DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1967 str. 84 <-- 84 --> PDF |
cStfekcolosi AKADEMIK PROF. Dana 9. I 1967. g. umro je u Zagrebu akademik dr Ivo P e v a 1 e k, dugogodišnji profesor botanike na Poljoprivredno-šumarskom i kasnije Šumarskom fakultetu u Zagrebu, bivši višegodišnji dekan i prodekan Poljoprivredno-šumarskog fakulteta, osnivač i predstojnik Zavoda za botaniku, počasni predsjednik Radničkog savjeta Sveučilišnog Instituta za botaniku, priznati jugoslavenski botaničar-sistematičar i algolog svjetskog glasa. Prof. P e- vale k sahranjen je uz veliko učešće suradnika, prijatelja, poštovalaca i studenata na Zagrebačkom groblju Mirogoju. Prof. Pevalek rodio se 8 . V 1893. g. u Novigradu Podravskom. Osnovnu školu, klasičnu gimnaziju i Filozofski fakultet završio je u Zagrebu. Već kao gimnazijalac osjećao je sklonost za botaniku. Po završetku studija 1916. g. zaposlio se kao demonstrator u Botaničko-fiziološkom zavodu Filozofskog fakulteta u Zagrebu. God. 1917. promoviran je na čast doktora filozofije. Naredne godine položio je profesorski ispit i postavljen za asistenta u Botaničko-fiziološkom zavodu. God. 1919. povjerena su mu predavanja iz sistematske botanike na Poljoprivredno-šumarskom fakultetu u Zagrebu. God. 1922. habilitirao je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu iz sistematske botanike i geobotanike. Poslije toga povjerena su mu predavanja iz čitave botanike na Poljoprivredno- šumarskom fakultetu. Već 1924. g. izabran je za izvanrednog, a 1926. g. za redovnog profesora Poljoprivredno-šumarskog fakulteta. U tome zvanju ostao je do I960., kada se Fakultet podijelio na Poljoprivredni i Šumarski, a prof. Peva lek nastavio je svoj rad kao profesor botanike na Šumarskom fakultetu, gdje je ostao do umirovljenja 1963. g. U svrhu usavršavanja boravio je prof. Pevale k 1914. g. u Hidrobiološkoj stanici u Lunzu. Od 1921—1922. radio je u Botaničkom muzeju u Dahlemu, gdje se upoznao radom tadašnjih vodećih stručnjaka na polju sistematske botanike (Graebner, Diels, Ascherson i dr.). God. 1924. učestvovao je na Sveslavenskom kongresu etnografa i geografa u Pragu. God. 1927. prisustvovao je trotjed- DR IVO PEVALEK nom tečaju iz fitocenoloških proučavanja planinske vegetacije u švicarskim Berninima, koji je organizirao prof, dr Braun - Blanquet. God. 1928. sudjeluje Pevale k među vodećim evropskim botaničarima kao član naučne ekspedicije, koju je također organizirao dr Bra u n-B 1 a n- q u e t, u Alžiru, Maroku, Atlasu i velikom dijelu Sahare. Iste godine u okviru Internacionalne biljno-geografske organizacije učestvovao je na dvomjesečnoj ekskurziji po Poljskoj i Čehoslovačkoj, a 1931. po Dobrudži i području Dunavske delte u Kumunjskoj. God. 1920. sudjelovao je na Sveslavenskom kongresu etnografa i geografa u Zagrebu i Samoborskom gorju, a 1934. na Kongresu Internacionalnog limnološkog društva u Beogradu i Plitvičkim jezerima. God. 1924. izabran je prof. Pevale k za dopisnog člana Cehoslovačkog botaničkog društva. Od 1926. g. bio je dopisni, a poslije 1960. redovni član Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti. Za svoj rad primio je više raznih priznanja