DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1967 str. 81 <-- 81 --> PDF |
osiguravajuća društva ne garantiraju naknadu za ev. gubitke. Da se pomogne prirodnoj obnovi šuma, ostavljaju se sjemenjaci, mineralizira tlo, odstranjuje grubi humus, grade kanali, čuva podrast itd. Ipak, smanjuje se broj sjemenjaka, jer, vele znalci, zašto da se gubi vrijeme u očekivanju sjemenih godina i prirodne obnove? Uslijed toga, sadnja i zaštita perspektivnog pomlatka postaje sve češći oblik podmlađivanja iza golih sječa. Danas je u praksi pretežno sjetva. Za 1970-tu godinu očekuje se zasaditi biljkama 2/3 sječne površine. Orijentacija na sadnju izazvana je prije svega nedostatkom i skupoćom sjemena koje se sabire sa plus stabala, a s druge strane, skraćuje se vrijeme pomlađivanja šuma. Naročita je osobina finskih kultura njihova rjetkoća (2—2,5 tis. biljčica po ha). Pri sjetvi se utroši 400 g/ha, a time se postiže štednja na sadnom materijalu. Čišćenje, prema tome, nije potrebno. Zeljaste biljke sjevernih krajeva ne predstavljaju ozbiljnu opasnost dendroflori. Zato se njega kultura ne vrši sve dok ne nastane potreba uzgojnim sječama. Pri tome se nastoji odabrati momenat, da se po mogućnosti istovremeno uklone nepoželjne listače. U ovom času, Finci počinju kemijskim metodama. Proces priprave tla sve se više mehanizira. Na sječinama i pod sklopom (radi pomaganja pomlađivanju) primjenjuje se frezer »Vako-Viska« (na konično kolo zavarena su rebra), koji ujedno i razrahljuje odvaljenu brazdu. Razmak je brazda 3 m, a za 8 sati poore 4 ha. Vuče ga traktor »Belarus«. U području polarnog kruga (grad Ravaniemi) vidjeli smo u radu na zapuštenim golim sječama plug »Metso-Marti« (koga vuče traktor Caterpillar sa 180 HP). Traktor nosi na prednjoj strani oruđe kojim pročišćava pojas 2—3 m širok. Plug brazdi 30—40 cm duboko i odvaljuje izmrvljene brazde. Produktivnost mu je 2 km/sat. Tim je plugom lani poorano 20.000 ha, a ove godine predviđeno je 30.000. Primjenjuju se i lakši plugovi. To oranje stvara povoljne uvjete za sadnju i za isušivanje tla. Danas se još uvijek i sjetva i sadnja obavlja ručno. Sjetva po ha košta 100—120 FM, a sadnja dvostruko. Veliko značenje za povišenje produktivnosti šuma ima isušivanje. Za kopanje odvodnih jaraka najviše se upotrebljava plug »Lokomo« (500 m na sat, a po tek. m košta 0,2 FM, dakle veoma jeftino). Frezerni plug »Kopo« za iskapanje jaraka radi gotovo s istim troškom, ali mu je produktivnost manja (250—300 tm/sat), a traktor zato slabiji (40—50 HP). Nakon rada on ne treba ručnog čišćenja jarka kao Lokomo, ne ostavlja čitave »grudobrane «, nego razbacuje postrance usitnjeni supstrat, samo tlo ne smije biti kamenito. Tamo gdje se intenzivno gospodari primjenjuje se pokrivena drenaža: u jarke iskopane plugom ili frezerom, stavljaju se na dubljinu 60—70 cm cijevi iz plast-mase promjera 45, 55, 90 i 110 mm. Trošak drenaže po tm stoji 0,5 FM. U Finskoj je nesumnjivo dokazano eksperimentima, da je glavni faktor po rastenje šume razmak jaraka, a ne njihova dubljina. Graničnim razmakom smatra se udaljenost 30—50 m, a da je novca, taj bi se razmak toliko snizio, da bi se postigao maksimalan prirast. Prof. Hüjkari preporuča dubljinu jarka 30—50 cm, što mnogo snizuje troškove. Veća dubljina može na tresetištima prekinuti kapilarnost i uzrokovati suhost tla. »Naše mjere isušivanja idu za tim — kaže prof. H. — da prisilimo vodu na kretanje, a ne na smanjivanje.« Sada se pripremaju radovi na isušenju tresetišta. Opsežne pokuse vrši Šumarski naučno-istraživački institut i njegove stanice. Istodobno se i tlo gnoji. Na isušenim borovim tlima uspjele su sjetve i sadnje sa 95Vft. Na tlu isušenom 1909. g. vide se sastojine bora i omorike ob. sa god. prirastom 4—10 m3. Šumari su dobili zadatak, da osnivaju sastojine samo sjemenom sa plus-stabala. Rasadnici. U Finskoj je 1965. g. bilo uzgojeno 150 mil. sadnica, a za slijedećih 5 g. treba postići 500 mil. godišnje. U rasadniku nedaleko grada Rovaniemija uvedena je nova metoda uzgoja sadnog materijala pomoću polietilenskih svitaka. Na polietilensku opnu određene širine (što ovisi o sistemu korijenja) stavlja se sloj treseta pognojenog i sadnica, a onda se opna naročitim strojem smotra u svitak 30—40 cm promjera. Ti ruloni stavljaju se u polietilenske kućice, gdje biljke produžuju rastenje, a u proljeće se prevoze na teren. Trenutno se ispituje varijanta uzgoja sadnog materijala neposrednim sijanjem sjemena na čelo rulona oko 300 zrna. Sadnja se može obavljati sa početkom proljeća pa do kasne jeseni. Biljčice se ukorjenjuju veoma uspješno. Treset upija vlagu, a stavljeno gnojivo daje hranu. Tako sve u svemu sadnice sačuvaju ne samo potpunu vitalnost, nego ne prestaju rasti i za vrijeme čuvanja i transporta. Ako uspije Fincima da uspješno riješe 259 |