ŠG Ogulin (672.810), ŠG Karlovac (305.000) te u rasadniku
Jug. instituta za četinjače u Jastrebarskom (950.000). U rasadnicima nekih
drugih ŠG uzgojene su manje količine ovih biljaka.


Biljke običn e jel e uzgajane su u rasadnicima ŠG Našice (126.000),
Nova Gradiška (170.000), Zagreb (45.100), Delnice (115.000) i Karlovac (22.000).
U rasadniku ŠG Nova Gradiška uzgojeno je i 30.360 biljaka grčk e jele .