i odlikovanja. Prof. Pevale k razvio je na Poljopri vredno-šumarskom fakultetu intenzivan naučno-istraživački i pedagoški rad. Os novao je Zavod za botaniku i organizirao u njemu naučni i nastavni rad. Pomagao je izgradnju Fakulteta u Maksimiru, gdje je osnovao Botanički vrt i naučne kolek cije tropskog i suptropskog bilja. Bio je 4 puta dekan i 4 puta prodekan Fakulteta. Naučni lik prof. Pevaleka vrlo je velik i širok. Izgrađivao se preko 50 godina. Izgrađivao se u raznim područjima botanike. Od osobitog su interesa njegova opsežna i dugogodišnja istraživanja vaskularne flore u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, kao i Crnoj Gori, na čemu je počeo raditi već kao gimnazijalac. Od onda pa kroz cio svoj život bavio se proučavanjem autohtonog bilja i prikupljanjem herbarskog materijala. Obraćao je pažnju ne samo vrstama nego i njihovim nižim svojtama. Temeljito je proučavao i drvećegrmlje. Pojedine važnije rodove studirao je i po nekoliko godina. Prikupio je i obradio ogroman materijal za svoje djelo |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1967 str. 85 <-- 85 --> PDF |
»Flora croatica«, koje — nažalost — nije dospio završiti. Veliki dio aktivnosti prof. Pevalek a otpada na njegove algološke studije Hrvatske i Slovenije. Iz te oblasti objavio je veliki broj opsežnih naučnih radova. Većinu ih ;e objavio u edicijama Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti. Otkrio je velik broj vrsta i nekoliko novih rodova dezmidijaceja, koje su endemične za naše krajeve. Dugogodišnja algološka istraživanja dovela su prof. Pevalek a na proučavanje biodinamskih odnosa na slapovima naših krških rijeka. Od posebnog su interesa Pcvalekov a proučavanja geneze, razvoja i biodinamike sedrenih barijera filogenog podrijetla u našim krškim rijekama. Pogledi prof Pevaleka o značenju sedrotvornog bili a prihvaćeni su u nauci, a osim toga oni su unreli nove momente u zaštiti i očuvanju naših prirodnih vodotoka i njihov´h slapova, kao što je to bilo na Plivi, Krk´ i Plitvičkim jezerima. Kao odličan poznavalac naše autohtone flore prof. Pevalek bio ie i naš najbolji stručnjak iz oblasti zaštite prirode u tomo podru očuvanja i zaštite naših prirodnih rijetkosti. Kad je za prošloga rata trebalo braniti Maksimir od okupatora i njegovih pomagača, prof. Pevalek među prvima se založio za naš stari Maksimir. Kada je poslije rata trebalo odrediti osnovne smjernice u pravcu uređivanja naših najljepših parkovnih i nejzažnih objekata, kao što su to park Maksimir i parle Opeka, kao što to naši nacionalni parkovi: Plitvička iezera, Risniak, Paklenica i Mliet, kao što su to naši rezervati: Štirovača, Prašnik i dr., kao što su park-šumice na Brionima, park-šuma Medvednica i dr.. bilo je pri tome odlučno mišljenje prof. Pevaleka. Pedagoška aktivnost orof. Pevalek a bila je vrlo velika. Stekao je velike zasluge i time što je odgojio nizove generacija — i agronoma i šumara, koji su od njega primili temeljito i solidno znanje o poznavanju bilja. Uz redovni pedagoški posao pokazivao je prof. Pevale k svakom prilikom velik interes za naučno uzdizanje mladih stručnjaka. Podstrekavao ih je na produbljeni