DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1967 str. 84 <-- 84 --> PDF |
cStfekcolosi AKADEMIK PROF. Dana 9. I 1967. g. umro je u Zagrebu akademik dr Ivo P e v a 1 e k, dugogodišnji profesor botanike na Poljoprivredno-šumarskom i kasnije Šumarskom fakultetu u Zagrebu, bivši višegodišnji dekan i prodekan Poljoprivredno-šumarskog fakulteta, osnivač i predstojnik Zavoda za botaniku, počasni predsjednik Radničkog savjeta Sveučilišnog Instituta za botaniku, priznati jugoslavenski botaničar-sistematičar i algolog svjetskog glasa. Prof. P e- vale k sahranjen je uz veliko učešće suradnika, prijatelja, poštovalaca i studenata na Zagrebačkom groblju Mirogoju. Prof. Pevalek rodio se 8 . V 1893. g. u Novigradu Podravskom. Osnovnu školu, klasičnu gimnaziju i Filozofski fakultet završio je u Zagrebu. Već kao gimnazijalac osjećao je sklonost za botaniku. Po završetku studija 1916. g. zaposlio se kao demonstrator u Botaničko-fiziološkom zavodu Filozofskog fakulteta u Zagrebu. God. 1917. promoviran je na čast doktora filozofije. Naredne godine položio je profesorski ispit i postavljen za asistenta u Botaničko-fiziološkom zavodu. God. 1919. povjerena su mu predavanja iz sistematske botanike na Poljoprivredno-šumarskom fakultetu u Zagrebu. God. 1922. habilitirao je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu iz sistematske botanike i geobotanike. Poslije toga povjerena su mu predavanja iz čitave botanike na Poljoprivredno- šumarskom fakultetu. Već 1924. g. izabran je za izvanrednog, a 1926. g. za redovnog profesora Poljoprivredno-šumarskog fakulteta. U tome zvanju ostao je do I960., kada se Fakultet podijelio na Poljoprivredni i Šumarski, a prof. Peva lek nastavio je svoj rad kao profesor botanike na Šumarskom fakultetu, gdje je ostao do umirovljenja 1963. g. U svrhu usavršavanja boravio je prof. Pevale k 1914. g. u Hidrobiološkoj stanici u Lunzu. Od 1921—1922. radio je u Botaničkom muzeju u Dahlemu, gdje se upoznao radom tadašnjih vodećih stručnjaka na polju sistematske botanike (Graebner, Diels, Ascherson i dr.). God. 1924. učestvovao je na Sveslavenskom kongresu etnografa i geografa u Pragu. God. 1927. prisustvovao je trotjed- DR IVO PEVALEK nom tečaju iz fitocenoloških proučavanja planinske vegetacije u švicarskim Berninima, koji je organizirao prof, dr Braun - Blanquet. God. 1928. sudjeluje Pevale k među vodećim evropskim botaničarima kao član naučne ekspedicije, koju je također organizirao dr Bra u n-B 1 a n- q u e t, u Alžiru, Maroku, Atlasu i velikom dijelu Sahare. Iste godine u okviru Internacionalne biljno-geografske organizacije učestvovao je na dvomjesečnoj ekskurziji po Poljskoj i Čehoslovačkoj, a 1931. po Dobrudži i području Dunavske delte u Kumunjskoj. God. 1920. sudjelovao je na Sveslavenskom kongresu etnografa i geografa u Zagrebu i Samoborskom gorju, a 1934. na Kongresu Internacionalnog limnološkog društva u Beogradu i Plitvičkim jezerima. God. 1924. izabran je prof. Pevale k za dopisnog člana Cehoslovačkog botaničkog društva. Od 1926. g. bio je dopisni, a poslije 1960. redovni član Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti. Za svoj rad primio je više raznih priznanja i odlikovanja. Prof. Pevale k razvio je na Poljopri vredno-šumarskom fakultetu intenzivan naučno-istraživački i pedagoški rad. Os novao je Zavod za botaniku i organizirao u njemu naučni i nastavni rad. Pomagao je izgradnju Fakulteta u Maksimiru, gdje je osnovao Botanički vrt i naučne kolek cije tropskog i suptropskog bilja. Bio je 4 puta dekan i 4 puta prodekan Fakulteta. Naučni lik prof. Pevaleka vrlo je velik i širok. Izgrađivao se preko 50 godina. Izgrađivao se u raznim područjima botanike. Od osobitog su interesa njegova opsežna i dugogodišnja istraživanja vaskularne flore u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, kao i Crnoj Gori, na čemu je počeo raditi već kao gimnazijalac. Od onda pa kroz cio svoj život bavio se proučavanjem autohtonog bilja i prikupljanjem herbarskog materijala. Obraćao je pažnju ne samo vrstama nego i njihovim nižim svojtama. Temeljito je proučavao i drvećegrmlje. Pojedine važnije rodove studirao je i po nekoliko godina. Prikupio je i obradio ogroman materijal za svoje djelo |