DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1967 str. 85 <-- 85 --> PDF |
»Flora croatica«, koje — nažalost — nije dospio završiti. Veliki dio aktivnosti prof. Pevalek a otpada na njegove algološke studije Hrvatske i Slovenije. Iz te oblasti objavio je veliki broj opsežnih naučnih radova. Većinu ih ;e objavio u edicijama Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti. Otkrio je velik broj vrsta i nekoliko novih rodova dezmidijaceja, koje su endemične za naše krajeve. Dugogodišnja algološka istraživanja dovela su prof. Pevalek a na proučavanje biodinamskih odnosa na slapovima naših krških rijeka. Od posebnog su interesa Pcvalekov a proučavanja geneze, razvoja i biodinamike sedrenih barijera filogenog podrijetla u našim krškim rijekama. Pogledi prof Pevaleka o značenju sedrotvornog bili a prihvaćeni su u nauci, a osim toga oni su unreli nove momente u zaštiti i očuvanju naših prirodnih vodotoka i njihov´h slapova, kao što je to bilo na Plivi, Krk´ i Plitvičkim jezerima. Kao odličan poznavalac naše autohtone flore prof. Pevalek bio ie i naš najbolji stručnjak iz oblasti zaštite prirode u tomo podru očuvanja i zaštite naših prirodnih rijetkosti. Kad je za prošloga rata trebalo braniti Maksimir od okupatora i njegovih pomagača, prof. Pevalek među prvima se založio za naš stari Maksimir. Kada je poslije rata trebalo odrediti osnovne smjernice u pravcu uređivanja naših najljepših parkovnih i nejzažnih objekata, kao što su to park Maksimir i parle Opeka, kao što to naši nacionalni parkovi: Plitvička iezera, Risniak, Paklenica i Mliet, kao što su to naši rezervati: Štirovača, Prašnik i dr., kao što su park-šumice na Brionima, park-šuma Medvednica i dr.. bilo je pri tome odlučno mišljenje prof. Pevaleka. Pedagoška aktivnost orof. Pevalek a bila je vrlo velika. Stekao je velike zasluge i time što je odgojio nizove generacija — i agronoma i šumara, koji su od njega primili temeljito i solidno znanje o poznavanju bilja. Uz redovni pedagoški posao pokazivao je prof. Pevale k svakom prilikom velik interes za naučno uzdizanje mladih stručnjaka. Podstrekavao ih je na produbljeni naučno-istraživački rad iz botanike i dodirnih oblasti, kao što su: dendrologiia. fiziologija i ishrana bilja, fitogeografija, fitoekologija, fitogenetika, anatomija drva i dr., dajući im savjete kao i upute u naučni rad. Radove iz oblasti šumarsko-bioloških i agronomsko-bioloških predmeta povezivao je sa pogledima botaničara i davao im time zaobljenu naučnu cjelinu. Kao član mnogobrojnih komisija za disertacione radove i kao voditelj disertacionih radova na našim fakultetima pokazivao je prof. Pevale k veliku širinu i pružao znatnu pomoć. Smrću prof. Pevaleka izgubili su Šumarski i Poljoprivredni fakultet u Zagrebu svog odličnog profesora i stručnjaka za razne probleme iz oblasti osnovnih bioloških disciplina u šumarstvu i poljoprivredi. Izgubili smo izrazitog specijalistu u zasebnoj oblasti prirodnih nauka. Prof. dr Ivu Pevaleka zadržat ćemo u trajnoj uspomeni. Popis radova prof, đr I. Pevaleka 1. Snimka vegetacije otoka Silbe, Nastavni v;esnik, 23, Zagreb, 1915, p. 350—356; 2. Sisvrinchium angustifolium u Hrvatskoj, Prirodoslovna istraživanja J. A. 7, Zagreb, 1915, p. 1—2; 3. Prilog poznavanju gljiva zagrebačke okolice, Prirodoslovna istraživanja, Zagreb, 1915, p. 17—25, zajedno s V. Voukom; 4. Život u snijegu i ledu, Priroda, 6, Zagreb, 1916, p. 18—20; 5. Prilog poznavanju baziđiomiceta sjeverne Hrvatske. Prirodoslovna istraživania, Zagreb, 1916. p. 18—24, zajedno s V. Voukom; Bulletin des travaux, Zagreb, 1916, p. 12—121; 6. Zur Kenntnis der Biologie und der geographischen Verbreitung der Algen in Nordkroatien, Bulletin des travaux. Zagreb. 1916, n. 121—132; Prirodoslovna istraživanja, Zagreb, 1916, p. 25—55; 7. Prilog poznavanju alga Hrvatske i Slavonije, Prirodoslovna istraživanja, Zagreb, 1919, p. 155—162; Bulletin de travaux, 1919, p. 61—62; zajedno s V. Voukom; 8. O šafranu (Crocus vittatus Schloss. et Vuk), Glasnik Hrv. prirodoslovnog društva, Zagreb, 1922. p. 39—44; 9. Geobotanička i algološka istraživanja cretova u Hrvatskoj i Sloveniji. Rad J. A.. Zagreb, 1924, p. 29—117; Bulletin de travaux, 1924, p. 23—38; 10. Le travertin phytogene des Lacs de Plitvice, Prague, 1924, p. 208; 11. Prilog poznavanju naših breza, Farmaceutski vjesnik, 15, Zagreb, 1924, p. 662—665; 263 |