DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 5-6/1967 str. 82 <-- 82 --> PDF |
automatizaciju sadnje iz polietilenskih svitaka, to će onda značiti u šumarstvu velik korak naprijed. Time će se utrošak rada znatno skratiti (počevši sa uzgojem sadnog materijala i završavajući sadnjom). Broj primljenih sadnica povećat će se četvorostruko, omogućit će se sadnja tokom čitave vegetacijske periode, olakšati čuvanje i transport. Mineralna tla naročito trebaju dušika. Uzima se 100 kg dušičnih gnojiva po ha, sa djelovanjem oko 8 godina. Tresetna tla trebaju 500—1.000 kg đu cfttana Stcučna litecatuca KOMPARATIVNIRAZNOG Zbog brzog rasta u mlađoj dobi i veoma vrijednog drva, ariš se mnogo unosio na različita alohtona staništa. Rezultati tog rada bili su ne samo dobri, nego često i loši jer se nije izvršio izbor ekotipova za određena staništa. Ali i kasnije, kad je problem ariševih rasa genetički bio znatno istražen, bilo je negativnih rezultata: ugibanje biljaka iz nepoznatih uzroka, štete od kukaca i bolesti, različit fotoperiodizam, nedovoljan kvantitativan ili kvalitativan prirast, nedovoljna tehnička svojstva drva i dr. Zato se posljednjih nekoliko decenija osnivaju opsežniji i melođičkji pokusi vrstama ariša, njegovim rasama i genetski neispitanim provenijencama. Opsežni pokusi s 5 vrsta i 13 provenijenca ariša (Larix decidua, leptolepis, Gmelini, occidentalis i sibirica, od kojih su dvije posljednje vrste uginule već u rasadniku), obavljeni su u Njemačkoj od god. 1933. Zbog event, primjene u našim geografskim širinama, osim rezultata pokusa navodimo značajke staništa na kojima su izvršeni ti pokusi. Schober R.-F r ö h 1 i c h H. J.: Der Gahrenberger Lärchen - Provenienzversuch. Schriftenreihe der Forstlichen Fakultät der Universität Göttingen und Mitteilungen der Niedersächsischen Forst. Versuchsanstalt, Band 37/38. J. D. Sauerländer´s Verlag, Frankfurt am Main. Str. 208 sa 77 slika i 38 tabela. DM 35,80. Stanište pokusa: submontana zona, 280 m n. v., godišnja temperatura 7,9" C i oborina 770 mm, u doba vegetacije (V—IX) briva (smjesa dušičnih, fosfornih i kalijskih). Prije se usp.ješno upotrebljavao pepeo i imao velik utjecaj na prirast. Šumska su gospodarstva kompleksna. Ona vode sječu, uzgoj, isušivanje, izgradnju putova itd. Postavljen je cilj razvitka šumoprivrede, da se nakon slijedećih 70—80 g. postigne etat 80—100 mil. m3 (mjesto sadašnjih 46 mil.). (Iz Les. hoz. 1-1967.) B. A. Flerov i N. A. Moiseev. D. K. POKUSI ARIŠEM PORIJEKLA 14,8!J C i 370 mm; pješčenjak, mezotrofno pseudoglej-parasmeđe tlo; zona mješovite šume bukve-hrasta. Pokusi su izvršeni po blok-sistemu. Varijacijska širina prirasta h, d i m raznih provenijenca bila je vrlo velika; najbolje su provenijence Sudeti, Japan i Schlitz-Hessen, najslabije one iz visokih položaja Alpa i Koreje. Što se tiče dužine zone debla čiste od živih grana, apsolutno i relativno mnogo su bolje provenijence Japan, Sudeti i Wienerwald nego one visokih položaja; ali provenijenca Japan (Larix leptolepis) ima veliku širinu krošnje i deblje grane nego evropske provenijence visokih položaja. Pravnost debla po provenijencama u sadašnjoj fazi razvitka ne može se pouzdano diferencirati. Uže krošnje imaju provenijence visokih položaja i Suđeta. Nijedna provenijenca nije posve otporna napadu insekta Coleophora laricella; najmanje su bile oštećene provenijence Japan i Wienerwald. Smanjivanje debljinskog prirasta zbog oštećenosti insektom bilo je to veće što je provenijenca polaganje rasla. Ispitani su i utjecaji Taeniothrips laricivorus, Botrytis cinerea i Meria laricis. Rak (Dasyscypha Willkommii) najviše napada provenijence visokih položaja evropskog ariša, a posve su otporne provenijence Japan i Koreja; u granicama iste vrste ariša, najviše su oštećene provenijence polaganog rasta. Ako se privredno vrednuju svi ispitani činioci rastenja zajedno, osobito iz gledišta proizvodnosti i pouzdanosti gospoda |