DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 5-6/1967 str. 80 <-- 80 --> PDF |
2) maloproduktivna (2,3 mil. ha — sred. prir. 0,6 m3) i 3) pustoši i šikare (4,4 mil. ha), koje praktično i ne daju prirasta. To je ukupno 26,2 mil. ha. Uslijed isušivanja maloproizvodnih močvarnih tala, posljednjih se 10 g. povećala površina plodnog tla za 2,2 mil. ha, a tih je močvara bilo 9,7 mil. ha. Srednja drvna masa dozrelih sastojina na sjeveru iznosi 65 m´! po hektaru, a na jugu 100 i 110. Srednji prirast na produktivnom tlu je oko 1 m3 na sjeveru, a 4 na jugu. U nastojanju, da bi se ubrzala produktivnost šuma, na prvo je mjesto stavljen program odvodnjavanja. Ti su radovi tekli ovako: godine 1953. 1957. odvodnjeno ha 17.600 49.700 1959. 1965. 1970. predviđeno 605.500 240.000 327.000 Posljednjih se godina svratila pažnja na gnojidbu šumskog tla. Tako je 1965. g. pođubreno svega 65.000 ha, a novim je programom predviđeno godišnje 300.000 i 500.000 ha do 1970. g. Ništa se manje brige ne poklanja poboljšanju strukture šuma. Posljednjih decenija na velikim površinama nastala je konverzija bora omorikom ob., što se je smatralo nepoželjnim. Sada se nastoji povećati površina borovih šuma. Isto je tako postavljen zadatak da se listače zamijene četinjačama, a dopusti´ samo nešto malo primiješanih listača. Računaju da će postići ovakav površinski omjer: 67´/o bora, 32 omorike ob. namjesto današnjih 50´Vo bora, 35 omorike i 15l:i/o listača. Shodno programu o zamjeni malovrijednih sastojina i pošumljavanju isušenih tala, znatno se povećavaju radovi sjetve i sadnje šuma; 1965. g. oni su iznosili 138.000 ha, a do 1970. g. misle da će ih povećati na 295.000. Program razvitka šumoprivrede predviđa i izgradnju putova. Danas imaju 12.000 km kamionskih šumskih putova (bez onih javnog značenja). 1965. g. izgrađeno je 1.430 km; za 1966. planiralo se 1.500 km, a za 1970. — 2.355 km. Državni je savjet 1964. g. odobrio razrađeni program financiranjem mjera za povišenje prirasta šuma tokom perioda 1965—1970. Kroz 6 će se godina utrošiti 615 mil. fin. maraka (172 mil. rubalja). Od te će se svote utrošiti na privatne šume 69"/o, na državne 24, a 7 na d. d. Kako se vidi, privatne su šume preferirane, jer ih i ima najviše (63´%) po površini, a godiš nje daju 80ö/o posječene drvne mase. Par mjeseci kasnije, ali iste godine, predložen je Drž. savjetu drugi plan melioracijskih radova za vrijeme 1966—1970., koji je uključio onaj prvi, samo ga je proširio za 208 mil. F. M. 60% te dopunske svote upotrijebilo bi se za nabavku gnojiva, jer se smatra da će se tako najprije povećati drvna masa, osobito u onim sastojinama koje dozrijevaju za sječu. U Finskoj se vrše najviše preborne sječe, a čiste samo sa 15—20liVo. U privatnim su šumama zabranjene čiste sječe (iznimke su konverzije). Naravno, da će izmjenom malo vrijednih sastojina porasti obujam čistih sječa. U vezi sa osnivanjem borovih kultura i uslijed toga formiranja jednodobnih sastojina, gole će se sječe provoditi uporedo sa prebornim. Ipak treba istaći, da za finske uvjete skoro i nema smisla razlikovati ta dva načina sječa. Stvar je u tome, što i preborne i čiste sječe pri intenzivnom gospodarenju obavljaju se zajedno s intenzivnim ili čistim uzgojnim sječama i idu za tim, da se dobije najveća moguća drvna masa. Gola se sječa prema tome pretvara u dovršni sijek. Preborne sječe praktično uključuju uzgojne i postaju kompleksne. Takvo usklađivanje dopušta da se sa jedinice šumske površine dobije dvostruko drva spram gole sječe bez uzgojnih sječa. Time se objašnjava da se iskorišćuje dvaput više drva iz finskih šuma, nego iz onih u drugim sjevernim područjima (Karelija, Arhangelsk) sa jedinice površine. Boljem iskorišćavanju pomaže i to, što se u celulozno drvo uzima počinjući sa 5 cm na tanjem kraju (u Rusiji 8), a iskorišćuju se i šušci. Po glavnoj vodenoj arteriji Sjevera, rijeci Kamijoki oko 3G,iVo splavarenog drva čine šušci, koji se šalju u sulfatnu fabriku »Kemi« za proizvodnju celuloze. Listače, među kojima dominira breza, ne nalaze zasada puno iskorišćenje. U vezi sa zamjenom brezovih sastojina četinjačama, prerađuje se brezovina u sulfatnu celulozu. Ipak, eksploateri drže kurs na četinjačama, pretpostavljajući, da će samo tako moći uspješno izdržati konkurenciju s celuloznim drvom na svjetskom tržištu. Pri sječi čuva se perspektivni borov podrast, ako ga ima dovoljno tj. 2—2,5 tisuće po hektaru. I pri golim i prebornim sječama ostaju u pravilu svi otpaci na sječini, ograničavajući se većinom samo na njihovom ravnomjernom razbacivanju po tlu radi melioracije. Prije su iza gole sječe palili otpatke, što je znatno podiglo kvalitet tla. Taj je postupak napušten, jer |