naučno-istraživački rad iz botanike i dodirnih oblasti, kao što su: dendrologiia. fiziologija i ishrana bilja, fitogeografija, fitoekologija, fitogenetika, anatomija drva i dr., dajući im savjete kao i upute u naučni rad. Radove iz oblasti šumarsko-bioloških i agronomsko-bioloških predmeta povezivao je sa pogledima botaničara i davao im time zaobljenu naučnu cjelinu. Kao član mnogobrojnih komisija za disertacione radove i kao voditelj disertacionih radova na našim fakultetima pokazivao je prof. Pevale k veliku širinu i pružao znatnu pomoć. Smrću prof. Pevaleka izgubili su Šumarski i Poljoprivredni fakultet u Zagrebu svog odličnog profesora i stručnjaka za razne probleme iz oblasti osnovnih bioloških disciplina u šumarstvu i poljoprivredi. Izgubili smo izrazitog specijalistu u zasebnoj oblasti prirodnih nauka. Prof. dr Ivu Pevaleka zadržat ćemo u trajnoj uspomeni. Popis radova prof, đr I. Pevaleka 1. Snimka vegetacije otoka Silbe, Nastavni v;esnik, 23, Zagreb, 1915, p. 350—356; 2. Sisvrinchium angustifolium u Hrvatskoj, Prirodoslovna istraživanja J. A. 7, Zagreb, 1915, p. 1—2; 3. Prilog poznavanju gljiva zagrebačke okolice, Prirodoslovna istraživanja, Zagreb, 1915, p. 17—25, zajedno s V. Voukom; 4. Život u snijegu i ledu, Priroda, 6, Zagreb, 1916, p. 18—20; 5. Prilog poznavanju baziđiomiceta sjeverne Hrvatske. Prirodoslovna istraživania, Zagreb, 1916. p. 18—24, zajedno s V. Voukom; Bulletin des travaux, Zagreb, 1916, p. 12—121; 6. Zur Kenntnis der Biologie und der geographischen Verbreitung der Algen in Nordkroatien, Bulletin des travaux. Zagreb. 1916, n. 121—132; Prirodoslovna istraživanja, Zagreb, 1916, p. 25—55; 7. Prilog poznavanju alga Hrvatske i Slavonije, Prirodoslovna istraživanja, Zagreb, 1919, p. 155—162; Bulletin de travaux, 1919, p. 61—62; zajedno s V. Voukom; 8. O šafranu (Crocus vittatus Schloss. et Vuk), Glasnik Hrv. prirodoslovnog društva, Zagreb, 1922. p. 39—44; 9. Geobotanička i algološka istraživanja cretova u Hrvatskoj i Sloveniji. Rad J. A.. Zagreb, 1924, p. 29—117; Bulletin de travaux, 1924, p. 23—38; 10. Le travertin phytogene des Lacs de Plitvice, Prague, 1924, p. 208; 11. Prilog poznavanju naših breza, Farmaceutski vjesnik, 15, Zagreb, 1924, p. 662—665; 263 |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1967 str. 86 <-- 86 --> PDF |
12. Zaštita prirode, Planinarski kalendar, I, Zagreb, 1924; 13. Prilog poznavanju epizojskih vrsta roda Characium, Glasnik Hrvatskog prirodoslovnog društva, Zagreb, 1925, p. 115—117; 14. Prilog poznavanju alga Jezera i Poljane kod Dednog polja u Julijskirn Alpama, Nuova Notarisia, Padova, 1925, p. 283—295; 15. Oblici fitogenih inkrustacija i sedre na Plitvičkim Jezerima, Glasnik Hrvatskog prirodoslovnog društva, Zagreb, 1925, p. 101—110; 16. Oblici vrste Laserpitium peucedanoides L., Acta botanica, Zagreb, 1925, D. 115—120; 17. O zaštiti bilja u zagrebačkoj okolici, Planinarski kalendar, II, Zagreb, 1925; 18. Prilog poznavanju alga Kamniških Alpa, Glasnik Hrvatskog prirodoslovnog društva, Zagreb, 1925, p. 127—131; 19. Prilog poznavanju slatkovodnih alga Krke, Acta botanica, Zagreb, 1929, p. 1—16; 20. Prilog poznavanju dezmidijaceja Julijskih Alpa, Godišnjak Sveučilišta u Zagrebu za 1925. g., Zagreb, 1930, p. 446—472; 21. Vaskularna flora otočja Dugi i Kornati, Prirodoslovna istraživanja, Zagreb, 1930, p. 119—158; Bulletin de travaux, 1930, p. 37—44; 22. Novo nalazište sapunike, Saponaria bellidifolia, Zbornik III, Kongres slav. geografa, Beograd, 1930. p 113; 23. Dr S. Gjurašin, Acta botanica, Zagreb, 1935, p. 5—8; 24. Der Travertin in den Plitvice Seen, Verhandlungen der Intern. Vereinigung für Limnologie, Beograd, p. 165— 181; 25. Prilog poznavanju oblika Gentiana crispata, Glasnik Hrvatskog prirodoslovnog društva, Zagreb, 1936; 26. Zaštita bilja, Zaštita prirode, I, Zagreb, 1938, p. 1—9, zajedno sa I. Horvatom; 27. Biodinamika Plitvičkih jezera, Zaštita prirode, Zagreb, 1—2, 1938, p. 28. Botanički članci u Leksikonu »Minerva «, Zagreb, 1936; 29. Accurti J., Acharius E., Adamović L., Adanson M., Afzelius A., A^ardh V. A., Agosti G., Aiton W., Alschinger A., Aljehin V., Andrić A., Antoine A., Ascherson P.. Hrvatska enciklopedija, T. Zagreb, 1941; 30. Flora i vegetacija Afrike, Hrv. enciklopediia I., Zagreb, 1941, p. 70—72; 31. Alge, Hrv. enciklopedija, I, Zagreb, 1941, 232—236; 32. Biljni pokrov srednje Amerike, Hrv. enciklopedija, I., Zagreb, 1941, p. 335— 347; 33. Biljni pokrov Južne Amerike, Hrv. enciklopedija, I., Zagreb, 1941, p. 357— 359 ; 34. Antarktičku florno carstvo, Hrv. enciklopedija, I., Zagreb, 1941, p. 467; 35. Biljni pokrov Australije, Hrv. enciklopedija, I., Zagreb, 1941, p. 755— 756; 36. Biljni pokrov Azije, Hrv. enciklopedija, II., Zagreb, 1941, p. 31—35; 37. Baldacci A., Bartling F. G., Bauhin C, Baumgartner A., Beck G., Beguinot A., Bentham G., Bertoloni A„ Bioso- Ictto B., Bischoff F. i Blagaić K., Hrv. enciklopedija II., Zagreb, 1941; 38. Borbas V., Bornmüller J., Bošnjak K., Botteri M., Bower F., Brandis E., Braun A., Breidler, Britton N., Brown R. i Clementi G., Hrv. enciklopedija, III., Zagreb, 1941; 39. Conwentz H., Cohn F., Coulter J. M., Celakovsky L., Dalechamp J., De Bary A., De Canđolle A., De Candolle P.. Darwin F., Degen A. i Dergenc L., Hrv. enciklopedija, IV, Zagreb, 1942; 40. Cret, Hrv. enciklopedija, IV, Zagreb, 1942, p. 93—94; 41. Dillenius J. J., Dokturovskij V., Drude O., Duhamel M., Hrvatska enciklopedija, V, Zagreb, 1945; 42. Dichrocephala latifolia u okolici Zagrebačkoj, Glasnik Hrvatskog prirodoslovnog društva, Zagreb, 1947; 43. Prof. dr V. Skorić, Glasnik Hrvatskog prirodoslovnog društva, Zagreb, 1947, p. 156—157, Poljoprivredna smotra, Zagreb, 1948; 44. Dvije adventivne araceje u južnoj Dalmaciji, Godišnjak Biološkog instituta u Sarajevu, V. Sarajevo 1953, p. 331—334; 45. Zaštita prirode s obzirom na Plitvička jezera i Krku, Glasnik biološke sekcije Hrv. prirodoslovnog društva, Zagreb, 1955; 46. Slap Plive u Jajcu u samrti, Čuvajmo naše starine, Sarajevo, 1956; 47. Sedreno područje Une u Martin-Brodu i pitanje njegove zaštite, Sarajevo, 1957; 48. Biodinamika Plitvičkih jezera i njena zaštita, Plitvička jezera, Zagreb, 1958, p. 275—293; 49. Sur le plantes rares et menacees de la region mediterraneenne de la Yougoslavie, Union Intern, pour la Conservation de la Natur, 1958. Prof, dr M. Anić |